Print
Hits: 120332

freetobeyoukinyarwandacoverfront

 

Intangiriro

Igice cya 1:  Intumbero yo gukira imbere muri wowe

Igice cya 2:  Kuki Imana ikuzamura

Igice cya 3:  Imbaraga z’iyerekwa (Umugereka A)

Igice cya 4:  Ibikomere biva kubandi

Igice cya 5:  Imivumo y’inkomoko

Igice cya 6:  Ibikomere bituruka ku byaha byacu bwite.

Igice cya 7:   Guca imanza n’indahiro

Igice cya 8:  Amapfundo y’umutima

Igice cya 9:  Uguterwa intimba

Igice cya 10: Imbabazi

Igice cya 11: Urukoko n’igisebe n’inkovu

Igice cya 12: Ikimwaro-igicumuro

Igice cya 13: Urugamba k’ubwimibereho yawe y’Ibitekerezo

Igice cya 14: Baho ukurikije uwo uri we neza

Igice cya 15: Urugamba rw’umwuka

Igice cya 16: Igitare cyawe cyarahiritswe

 

Bohoka

 

Na Larry Chkoreff

 

 

 

Version 2.1 Gicurasi 2009

 

ISBN – 978-0-9823060-1-7

 

 

 

Kubohoka kuri wowe cyashyizwe n’Ishuri mpuzamahanga rya Bibiliya

 

kiba n’ishusho mfashanyigisho ku banyehuri b’iryo shuri.

 

Marietta, GA

 

 

 

Info@isob- bible.org www. isob.bible.org.

 

 

 

 

 

Copyright © 2008 n’umwanditsi Larry Chkoreff gishyirwa ku mugaragaro na International School of Bible (I shuri  mpuzamahanga rya Bibiliya).

 

Marietta, Georogia, USA

 

 

 

Abatanze  inkunga mu bwanditsi bw’iki gitabo- Michael na Karen Vincent.

 

 

 

Iki gitabo kigurishwa n’uwacyanditse. Gishobora kwandikwamo ibitabo byinshi, bigatangwa ku buntu gusa bibiherewe uruhushya n’umwanditsi wacyo cyangwa n’abagishyize ahagaragara. Ntigishobora guhindurwa hatabayeho amasezerano yanditse akozwe n’umwanditsi cyangwa abagishyize ahagaragara.

 

Iki gitabo ntigishobora kugurishwa cyangwa gukorwamo byinshi bigurishwa nta burenganzira ubiherewe n’umwanditsi wacyo cyangwa abagishyize ahagaragara.

 

Izindi nyandiko zavuzwe muri iki gitabo byavuye muri Bibiliya ya NKVJ. Ibindi bitabo byanditswe mu 1979, 1980, 1982

 

 

Hatanzwe uburenganzira byandikwa

Na Thomas Nelson, abagishyize ku mugaragaro, gikoreshwa n’ugiherewe uruhuhya.

 

Ijambo ry`ibanze

 

 

Yoweli 2:25 havuga ngo: “ Nzabashumbusha imyaka inzige zariye, n’iyariwe n’uburima n’ubuzukira na kagungu, za ngabo zanjye zikomeye nabateje. Kandi muzarya muhage muhimbaze izina ry’Uwiteka Imana yanyu kuko yabakoreye ibitangaza kandi ubwoko bwanjye ntibuzongera gukorwa n’isoni.”

Ushobora kubona imyaka yashize y’imibereho yawe  yarapfuye ubusa kandi ikarangizwa n’ibyaha byawe, ibyaha bigutandukanya n’abandi. Nkuko byerekeza ku ihindagurika ry’ibintu, ikinyabwoya gihinduka ikinyugunyugu, Imana iteganya ihindagurika ridasanzwe uguhinduka kw’ikintu kigahinduka ikindi kitari icya mbere (metamorufo mu kigiriki) kikabaho.

Inanda ntiyibuka ko kigeze kuba ikinyabwoya. Nyamara wowe uhora wiganyira ibyo wasahuwe n’ibyapfuye ubusa mu myaka yashize. Imana izatuma ijo hawe hazaza haba heza mu buryo butangaje. Inanda itangira icagagura, nyuma igahinduka ingirakamaro. Ikinyugunyugu ni agakoko gafite intego yo gutanga umusaruro.Imana yavuganye n’umwanditsi w’iki gitabo uyu murongo, umugabo wanjye Larry, nyuma ho gato amaze guhura na Yesu mu 1979, Larry yahoraga yiganyira ibyo imyaka yamaze apfusha ubusa mu byaha. None ubu imyaka isaga mirongo itatu, ashobora guhamya ukuri no gusohora kw’amasezerano y’Imana.

Iki gitabo cyerekana gushyira mu bikorwa ukoresheje ukuri guhamye ukabanza ugakira imbere mu mutima muri wowe n’ibikomere ufite bitagaragara inyuma byatewe n’ibyaha byawe n’ibyo watewe n’ibyaha by’abandi. Imana nimara kugukiza uzaba umuntu ubohotse, ushobora “kuguruka, ushobora kwera imbuto”.

 

Carol Chkoreff

Mutarama 2009

 

 

 

 

Inyongera

 

Umutwe w’amagambo uvuga ngo: “Bohoka

Ni amagambo akwiye kubera ko ubuntu bwawe umuyaga wabukwambuye kandi ukamburwa isura n’igicumuro. Ibyatambutse brerekana ko wabyubatseho reka wubake ijo hazaza hawe babe heza. Abisirayeli bavuye mu Egiputa basiga Egiputa, nyamara Egiputa ntiyabasiga, bakomeje kwibuka ibyo mu Egiputa no kubyifuza. Ikibazo, ryari uko batiyambuye Egiputa yabaremereraga; aha birashaka kutwigisha gukiramo imbere, gukomeza gukoresha wowe ubwawe n’abandi bakomeje kuba mu mibabaro, no kubw’abandi bakomeje kuba mu bindi bitandukanye. Hitamo umudendezo n’ubuzima budatangwa n’abantu, butagereranwa.

 

 

John Brown Okuil, Phd.

President

The Apostolic Church LAWN Theological Seminary Jos,

PL 930001, Nigeria.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Gushima

 

Michael na Karen Vincent batanze inkunga mu bwanditsi bw’iki gitabo ni ukubura uko twasobanura akamaro n’uruhare bagize kuri iki gitabo, nyamara, numva ko akamaro k’inkunga batanze itavugwa mu mutwe w’ijambo ngo: “Abatanze inkunga mu kwandika iki gitabo” bibe bihagije.

Karen yakoze uko ashoboye atanga ibintu by’ibanze mu bwanditsi. Mu gihe cy’imyaka itandatu ishyize (kuva mu 2003) bantekerejeho cyane biturutse ku bunararibonye n’amahugurwa,  numva ko ibyo bakoze birenze gutera inkunga imyandikire y’igitabo. Twakoranye hamwe nabo umurimo w’Imana mu buryo bwinshi, kandi dufatira hamwe ibice cumi n’umunani by’amavideo atandukanye yiswe ISOB Bondage, Breakers (Imiraba y’uburetwa ya ISOB).

Mu gihe Michael na Karen na none barimo bandika iki gitabo, nabahaye umudendezo wo kongera ubuhamya bwabo n’ubunararibonye. Bongeyemo ibitekerezo bwite byabo byinshi mu bice byinshi by’iki gitabo. Icyubahiro cyose ni icya Yesu, ariko ndashimira byimazeho Michael na Karen, ndashimira cyane Tracey Diaz kubw’igifuniko cy’iki gitabo yakoze akurikije uko yabyize.

 

 

Larry Chkoreff

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ishakiro

 

 

<top>

Bohoka

 

Intangiriro

 

Waba warigeze wisanga mu nzu y’imbohe ariko ntushobore kumenya uburemere bwo kuba muri iyo nzu y’imbohe? Wumvise bikubangamiye bisa n’ibigutsikamiye? Watekereje ko byakuvaho? Utekereza ko uburakari cyangwa ubwoba bituma ujyanwa aho utifuza? Kandi ntumenye uko wabihagarika? Wisanga ugendera mu nzira zigukojeje isoni, ariko ntushobore kubona imbaraga zo kubihindura ngo ubireke? Ugendera mu itsinda ry’inshuti cyangwa abandi bantu mumenyeranye, ahari nubwo baba ab’Itorero navuga ko ari “byiza” iyo bakubajije uko urimo gukora, urabizi ko utajya uvugisha ukuri? Ibihe byinshi ntibashaka ko umenya ukuri. Ese wisanga warasaritswe n’ibiyobyabwenge, alukolo, amashusho agaragaza ubusambanyi binyuze mu mafilime, ukaba igisahiranda n’ibindi biyobyabwenge? Unanijwe n’ibyo, nyamara ntibiguheshe amasezerano yo kubohoka?

Abantu banjye babiri banteye ingunga mu bwanditsi bw’iki gitabo kandi nanjye nari mpari, ndetse twese twarabohotse! Tuzakwereka inzira  yo guca bugufi twaciyemo, turagusengera kugira ngo Imana igukoreho nk’uko byagenze kuri twe kandi hamwe no gukoresha amabwiriza amwe namwe aturuka kuri Bibiliya uzaba umuntu ubohotse.

 

Hari ibyiringiro!

Yesu, umuremyi wisanzuye yaje nk’umuntu muri iyi si ngo agukize, ngo aguhe imbaraga zo guhindura no kubohoka, icyamuzanye cyari cyarahanuwe muri Yesaya ibice 61 imyaka amagana n’amagana mbere yo kuvuka kwe igihe yari yiteguye gutanga umurimo we hano kuri iyi si yavuze amagambo yibyanditswe na Yesaya. “Umwuka w’Umwami Imana ari kuri njye, kuko Uwiteka yansize amavuta ngo mbwirize ubutumwa bwiza abagwaneza. Yantumye kuvura abafite imvune mu mutima no kumenyesha imbohe ko zibohowe no gukingurira abari mu nzu y’imbohe. Kandi yantumye ko kumenyesha abantu umwuka w’imbabazi z’Uwiteka, n’umunsi Umwami wacu Imana azahoramo inzigo no guhoza abarira bose. Yantumye gushyiriraho ab’Isiyoni barira ryo kubaha ikamba mu cyimbo cy’ivu, amavuta yo kunezerwa mu cyimbo cy’ubwirabure n’umwambaro w’ibyishimo mu cyimbo cy’umutima wihebye, kigira ngo bite ibiti byo gukiranuka byatewe n’Uwiteka ngo bimuheshe icyubahiro. N’uko bazubaka ahasenyutse, bazubaka amatongo yabanje kubaho, kandi bazasana imidugudu yasenyutse yamaze igihe cyinshi ari imyirare (Yesaya 61:1-4).

“Bamuha igitabo cy’umuhanuzi Yesaya arakibumbura abona igice cyanditswemo ngo “Umwuka w’Uwiteka ari kuri njye, nicyo cyatumye ansiga kugira ngo mbwirize abakene ubutumwa bwiza no kumenyesha imbohe ko zibohowe n’impumyi ko zihumuka, kubohora ibisenzegeri no kumenyesha abantu iby’umwuka agiriyemo imbabazi. Amaze kubumba igitabo, agisubiza umwurizi w’inzu, aricara. abantu bose bari mu Isinagogi baramutumbira. Nuko atangira kubabwira ati: “Uyu munsi ibyo byanditswe bisohoye mu matwi yanyu”. Luka 4:17-21

Icyitonderwa yanditse gufasha:

-       Abakene

-       Abafite imvune mu mutima

-       Imbohe

-       Abari mu nzu z’imbohe

Umwaka wo kwemerwa k’Uwiteka wa Yubire nk’uko bivugwa mu Balewi ibice 25. Uwo wari umwaka wo guharira imyenda abayirimo no gufasha abafite imyenda y’abandi bakabohoka.Yasezeranije guhumura impumyi, ibi bivuga impumyi mu buryo bw’umwuka. Yavuze ko ahoza abarira, kurira biterwa n’umubabaro n’intimba nko kubura umuntu wawe wapfuye. Benshi muri twe baririra muri bo imbere kuko hari ibyo babuze, cyangwa batigeze kugira, “Twe ab’ukuri.” Na none dushobora kurizwa no guhera kw’ibyo twibwiraga n’ibyiringiro, cyangwa bishobora kuba ari ugutakaza umwe muri twe twakundaga cyane.

 

Yesu yasezeranyije ibi, ubushobozi bwo gusohoza isezerano rye. Mbese iki kibazo ni iki? Ahari uri umukiristo uri mu ntambara z’ibibazo bigose imibereho yawe cyangwa ukumva uhetamye. Arari wagize Yesu nk’Umukiza wawe ariko ntiwamugira umwami w’ubugingo bwawe. Hari itandukaniro rinini ryo kumugira Umukiza wawe no kuba Umwami wawe.

 

Kugira umukiza n’ibijyanye nanjye byose ni ibindeba, ni ubugingo bw’Imbere. Turwana n’ibyaha, ibyo byose bikubiye kuri twe, tugomba kumugira Umwami. Mu by’ukuri iyo duciye intege ubugingo bwacu maze tugahindukirira Yesu agategeka, nubwo tunanirwa  rimwe ntituzaba imbohe z’ibyaha, tuzabana  turi mu biganza bya Yesu byuzuye urukundo. Turi mu ruhande rwo kubyuka no gukomeza kwigira imbere. Ahari uri umukristo ukurikiye Yesu imyaka myinshi, kandi ugakomeza kwitanga uhetamye uri no munzu y’imbohe, iki gitabo ni icyawe. Twiringiye ku kwereka uko uburyo bwo kugundira ku bushake umurage wa Yesu wampfiriye ibyasezeranyijwe kuguhesha.

 

Ushobora gukora impinduka aka kanya bwira Yesu ko wizeye ko yabambwe kandi akazuka mu bapfuye nk’ubwishyu bw’umudendezo wawe mu bwireko hakoreshejwe ubu buryo umugize Umwami, cyangwa umutegeka w’ubugingo bwawe. Maze ufate  ibiganza byawe ubimuhe, nyuma witegure kwikorera umusaraba wawe, upfe maze umukurikire. ikigaragara ni uko bitari bibe nka bimwe by’imigenzo y’uburetwa wakoreshwaga, ahubwo uramubona kandi urafatwa n’icyubahiro n’urukundo rwe, arakubera byose muri byose. Kumushaka kwawe kuzahinduramo kukubohora n’izindi nyungu nyinshi biturutse mu gushaka uwo uriho muzima. Uzabona ko uzifuza kuba hafi ye ugire no kwifuza guhamya ko kumushaka.

Bara ikiguzi

“Ni nde muri mwe ushaka kubaka inzu y’amatafari ndende, utabanza kwicara akabara umubare w’impiya zayubaka, ngo amenye ko afite izikwiriye kuyuzuza? kugirango ahari adashyiraho urufatiro akananirwa aho atayujuje, maze ababireba bose bagatangira kumuseka bati “uyu yatangiye kubaka inzu, ariko ntiyabasha kuyuzuza” Cyangwa se hari umwami wajya kurwana n’undi ntabanze kwicara ngo ajye inama yuko yabasha gutabarana n’ingabo ze inzovu imwe, ngo arwane n’umuteye afite ingabo ze inzovu ebyiri? Bitabaye bityo wawundi akiri kure atuma, akamubaza icyo yamuhongera ngo babane amahoro. Nuko rero namwe umuntu wese wo muri mwe udasiga ibyo afite byose ntashobora kuba umwigisha wanjye” (Luka 14:28-33). Hari ikiguzi iyo wemereye Umwuka Wera guhishura ibikomere byo mu gihe cyahise ibyo kukugeraho bizakubabaza. Tugomba gukuraho gucika izo nzitizi z’ukuri, bishobora kuzana kwihana, imbabazi, n’umudendezo, tugomba kubara ikiguzi cyo kureka kugenda twigira ibyigenge no kwemera Umwuka Wera bikuzanira kumuhabwa no kumuvuga muri wowe. Uri muri bamwe bifuza kumuhabwa no kumutunga muri bo.

Ikibazo ni icyibikomere by’imbere muri wowe udashobora kubona.

Abantu nibo bakomereka mu buryo butagaragara, ni imbere mu mitima yabo. Abantu benshi n’ubwo baba  abakiristo ntibagitekerezaho, haba no gushaka Yesu uzaza gukiza ibikomere no kuyigira mishya, Nyamara abantu benshi bakomeretse. Abantu  bakagerageza kwivuza bafata imiti idahuye n’uburwayi bwabo aho kujya kuri wa wundi ukiza bimwe muri ni ibi: ibiyobyabwenge, ubugoro, ubusambanyi bw’indengakamere, ubuzererezi. Abandi bumva ko bagomba guheranwa n’imirimo yabo cyangwa bakarya iraha ry’isi cyane bishatse kuvuga ko ari ibikomere. Abandi bakomeza bahagarika ibikomere nyamara ahubwo bikiyongera bishaka ku byara ikintu cyiza mu mibereho yabo. Ariko muri bo bumva batwazwa igitugu kandi baremerewe, bazi ko ari bibi ndetse baterwa ubwoba nabyo n’imibereho barimo igabanya umuvuduko wo guhatwa, uburakari, bakabaho nta byiringiro bafite bakabaho mu busabusa. Abandi bishimisha mu byisi aho bibwira ko bageze ku byo bifuza kuko ukuri ku barya mu mitima yabo cyane kubera ko batakuzi. Bahorana kwishimisha mu by’isi bibajyana mu buretwa bakora ibintu bidahesha Imana inyungu nabo ntibiyungura mu buryo bw’Umwuka. Mpamya ko  ibi nanjye byambayeho mbere yuko nkizwa na Yesu mu 1979. Kwishimisha mu by’isi n’ibitekerezo by’umwuka biba mu muntu kandi burya ni ikintu kiba. Abantu benshi bagerageza kubikora bibwira ko hari ibyo bahunga.Ibi byose tuvuze tugerageza,  biradukerereza ku ntego zacu twihaye no kumugambi w’Imana yari idufiteho mu mibereho yacu. Twakoze ibice byinshi bitandukanye by’amavidewo agenewe gufasha abapasitori n’abayobozi gukora amatsina mato yo kugenda bakamenya uko bakira mu mitima yabo bikurikije uko Imana yabigennye. Icyakora si buri wese wifuza gukira imbere mu mutima we wabona aya mavidewo. Twifuza gutegura iki gitabo kugira ngo tugihe abantu runaka n’amatsinda mato mato ngo bahabwe amahirwe yo kubohoka bava mu bukomere by’ibihe byahise ahubwo babe mu buzima bunejeje nk’uko Yesu abivuga neza.

 

Mbese ibikomere bivahe ?

Ibikomere by’imbere mu mitima bihetamisha abantu kandi bikabatwaza igitugu bituruka mu masoko atatu y’ingenzi :

  1. Ibikomere uterwa n’abandi “ Ibi tuzabyita muri iki gitabo ibyaha bikurwanya”
  2. Ibikomere wizaniye. Ibi ni ibikomere byatewe n’imibereho yacu bwite twabayemo y’ibyaha.
  3. Imivumo y’Imiryango. Ibi bikomere biterwa n’ibyaha bya ba sogokuruza.

 

Icyitonderwa: Muri ubu bwoko butatu bw’ibikomere buvuzwe aha hejuru, buri gikomere kigomba kubaho bitewe n’ubwoko bubaho runaka gikozwe. Abantu benshi ntibakunda gukoresha ijambo “icyaha” baribona nk’ikintu cy’indwara ku bantu bakorera Imana kandi ari ugucira abantu ho iteka.

Ariko icyaha ni ikintu gikorwa byongeye gikurwaho n’umurimo wa Yesu. Wagereranywa no gukuraho icyaha nko kuvanaho Kanseri mu gihe babaga umuntu kwa muganga ayirwaye. Gukuraho icyaha bizwi na none nko kwihana cyangwa imbabazi.

Gira imyifatire myiza, Yesu anesha icyaha

Imbabazi zerekanwa nk’inzira yo kwihuza n’Imana no kugira ubucuti n’ubusabane by’umwihariko nayo. Ni muri ubu buryo imbabazi ari urugi rukinguye kugirango  wuzuzweho ba buri kintu Imana igufitiye.

Ibyakozwe n’intumwa 26:18 haduha agaciro n’imbabazi hakavuga ngo: “Kugira ngo ubahumure amaso nabo bahindukire bave mu mwijima bajye mu mucyo, bave no mubutware bwa Satani. Bajye ku Mana, bahereko babarirwe ibyaha byabo baraganwe n’abejejwe no kunyizera.”

 

Icyazanye Yesu ni ukubohora abantu agomba kubabohora bakava mu byaha, ari cyo cyitwa imbabazi.

“Yesu arasubiza ati” Ni ukuri ndababwira yuko umuntu wese ukora ibyaha, ari imbata y’ibyaha. (Yohana 8:34)

“Azabyara umuhungu uzamwite Yesu kuko ariwe uzakiza abantu be ibyaha byabo (Matayo 1:21).

 

“… no kuri Yesu Kristo ariwe mugabo wo guhamya ukiranuka n’imfura yo kuzuka, utwara abami bo mu isi, udukunda kandi watwejeshejeho ibyaha byacu amaraso ye’

(Ibyahishuwe 1:5) ushobora gutekereza ko uzi buri kintu kijyanye n’imbabazi, ariko ntugatekereze utyo. Iki gitabo gishobora kuguha umubiri mushya, no kugusubiza mu buryo bushya bwo kwemera Yesu kugufasha kubabarira kugirango ukureho umuzi wa kanseri. Ubu gira gutekereza cyane ku buryo butandukanye ibirebana n’imbabazi. Muri iki gitabo tuzavuga ku mbabazi z’Imana zidasanzwe kubwo gukiza ibikomere twabonye muri buriya buryo butatu bwavuzwe hejuru.

Intego tuzibandaho muri iki gitabo ni ugukurikira cyane kugeza ubwo dukize.

Umurimo wa Yesu ku musaraba.

Ubwami budahanguka bwa Yesu.

 

 

Imbabazi

Guhindura ibitekerezo byawe by’imibereho;

Gushobora kugira ubucuti bwumvira Imana;

Umubatizo wo Mwuka Wera.

Umurimo wa Yesu k`umusaraba

Nyamara ibicumuro byacu nibyo yacumitiwe, yashenjaguriwe gukiranirwa kwacu, kandi imibyimba ye ni yo adukirisha’ (Yeaya 53:5). Ubu afata kandi ikirorero ibikomere twababarijwe kugirango ubohoke.

“Gukomeretswa ntibisobanura gusa gutoborwa, na none bisobanura, kudahabwa agaciro ugafatwa nabi, usuzugurwa, kwanduzwa n’ijambo ry’indaya  rikubiyemo ubusobanuro, gutukwa mu buryo bw’ubusambanyi, kwanduzwa ugahinduka ikintu rusange bigahabana no kuba icyera.

Gukomeretswamo imbere bisobanura guhonyorwa, kuvunagurwa, guterwa intimba ziturutse kubyo wakoze, kwemera uguhohoterwa, kurenganywa ntawe ukwitayeho.

Hari icyo wakwitaho ukagiha agaciro. Byose biboneka mu kugirana isano.

Ibyo tubihurize hamwe tubyumve kumwe. “Byose biboneka mu kugirana isano”. Bivuga inshuro zirenga eshatu kubera ko nshaka ko utabyibagirwa. Byose ni ukugirana isano na Yesu. Iki gitabo ni igikoresho cy’umwihariko kugira ngo umuntu akire ku buryo bw’ibitekerezo. Gukira nyakuri si ibyawe gusa.

Yesu yavuze muri Yohani ibice 15 ko “Tuguma muri we. Mu bindi byanditswe byo mu Isezerano rishya ho havuga ko aba muri twe. Hari ubumwe Imana ikwifuzaho, kandi bukagenda bwiyongera uko ugenda witondera ubwo bumwe nayo. Gukira imbere muri twe si uburyo bwo gukiza abarwayi dusaba Imana ngo idukorere. Gukira muri twe imbere biza mu buryo bwa kavukire nk’uko tuba muri we nawe akaba muri twe.

 

 

 

 

Abantu benshi ntibaha agaciro cyane isano dufitanye n’Imana.

Abagore ni beza cyane kuruta abagabo. Byongeye Abanyaziya, Abanyafurika, n’abandi bantu bafite umuco bo mu Burasirazuba bw’isi barangwa n’ubusabane kandi bakagira ibitekerezo byiza kuruta ab’Iburengerazuba bw’isi. Nyamara muri ibyo byose tubonye, rimwe na rimwe abagabo bafata abagore nk’ikintu kidafite agaciro cy’ubusa. Icyaha cyaharabitse ubushobozi bw’iryo sano n’agaciro byari muri iyo mico yose twavuze. Isano y’umuntu n’Imana ni ingenzi nk’uko dukora mu isano yacu nayo izatubohora, biduheshe kugirana n’abandi isano.

 

Yesu yavuze ko byose biri muri iyo sano.

Muri Yohani ibice 15, mbere y’uko abambwa, yasigiye abigishwa be ikintu cy’ingenzi cy’urufunguzo muri bo bashyize mu bitekerezo byabo. Yababwiye ko ikintu cy’ingenzi cyane ari uguha Imana Data icyubahiro; yababwiye ko icyo bagomba gukora ari ukwera imbuto gusa; arongera ababwira ko bagomba kwera imbuto ariko bashamikiye kuri we nk’uko ishami riba riteye ku muzabibu. Ibyo bishatse gusobanura ubushuti nyakuri no guterwa kuri twe. “Ndi umuzabibu w’ukuri, kandi Data ni nyirawo uwuhingira, ishami ryose ritera imbuto arikuraho, iryera imbuto aryanganyaho amage yaryo ngo rirusheho kwera imbuto. Mugume muri njye, nanjye ngume muri mwe nk’uko ishami ritabasha kwera imbuto ubwaryo ritagumye ku muzabibi. “Niko namwe mutazabibasha nimutaguma  muri njye”. Ninjye muzabibu, namwe muri amashami. Uguma muri njye nanjye nkaguma muri we, uwo niwe wera imbuto nyishi, kuko ari ntacyo mubasha gukora mutamfite. Umuntu utaguma kuri njye, ajugunywa hanze nk’ishami ryumye, maze bakayateranya bakayajugunya mu muriro agashya, nimuguma muri njye amagambo akaguma muri mwe, musabe icyo mushaka cyose muzagihabwa, ibyo nibyo byubahisha Data, nuko mwera imbuto nyinshi, mukaba abigishwa banjye,”(Yohana 15:1-8).

 

Kuva mu mwaka w’ 1998 twabonye abantu bo mu isi yose babohoka bakava mu bubata no mu bikomere bagahinduka, bakaba abigishwa bera imbuto kubwa Yesu bihereye ku bitabo byacu byo guhindura abantu abigishwa. Ibi bitabo byose bihatira abantu kwera imbuto biganisha ku bushuti nyakuri hakoreshejwe ubushobozi bw’isano n’Imana umunsi ku munsi. Birumvikana cyane, si uko ari ibivugwa cyane gusa byizwe n’abantu benshi bitewe no kwicisha bugufi. Uku kwiyoroshya guturuka kuri Yesu, ntibiva ku bitabo cyangwa kuri twe, “Ariko ndatinya nk’uko yanzoka yoheje Eva ikoresheje uburyarya bwayo, ari nako intekerezo zanyu zayobywa mukareka gutungana  no kubonera bya Kristo.” (2 Abakorinto 11:3).

 

Tuzihatira ibi bintu bikuru biduha umurongo tugenderaho.

  1. Ubushobozi bw’isano n’Imana umunsi ku munsi;
  2. Kubaha Imana nko kugenda ubana nayo. Muri iki gitabo wizeye ku kwigisha ibikoresho wakoresha bikagufasha kumvira ijwi ry’Imana rikagufasha kuyubaha.

Kuva 15:26 havuga ngo: “Arababwira ati: Nugira umwete wo kumvira Uwiteka Imana yawe, ugakora igitunganye mu maso yayo, ukitondera ibyo yategetse byose, nta ndwara nzaguteza muzo nateje Abanyegiputa, kuko arinjye Uwiteka ugukiza indwara.”

Gukira kw’imbere bitanga imbaraga

3Yohana 1:3 hatubwirango: “Ukundwa, ndagusaba kugira ngo ugubwe neza muri byose, ube mutaraga nk’uko umutima wawe uguwe neza.” Twitondera kugubwa kw’inyuma bijyane no kugubwa neza k’umutima bitanyuze ku bindi bintu! Kuba umuntu ubohotse bizakoherereza inyungu nyinshi mu mibereho isanzwe. Muri iki gihe cy’imyaka 2008-2009, mu buryo bwinshi imiterere y’isi yagize ihungabana maze bitera abantu benshi ubwoba. Ndetse na Leta zunze ubumwe z’Amarika zizwi kuba zifite umutungo mwinshi urimo kunyeganyizwa warahungabanye, ugira impinduka utera ibibazo bikomeye. Ibigo by’imari bikomeye birimo guhomba, amamiliyoni n’amamiliyoni y’ingo arimo gutaka zabuze amafaranga y’ibikoresho by’ibanze. Abantu benshi ku isi bagiye bagira ibibazo by’umutungo mu masekuruza atandukanye, ariko ubu byabaye bibi cyane ku buryo burenze ibyigeze bibaho ku isi.

Ibyo kurya byabaye ingume, imitungo ikomeye n’ibindi biza biratwara amamiliyoni n’amamiliyoni y’abantu. Hari ubutabera bubera ku iyi si butigeze bubaho mu bihe byatubanjirije. Twahawe isezerano, “Uwiteka azabera abahatwa igihome kirekire kibakigira,   kibakingira mu bihe by’amakuba, abazi izina ryawe bazakwiringira, kuko wowe Uwiteka, utareka abagusha. (Zaburi 9:9-9). Ahubwo mubanze mushake ubwami bw’Imana no gukiranuka kwayo, nibwo ibyo byose muzabyongererwa (Matayo 6:33).

 

Nk’uko ushaka Yesu ngo ukire imbere muri wowe uzabona n’ibindi bikorerwa mu mibereho yawe bituruka kubyo witondeye. Uzabona ko  umurimo uri hagati yawe n’umugore wawe ndetse n’abana bawe ,uzarushaho kuba mwiza, uzabona ko Yesu yita ku byo wifuza by’umutungo wawe, naho byaba gusohoza ibitangaza bijyanye n’ubukungu budasanzwe. Abanditsi banteye inkunga nanjye ubwanjye tuturi abagabo bo guhamwa ibyo bintu buri wese ku giti cye.

 

Yesu ntiyazanywe no guhindura abantu abakristo ahubwo yazanywe no guhindura abantu abigishwa.

Umwigishwa ni umuntu werekana ubushobozi mu mibereho ye ko agomba kwigishwa no kubaha abandi. Kuri iki ndashaka kutabakuramo bimwe mutekereza bijyanye n’amategeko y’imyitwarire biyobora Itorero. Wakwibaza uti: “ Mbese aba bagiye kumbwira ko ngomba gusenga  nkagira indi myizerere yanjye bwite kugira ngo ndeke ibyari bisanzwe cyangwa umurongo nagenderagamo mu by’Imana? Yego na oya.

Ntiwakwiyemeza  guhagarika uburakari, ubwoba cyangwa kwibaza ku bikomere n’ibiyobyabwenge cyangwa ikibazo cyawe icyo ari cyo cyose. Niba washobora kubikora nyuma y’ibyo Yesu ntiyagomba gutanga igitambo ku musaraba kubwawe. Ntiwashobora kwishyiriraho umurongo ngenderwaho mu mibereho yawe y’ibyaha. Ntiwashobora kwiha imigendere mwiza ngo abantu bitume batagukorera nabi. Ntiwashobora gukuraho imivumo y’imiryango ukoresheje imyitwarire yawe myiza.

 

Bibiliya isobanura neza ko umurongo ngenderwaho w’ubu buryo gusa  utera ikibazo kibi cyane.

“Nuko rero niba mwarapfanye na Kristo, mukaba mwarapfuye ku migenzereze ya mbere y’iby’isi, ni iki gituma mwemera kuyoboka amategeko y’imihango nk’aho mukiri ab’isi, ntugasogongereho, ntugakoreho.” kandi ibyo byose biba biheze iyo biriwe, mugakurikiza amategeko n’inyigisho by’abantu? Ni koko ibyo bisa nabi, ari iby’ubwenge, kugira ngo abantu bihimbire uburyo bwo gusenga , bigire nkabicisha bugufi bigomwe iby’umubiri. Nyamara nta mumaro bigira na hato wo kurwanya  irari ry’umubiri (Abakolosayi 2:20-23).

 

Igisubizo: Nuko ugomba kugendera ku mategeko akugenga mu mibereho yawe na Yesu kandi ukamwemerera kongera ku guha gahunda mu mitekerereze yawe.

“Nuko rero niba mwarazuranywe na Kristo, mujye mushaka ibiri hejuru aho ari, yicaye iburyo bw’Imana. Mujye muhoza umutima kubiri hejuru atari kubiri mu isi, kuko mwapfuye kandi ubugingo bwanyu bukaba bwarahishanywe na Kristo kandi ubwo Kristo ariwe bugingo bwacu azerekanwa, namwe muzaherako mwerekanywe nawe muri mu bwiza (Abakolosayi 3:1-4). Kubaho ufite amategeko akuyobora kandi ushyira mu bikorwa ubushobozi bwo gusabana n’Imana  bigaragara nk’ibyoroshye. Munyizere ntibyoroshye, nyamara ntimwihebe ngo mumere uko nari meze, abanyunganiye mu kwandika iki gitabo Michael na Karen Vincent, babo bari bihebye, bahamya ko bamenye igisubizo, nyamara ntibyari byoroshye. Barwanye urugamba n’umubiri hamwe n’abadayimoni babahatira mu bushobozi bw’ubusabane, bari bazi ko bagomba kubohoka bakabuvamo, byaratinze urugamba ruhabwa agaciro. Nziko ubugingo bwanjye bwari bwararohamye kandi ko nta kintu nagerageza gukora. Nari njanjaguritse kugeza aho ntashoboye gutegereza Yesu ngo musanganire buri gitondo. Ampa ubugingo, none ubu numva mfite umudendezo  kandi ngakunda igihe mpura nawe. Mu bindi bihe by’iminsi numva mpatwa kugeza igihe nongereye kumusanga, nyuma y’ibyo byose byabaye byiza. Ibyo byabaye muw’ 1979, none ubu hashize imyaka 29, sinshobora gukomeza gutegereza ngo musange. Nakize izo ngoyi zanteraga ibyo byose muri ibyo bihe. Ubu numva ari muri njye kuva umunsi utangira  urangira. Nta kintu gishimishije nko kubana n’Imana ukagira iby’ibanze kuri wowe. Biragoye gusobanura imibereho y’umuntu ibyo yaciyemo bikamwigisha. Bisa no kukwigisha iby’amazi, bakakubwira ibiyagize cyangwa ibiyakoze, agizwe na H2O afite ubusobanuro bwumvikana.

Fata umwanzuro wawe aka kanya

Niba waracitse intege mu myaka yashize ubu ukaba wumva nta byiringiro kuri wowe ubu Imana ishobobora kugira icyo ikora mu bijyanye n’imibereho yawe, noneho rero umva ibi. Ntusome iki gitabo ufite umutwaro ufite ko ugomba gukoresha imbaraga byatuma unanirwa ntugere ku ntego, ikibazo nkubaza ni iki ? Uzashake uko wakiza umbano wawe n’Imana kandi urebe ibitangaza ikorera mu bugingo bwawe. Niba utariteguye ngo ufate umwanya ukenewe buri munsi nubwo byaha biba mu  isaha kugira ngo urinde umubano wawe na Yesu ufite imbaraga, turagutegeka kugarukira aho, maze iki gitabo ukagiha undi.

Ibyanditswe bivuye mu gitabo cyitwa Watchman Nee biva ku mutima unezerewe cyo kuwa 15 Gicurasi.Umutima niwo ukunze ariko umubiri ufite intenge nke.

(Matayo 26: 41)

Abigishwa bari i Getsimani, muri buri myumvire, nyine ibyo bibanziriza imibereho y’umwuka. Bitwumvisha ko umukristo adashobora kubaho kubw’imbaraga z’ubushake bwe. Si imbaraga z’ubushake  bwe nyinshi zazanira gushaka nta kindi zakongeraho. Gushaka ntibyatanga imbaraga ku mubiri ufite intege nke, ikintu kiruta ni ukwifuza. Imbaraga z’ubushake zisa n’imodoka itagira lisansi, igomba gukururwa cyangwa  gusunikwa. Kuyigendesha bizasaba kugira ibyo ukora muri moteri yayo. Kwiringira ubushake bw’umuntu kubw’umwuka bisozwa nabi ntakigezweho habayeho kugwa gusa. Imbabazi z’umwuka ntiziza zizuye ku bushake bw’umuntu ahubwo zituruka mu bugingo bushya muri Kristo, ubu bugingo buduteganyiriza ubundi, ubu bugingo butegura ubundi injira ucengere mu mbaraga hakurya y’ubushake bwacu, kandi ni kubw’izo mbaraga twisanga mu buryo bw’icyubahiro dutwarwa imbere mu intsinzi y’Umwami.

 

Ukeneye amakuru arenze aya wajya ku rubuga rwa Internet www.isob.bible org.

<top>

 

 

Igice cya 1

 

Intumbero yo gukira imbere muri wowe

 

Nk’uko byongerwa ku magambo abanza y’iki gitabo, ndamanza kubanza guhishura imimerere y’Imana n’iy’ubumuntu.

Muri Matayo igice cya 12 umurongo wa 1- 21 Yesu asobanura kimwe mu miterere y’ingenzi y’Imana yerekana ko Imana n’abantu bashenjaguritse kuruta  ko ibaha amategeko n’amab

wiriza bagenderaho.

Abafarisayo bahaye Yesu igihe kigoranye kubirebana no gukora ku isabato.

Igihe Yesu yegeraga umuntu ufite ukuboko kinyunyutse mu isinagogi yabo, Abafarisayo baramugerageje bamubaza niba amategeko yemera gukiza umuntu ku isabato. Ku murongo wa 12 Yesu yavuze ko umuntu yari afite agaciro kuruta inyamaswa zitabarwa ku munsi w’isabato. Ku murongo wa 13, “Maze abwira uwo muntu ati”: Rambura ukuboko kwawe. Maze uko kuboko k’uwo muntu kumera nk’uko andi maboko ameze.

Dore icyo wamenya, Abafarisayo bajya inama yo kumugambanira ngo bazabone uko bamwica. Ihishurirwa nyakuri riza muri  Matayo 12:18-21 aribyo byanditwe muri Yesaya 42:1-3, dore umugaragu wanjye nkunda natoranyije, umutima wanjye ukamwishimira, nzamushyiramo umwuka wanjye, azamenyesha amahanga ibyo gukiranuka. Ntazatongana, ntazasakuza ndetse no mu nzira ntazumva ijwi rye. Urubingo rusadutse ntazaruvuna, kandi n’urumuri rucumba ntazaruzimya, kugeza ubwo uzaneshesha gukiranuka kwe, kandi izina rye abanyamahanga bazaryiringira,

(Matayo 12:18-21).

Abana bari bamenyereye kujya mu kibira gutera imbuto zo gukoramo imyirongi.

Iyo bakomereretsaga urubingo, ntibarusanaga, barukuraga mu zindi bakongera bakajya ku mugezi gutema urundi rubingo. Urubingo rucumba rusa n’urutambi mu itara rya petrole. Iyo rutangiye gucumba aho gutanga urumuri rwiza rufite umucyo, bafata rwa rutazmbi bagakuraho agace gacumba maze bakagata hanze. Amagambo yanjye  kuri iki sinjugunya abantu banjye hanze kubera ko bangujwe. Nta gaciro bifite kuri njye kubera ko ubugingo bwawe, bwangijwe ntibwerekeza ku mucyo w’intego y’Imana uhabwa, nyamara ni urumuri rucumba, sinzacika intege kuri wowe nzaba nkize uwavunitse maze nsane ubugingo bwawe kugira ngo umucyo wawe wongere ushashagirane n’imigambi itangaje y’Imana. Sinzakwirukana n’umugambi wawe ntuzatereranwa. Gukiza ahavunitse hawe bizatuma urumuri rwawe rushashagirana, ukizamo imbere yawe havunitse bizatuma ugera mu mwanya wo hejuru mu mugambi Imana igufiteho no ku ntego y’imibereho yawe.

Abantu bagira imyumvire iryohereye y’umwuka n’uw’amarangamutima bifite urutonde rurerure ibyo dushobora gukora. Ubwo Imana yaremaga Adamu yamuremeye kugira ngo ajye asabana nayo, Imana yari yaramubwiye kurya kubituruka ku giti cy’ubugingo, ijambo ry’Imana no guhura n’Imana mu ngobyi ya Edeni. Yazanye Eva imbere ya Adamu nk’umufasha mu busabane mu buryo bwiza cyane, uretse ko yaje kubw’Adamu no kubw’Imana ngo bose basabanire hamwe. Yaremye Adamu kugira ngo akenere Imana nka se umumenya akamuteganyiriza.

Igihe adamu na Eva bakunze igiti kumenyekanisha ubwenge bw’ikiza n’ikibi, bagize ibyo biyungura n’ubwenge nyamara Imana itabigizemo uruhare, baciyemo umubano ufite agaciro cyane kuri se nabo bapfuye. Bapfuye mu buryo bw’umwuka bigaragara n’ubu imibiri yabo yarapfuye.

Ibi byabatandukanyije na se kubera igicumuro, isoni no kwiyunga.

Muby’umwuka ubu icyo cyaha cyabo cyageze no kubana babo, no kuri wowe nanjye no nko kudakurikiza ukuri ibyo rero byitwa imivumo y’ibisekuru.

Gucikamo ku mubano n’imikorere mibi y’imiryango nyamara bishobora kubonerwa igisubizo.

Gukora nabi byagiye bihererekanywa ndetse no gucikamo k’umubano bikabaho ku bisekuruza ukagera ibindi. Twisanga twaravukiye mu miryango yuzuye gucikamo ibice, cyangwa se yaratandukanijwe n’ibicumuro by’abasekuruza. Benshi baba mu miryango ari imfubyi kuri ba se, ariko bibona ko ari nk’igitutsi. Abandi bafite ba se, ariko banyina ntibabemerera ko base bagira icyo babamarira mu buryo bwo kubaha uburere. Icyo bakabona ari igitutsi giterwa na ba se. Ibyo bibakururira kuba mu mibereho idasobautse. Ibi bikubiyemo imibareho Imana tageneye umuntu wayo kugira ngo abe mu mibereho isa ityo. Ahari twariye iby’inyongera, ibiyobyabwenge na alukoro byiyongera ki bindi dusanzwe tutya , ahari twararengeje bidutera uburwayi, cyangwa tuba abakurikira iby’Imana  tugendera ku mategeko arengeje urugero. Ni uburyo bwose bwo kugerageza gukiza ibikomere byacu by’imbere byateyemo no gucika k’ubusabane, byaba ishema cyangwa amafaranga dukoresha cyangwa ahari byaba ugukora imibonano mpuzabitsina itagenwe cyangwa kubana kw’abashakanye kudashimishije ntibibe uko Imana ibishaka cyangwa yategetse. Kwivuza muri ubu buryo dushaka uko byatanga umusaruro n’ubusabane bwacitsemo, bimwe muri ibyo usanga  biteye isoni, kwiyanga guta ubwenge umuntu ugasanga yarataye umutwe, uburakari kugerageza kwiyahura, urwango, kwikunda, guhitamo kwishyingira ku Bantu batari beza ku mpamvu zitari nziza, uwabirondora byaba byinshi.

Bamwe bajya mu bigirwamana, abandi bajya mu byigisho by’imibereho y’abantu no mu bahanga bize iby’imiterere y’umutwe w’umuntu, abandi bagasaba ubujyanama. Abandi bakiroha mu buvuzi bwabo, bagashyira igisitaza imbere ya buri wese, bakaba mu buzima budafite icyerekezo, “Akaronka byinshi bigapfushwa ubusa natangaho ingero kwinezeza, kujya mu bitateganijwe, kubona intsinzi, amafaranga, imbaraga n’ibindi”.

Ryari ihishurirwa ry’ukuri ubwo nahishuriwe ko ubu burwayi bwose bw’abandi ari inkomoko y’ikintu kimwe, uko gucikamo k’ubusabane no no kwangwa nabyo byifatanya nabyo, byaba ibyo mu gihe cyashize cyangwa se cy’ubu by’umwihariko n’amashusho ya base. Tuvuge ko icyo Imana iha umwanya w’imbere ari ubusabane na yo no kubana neza n’abandi, nta gutungurwa ko ku busabane bucitsemo kabiri butera ibi bizo byose.

Nubwo byaba ba data beza cyangwa imiryango ifite amateka meza, niba ubusabane na Data wa twese uri mu ijuru utaboneye, turi mu murongo wo kugerwaho na biriya navuze hano. Ibyanditswe Abaheburayo bitwereka inkuru ku nkuru ku mikorere mibi y’abantu. Itegereze Aburaham, Isaka na Yakobo, Dawudi, Mose n’abandi bose twavuga, izo nkuru zitwereka amategeko y’ukuri. Bitwereka ko Imana itigeze icika intege mu irema ryayo , nubwo ibyakurikiyeho byagiye biba bibi ikagira ibindi bitekerezo.

Ibyandikiwe Abaheburayo bituzanira ibyiringiro, bikavuga ubuhora, Mesiya, ugomga kuzana igisubozo cy’ibyari byacitsemo kabiri  hagati yacu na ba data, ariko by’umwihariko Data Imana yacu. Bitubwira amaraso y’umwana w’umwana ukiranuka amenwa ngo aducungre.

Zaburi 103 hazana ibyiringiro nk’uko havuga ngo murongo waho 1-4 n’uwa 12-13 , “Mutima wanjye himbaza Uwiteka, mwabindimo byose mwe muhimbaze izina rye ryera. Mutima wanjye himbaza Uwiteka ntiwibagirwe Ibiza yakugiriye byose. Niwe ubababaririra wakiraniwe byose, agakiza indwara zawe zose, agacungura ubugingo bwawe bwose ngo butajya muri rwa rwobo, akakwambika imbabazi zo kugirirwa neza nk’ikamba.” Nk’uko aho izuba rirasukira hitaruye aho rirengera, uko nuko yajyanye kure yacu ibicumuro byacu. Nk’uko se w’abana abagirira ibambe, niko Uwiteka agirira abamwubaha.

Ibicumuro no gukiranirwa ntibidutera intimba gusa iyo tubivuze natwe tubifatiye umwanzuro, nyamara tukagira intimba iyo ducumuweho. Icyitonderwa nuko Imana ifite igisubizo cyiza kuri ibyo byose dukora kuko cyangwa se dukorerwa. Kubibonera igisubizo byombi ni ingirakamaro. Fata imbabazi nk’ikintu Imana idukorera iyo dukoze icyaha ariko tuzarushaho kuziga nk’ibi bice bitagenewe ubushumba bw’Itorero.

Birakomeye gusobanukirwa urukundo rw’Imana

Watchman Nee mu gitabo cye mu ndirimbo za Salomon yakoze umurimo utangaje kandi mwiza cyane unoze. Kimwe mubyo yashyizeho umwete yanditse kuby’urukundo rw’Imana twabikuye mu gitabo cye ku rupapuro rw’ijana na cumin a gatanu (115):

“Maze mu mutima wanjye urukundo ruba rwinshi rumwuzuramo.” (Indirimbo ya Salomon 5:4b). ijambo mu mutima kurisobanukirwa ni byiza cyane nk’icyicaro cy’amarangamutima uko umerewe, kugira ngo tubirebe neza tubicengere tubyumve neza biboneke mu bike 5:4 aho uyu mukobwa avuga ati: “Munda yanjye haranyeganyega kubera we.”

Uyu murongo uduha ikindi kintu ngenderwaho Yesu nawe yavuzeho, yari aguye neza ariko ahagurutswa no kumva afitiye abantu urukundo rwinshi. Ihembe ry’inzovu nta buzima riba rifite iyo rigurishwa nk’ibuye  ry’agaciro, rikurwa ku mutonzi w’inzovu. Ihembe ry’inzovu ni ikintu kiboneka ku Buryo bw’umubabaro bishatse kuvuga ko urukundo rwayo rwagaragaye nyuma amaze kubabarira mu isi akikorera ibyaha byose. Icyo twakumvamo cyane kubera ko abantu be bagaburiwe ibyo kurya biturutse mu mimerere ye mwiza y’imibereho kubera kubabazwa kwe gukomeye n’urupfu rwe yabapfiriye.

Iyi myumvire: “Yuzura muri we” ni nk’amashusho abazwa mu mahembe y’inzovu avuga ubwiza akozwe n’abanyabugeni b’abahanga. Aho kubaza amahembe y’inzovu bikubiyemo  kutwereka imiterere y’urukundo rwe no kurinda imyumvire ye  ntibyagereranwa.

Iyo myumvire “Amabuye ya safiro ashashwe” byerekana neza ubusobanuro bw’ijuru nk’uko tubibona neza mu Kuva 24:10 “Bareba Imana y’Abisiraheli, munsi y’ibirenge byayo hameze nk’amabuye ashashe ya safiro ibonerana ihwanye n’ibuye ry’umubyemure ubwayo ubwaryo.” Hari amabuye ya safiro ashashwe mu myumvire yayo: aha iyo myumvire y’urukundo ivuye ku mutima umwe ukundwa , niko abo mu ijuru bababara.

 

Igisubizo:

Zaburi 68 izana ibyiringiro byo gukira kubera gucikamo kabiri k’ubusabane bwa Data, byari uburyo bw’urufunguzo ku bibazo byacu byo kwangwa, baba bonyine mu miryango. Imana iri mubuturo bwayo bwera, ni se w’imfubyi n’umucamanza urengera abapfakazi. Imana ibesha abatagira shinge na rugero mu mazu, ibohora imbohe ikaziha kugubwa neza, ariko abagome bakaba mu gihugu gikakaye.” (Zaburi 68:5- 6) aha Imana irivugaho nk’umuntu wuva ibyifuzo byacu tugomba kugira na  ubusabane na  Data cyangwa umuryango kuri bose. Biratangaje abantu bava mu butamenya bagahumuka bakava mu butamenya basaba n’abazimiye tukabona ubugingo bwabo kubo babonye Imana ari Data ikiranuka.

Twibuke Yesu yikoreye ibikomere byacu byokwangwa we na se ku musaraba. Ku  isaha ya kenda Yesu avuga ijwi rirenga “Eloyi, Eloyi, lama sabakitani?” Risobanurwa  ngo “Manjye, Mana yanjye, ni iki kikundekesheje?” (Mariko 15:34). Imana yakoze ikintu gitangaje ku muhanuzi wayo Malaki mu gitabo giheruka ibyandikiwe Abaheburayo, mu isezerano rya kera. “Dore nzaboherereza umuhanuzi Eliya, umunsi w’Uwiteka kandi uteye ubwoba utaragera. Uwo niwe uzasanganya imitima y’abana n’iya  ba se kugira ngo ntazaza kurimbuza isi umuvumo.” (Malaki 4:5-6).

Nageregeje kwiga ibi byanditswe njye ubwanjye imyaka myinshi nshaka ihishurirwa. Nshobora kubisobanukirwa nyamara ngira iki cyifuzo cyo kubona byinshi muri byo birenze ibyo namenye nagiye mbona. Reba muri Bibiliya isobanuye cyane no mu magambo yo mu Baheburayo y’ibi byanditswe bishobora kuba bivuga bitya: “Dore nzaboherereza umuhanuzi Eliya, umunsi w’Uwiteka ukomeye kandi uteye ubwoba utaragera . uwo niwe uzasanganya imitima y’abana n’iya ba se, kugira ngo ntazaza kurimbuza isi umuvumo”.

 

Malaki yabwiye Zekariya ise wa Yohana umubatiza amagambo asa n’ayo.

“Azagendera imbere yayo mu mwuka w’ububasha bya Eliya, asanganye imitima ya ba se n’iy’abana n’abatumvira Imana azabayobora mu bwengwe bw’abakiranutsi, ngo ategure ubwoko bw’abatoranyijwe n’Umwami Imana” ( 1:17).

 

Yesu yashohoje igitangaza nk’uko byanditswe muri Mariko ibice 2 nshaka kubabwira iby’iyo nkuru bitari mu buryo bwa tewolojiya (Mariko 2:1-12).

  1. Nuko hasize iminsi asubira muri Kapernaumu, bimenyekana ko ari munzu.
  2. Benshi bateranira aho bugurura inzu barenga no mu muryango, nuko ababwira ijambo ry’Imana
  3. Haza abantu bane bahetse ikirema,
  4. ariko babuze uko bakimwegereza kuko abantu bahuze, basambura hejuru y’inzu aharinganiye n’aho yari ari, bamaze bamaze kuhapfumura bamanuriramo ingobyi ihetswemo icyo kimuga.
  5. Yesu abonye kwizera kwabo abwira ikirema ati: “Mwana wanjye ibyaha byawe urabibariwe.”
  6. Ariko hariho abanditsi bamwe bicayemo, biburanya mu mitima yabo bati:
  7. “Ni iki gituma uyu avuga atyo?  Arigereranyije. Ninde ushobora kubabarira ibyaha uretse Imana yonyine?”
  8. Uwo mwanya Yesu amenya mu mutima we yuko biburanya batyo mu mitima yabo arababaza ati: “Ni iki gitumye mwiburanya mu mitima yanyu?”
  9. Icyoroshye ni ikihe, ari ukubwira ikirema nti “ibyaha byawe urabibabariwe, cyangwa ari ukumubwira nti byuka wikorere ingobyi yawe utahe?”

10.Ariko ni mumenye ko umwana w’umuntu afite ubutwaremu isi, bwo kubabarira abantu ibyaha. Nuko abwira icyo kiremwa ati:

11. “Ndagutegetse byuka wikorere ingobyi yawe utahe”

12. Arabyuka yikorera ingobyi ye uwo mwanya asohokera imbere yabo. Nuko ba se baratanga bahimbazi Imana baravuga bati: “Bene ibi ntabwo twigeze kubibona.”

Icyitonderwa umurongo wa 5 igihe Yesu yavuze ati:

“Mwami wanjye”. Ijambo “Mwana wanjye mu kigiriki ni Tekonos, aribyo bisobanura ngo: “Wowe wabyawe na se wari udafitanye isano n’undi wese” icyitonderwa nuko umuryango w’uyu muntu uterigeze umuzana kuri Yesu  byamara ahubwo byakozwe n’abagabo bane bagize ukwizera, Yesu aramubwira ibyahe bye mbere ya byose, na none yongera gushyiraho ubusabane bwe bwari bwaracitswemo kabiri nyuma noneho araza aramukiza.

<top>

 

 

Igice cya 2

 

Kuki Imana ikuzamura

 

Icyitonderwa ku murongo wa 11 icyo Yesu yatubwiye gukora

“Ndagutegetse byuka, wikorere ingobyi yawe utahe.”

Nibwirako Yesu yashakaga ko uyu muntu agenda akinyunga n’abo mu muryango, akabababarira byongeye akabayobora kuri Yesu.

Nizera ko ari ishusho y’Itorero nyakuri, gukoresha kwizera kwabo bakazana abaremaye kuri Yesu. Nyine tugomba kuzana abantu kuri Yesu  kandi tukamureka agakora umurimo aho kugerageza kubagumishaho ibyo bituma bakomez akugira ibikomere byinshi.

Teknon si ngombwa ko bisobanura ku nta sano ihari, mu buryo busobanutse neza kandi bworoheje bivuga uwabyawe. Niringiye cyane ibyo Yesu yavuze hari andi magambo Yesu yakoresheje.

Ushobora kutaremara umubiri, nyamara ukaremara mu Mwuka cyangwa mu buryo bw’ubugingo

Ahari waba uremariye mu ibiyobyabwenge, kurya ibyo kurya by’indengakamere, kureba amashusho y’ingeso mbi zirenze z’ubusambanyi, n’indi myifatire mibi yose idahwitse. Ahari waba urira kuvura umururumba, waba ukora ibintu byo gutsemba umubiri wawe n’ibindi bikorwa byo kwigirira nabi, uhari ntushobora guhagarika imibonano mpuzabitsina ikurwa mu buryo butemewe, kureba amashusho agaragaza ingeso mbi z’ubusambanyi, uburakari, guta umutwe, n’ibindi bias gutyo.

Yesu yishyuye imiti ngo akure kuremara kwawe kw’inyuma.

Na none Yesu arongera ati “ibyaha byawe urabibabariwe” mu yandi magambo uko gukiranuka kwatandukanije umwana na se n’umuryango by’ikorewe nanjye (Yesu). Kubabarira bisobanura gukuraho no gufata ibintu ukabijyana ahandi  hantu. Uko kwangwa n’ubusambane butarimo ikintu bwaremaje uyu muntu bwikorewe na Yesu ku musaraba. Yesu yabivuze mu buryo bworoheje ati “Mwana wanjye, nzajya ku musaraba mu myaka mike, kandi aho hantu Imana izantererana indebe inyange urunuko, kuko ibi byaha wamazemo igihe kirekire uzabibabarirwa kandi ukabikurwaho.

Yesaya 53:5 havugako yes yacumitiwe ibicumuro byacu. Ibicumuro biri mu bikomere by’imbere, ibyo yacumitiwe nabyo biri mu bikomere by’imbere.

Yeremiya aravuga ati “Iyo minsi ntibazongra kuvuga bati , badata bariye imizabibu ikarishye, kandi amenyo y’abana niyo arurirwa. Ahubwo umuntu wese azapfa azize igicumuro cye. Umuntu wese uriye imizabibu ikarishye niwe amenyo azarurirwa. (Yeremiya 31:29-30).

Mu yandi magambo mu isezerano rishya, Yesu azanywa ikitarashoboraga kunyobwa mu isezerano rya Kera. Imivumo ituruka ku bakurambere bacu ntizakugeraho kuko Yesu yayibabajwe mu cyimbo cyawe.

 

Reba icyabayeho !

“Arabyuka yikorera ingobyi ye uwo mwanya asohokera imbere yabo, nuko bose baratangara, bahimbaza Imana baravuga bati bene ibi ntabwo teigeze tubibona.

Iyo wemereye Yesu ugaca bugufi akakubabarira ibyakorewe kuri wowe, cyangwa ibyakujeho by’ibicumuro n’ibyakugezeho bituruka kuri ba sogokuruza, kandi ukemerana nawe ko ababarira, rwose ubwo bubi bwawe burakira bugakurwaho. Sobanukirwa neza iyi shusho nini irebana n’imbabazi izagushoboza kubabarira abakugiriye nabi cyangwa abagucumuyeho.

Gukira kubanzirizamo imbere maze kugakora inzira yako inyuma.

Hari uburyo  twasabana n’Umwuka Wera kugirango tumwemerere yinjire neza muri twe, adukuraho ibikomere. Ibi tuzabireba mu bindi bice.

Ukora icyaha cyangwa ubona ingaruka zacyo ?

Kugeza ubu twibanze kubantu babona ingaruka zo kwangwa  n’uko ibi bimutera ibikomere muri we. Turashaka no kuvuga k’umuntu ukora ibyaha byo gutukana kandi akagira urwango. Ushobora kugirirwa ubuntu n’imbabazi. Niba warakoze ibyaha cyangwa ubikora wagezweho n’ingaruka zabyo. Wakumva ufite ibicumuro byinshi no gucirwaho iteka mu gihe usoma ibi, wakumva ubayeho mu mibereho yuzuye gucumura.

Nyamara ukeneye kudacirwaho iteka no kugera ku munsi w’urubanza ruheruruka. Gucirwa urubanza kwawe kuva nyuma kwaba imbabazi zanyura kuri Yesu Kristo. Yego arakuraho ibyaha byawe ntihagire na Kimwe gisigara.

Arahagurukiye kukubabarira no kugutumirira kwakira imbabazi ze nk’uko wihana kandi ukishyira mu biganza ngo ukire.

Ntibishobora guhita biza aka kanya, ariko komeza ubishyiremo umuhate.

Ijoro ryabanje ubwo nandikaga ibi, umuntu nzi yaje iwanjye afite ubuhamya. Ubu ndangije iki gice, hari ubuhamya butatu bumeze butyo. Nziko uwo mugabo yari umuntu ukurikiye Yesu  mu buryo bushinze imizi noneho menya y’uko yagiye mu bubata bw’icyaha cy’ubusambanyi.

Nyamara umwizerwa arwanira kubohoka kuzuye. Ampamiriza ko uko gukomereka kwe kwaturutse kuri se utaramuhwituye uko bikwiriye. Nyamara kuberako yababariye se, ise ubu ni umwizera wa Yesu uhamye. Ni umugabo ufite inzara y’ijambo ry’Imana. Inshuti yanjye yarambwiye ngo ibona se “nk’Umwami Dawidi, wakoze ibyaha birengeje nyamara nyuma agahinduka’ Umuntu ufite umutima Imana yishimira”.

 

Kugubwa neza k’umuntu

3 Yohana 1-4 Bibiliya isobanuye cyane itubwira iti,

1. Njywe Umukuru, ndakwandikiye Gayo ukundwa, uwo nkunda by’ukuri.

2. Ukundwa ndagusabira kugirango ugubwe neza muri byose, ube mutaraga nk’uko umutima wawe uguwe neza.

3. Kuko nishimwe cyane ubwo bene Data bazaga bagahamya uburyo ushikamye mu kuri ukakugenderamo.

4. Nta cyantera, umunezero waruta uwo kumvira ko abana banjye bagendera mu kuri.

Ubusobanuro bwo kugubwa neza ni ukwemerwa gukomeye nkuko tubibona muri 3 Yohana:

Biroroshye gukora urugendo ushaka ibyiza no kugendera mu nzira nziza. Gukora ushaka ko n’abandi bagubwa neza, kuyoborwa mu rugendo rwo kugubwa neza, kubona ibyo wifuza, kwemera imbuto kurangiza ibyo wateganije. Kurohama mu ruzi, gutsindwa.

Ibi ntibyari isezerano rya Gayo uwandikiwe uru rwandiko. Ahubwo cyari icyifuzo cy’umwanditsi, Yohana, mu buryo busa nubwo  dushaka kwandika mo tuvuga tuti” Niringiye ko uri mutaraga kandi ufite byose ukeneye. Ku murongo wa gatatu, Yongera kuri ibyo byiringiro  ibyo abona ko iyo imibereho yawe iri mu kuri kose k’ubutumwa bwiza nta kabuza uzagubwa neza.

Kugubwa neza k’umutima aho gutangirira nk’uko biri ku murongo wa 3 ubanza ni ukubaho imibereho iri mu kuri k’ubutumwa bwiza bwose.

Mbere ya byose dukeneye gushyirwa wino kumyizerere yacu  mu byo Yesu adukorera n’ibyo aduhindurira kuba. Na none dukeneye gukora kuri uko kwizera nk’ijamo ry’Imana “kwizera” muri Bibiliya ni inshinga nkora

. Kugubwa neza k’umutima kuzuzwa no kwikorera umusaraba wawe k’ubwibice bitatu by’umutima wawe.

  1. 1. Ubushake : Mu by’ukuri bi Yesu ugenzura ubugingo bwawe? wamugize Umwami? Iki ni cyo kintu gikuru gisabwa ngo umuntu akizwe, kumugira Umwami wawe. Gukizwa ni ukuvanwa mu byago.
  2. 2. Ibitekerezo. : Wikorera umusaraba wawe ugafata mpiri ibitekerezo bitajyanye n’imigambi y’Imana kandi ukemerera Ijambo ry’Imana gukiza intekerezo zawe.
  3. 3. Amarangamutima : Mbese wemerera amarangamutima yawe akagenzura imibereho yawe cyangwa wikorera umusaraba wawe maze ukabwira amarangamutima yawe gusubira inyuma?

Ibi ni ukubaho imibereho yawe mu kuri kose k’ubutumwa bwiza.

uku ni ugukiza umutima wawe kuzakurikira kwikorera umusaraba wawe nk’uko bisobanurwa hejuru, no kugubwa neza mu mibereho yawe bibone gukurikiraho.

 

Fasha mu bihe bikomeye by’ubukungu

Abantu benshi bajyanwa ku “iherezo ryabo ubwabo” mu turere tw’ubukungu. Ni ibintu biganisha ku bintu Yesu azana abantu benshi kuri we ngo bamwizere kandi bizere na se. Nita iri hindagurika irizanisha ku cyifuzo cyumvikana. Niba rero udashobora gukoresha imibereho yawe ngo ubone umutungo, uri umukandida wo gukira ibyo bibazo ufite nk’uko iki kirema kiboneka muri Mariko igice cya kabiri. Tekereza ibi: Iki kirema nticyashoboraga gukora cyangwa ngo kibe hari umwuga cyakora mu mibereho yacyo. Gusa cyabaga giteze amakiriro ku bandi Bantu, na none nticyashoboraga kuba gifite umugore n’abana, urukundo rwacyo rwari rike rwari hasi cyane, nta gushidikanya ko cyabagaho nta byiringiro gifite.

Niwisanga ufite icyifuzo cyumvikana, tangira wumve ufite “intsinzi y’imibereho” ibyo tuzabisobanura muri iki gitabo, sobanurirwa ukuwe kuri teknot (umwana wawe wabyaye bwite), maze witwe hnios umwana usobanurwa neza mu Byahishuwe ko hanyuma tuzakora mu bihe bikomeye byo guhagarara ku ijambo ryayo, mu bihe by’umubabaro abantu bazageragezwa ngo batizera Imana, kuri iryo herezo ryabyo hazabaho gukorana n’Imana itangaje ariyo Data, itugenera byose twifuza kandi dukeneye. “Unesha azaragwa byose nanjye nzaba Imana ye nawe abe umwana wanjye” (Ibyahishuwe 21:7). Turi abaragwa b’ibintu byose. Ntitukiri abana babyarwa, Teknot, abana badafitanye isano no Data, ahubwo turi  Hwuios biboneka mu Byahishuwe byahishuwe mu zindi ndimi.

 

Huios bisobanurwa nko gusa n’uwo ukeneye. Abayoborwa n’umwuka w’Imana bose nibo bana b’Imana (Abaroma 3:6), mwese muri abana b’Imana mubiheshejwe no kwizera Yesu Kristo. Abanteye inkunga ni abamfashije kwandika iki gitabo twatangajwe nuko Imana ibona isano nayo Huios bigakora ibitangaza mu buryo by’umutungo no mu bindi  byifuzo twumva dufite mu mibereho.

Ndimo kuvuga kubirebana n’uruhare rw’Imana mu mibereho yacu y’ubutunzi; ndetse tukagiran’impano tuvukana, ubushobozi n’amahirwe ashimishije bishobora gutanga umusaruro.

Nkuko twaciye mu buryo mu buryo bwo gukira imbere muri twe, byari ibi bibaho bikatugera umunsi ku munsi mu bwami bwacu bw’umutungo. Imirimo yarahanzwe, amadeni akomeye akurwaho, inkunga zarabonetse mu murimo w’Imana, ingo zaguriwe ibyo dukeneye, ntimwihebe umunsi k’umunsi ko ubukungu bwakendereye.

 

Turebe yesu ukorera mu mibereho yacu azita ku bihe turimo by’ubukungu bumeze nabi twahamya ko iyo tubanje gushaka ubwami bw’Imana no gukiranuka kwayo, nibwo ibyo byose tuzabyongererwa (Matayo 6:33).

 

Ibyo washingiraho ngo ukurikire

  1. Gukomeza isano yawe na Data Imana, ukuri kwawe ubwawe n’abandi.
  2. Gusabana n’Imana mkuko nkuko tubibona muri Biliya yitwa Vernacular, ndetse ikabababarira. Byose biri mu gusabana n’Imana!

 

Nee, Watchman. Song of Songs. Christian Literature Crusade. Fort Washington PA. 1965, page

<top>

Igice cya 3

Imbaraga z’iyerekwa

 

Nashaka gutera iyerekwa mu mutima wawe bizaguha imbaraga zitera gukomeza ubusabane bwawe n’Imana.

Ubusabane n’Imana binyuze muri Yesu Kristo no mu mwuka wera bizazaba amahoro, umudendezo no kugubwa neza kuri byose, kandi yinshi muri byo bizakuzanira ubucuti bw’ukuri na Yesu. Azakubera uw’ukuri cyane azumva bamuvuga kuri wowe. Icyakora, ubwo busabane busa butyo busaba ibintu bimwe na bimwe ugenderaho ku ruhare rwawe. Ubusabane bwose busaba ibyo umuntu agenderaho bimugenga bikamuyobora, ariko rero iyo cyose kiri mu mwanya wacyo, ubusabane ni ikintu gishimishije cyane dushobora kunezererwa.

Iyerekwa rizana umurongo ngenderwaho

“ Aho guhishurirwa kutari abantu bigira ibyigenge, ariko ukomeza amategeko aba ahirwa” Imigani 29:18

Umuntu ntekereza yaremewe gusohoza iyerekwa, mu yandi magambo ibyiringiro.

Ikintu cya mbere Imana yabwiye Adamu nk’inzira yo kubaha umugisha, byari kuvuga iyerekwa. Imana ibahe umugisha, imana irababwira iti “mwororoke mugwire” mwuzure isi mwimenyereze ibiyirimo, mutware amafi yo mu nyanja n’inyoni n’ibisiga byo mu kirere n’ibintu byose bifite ubugingo byigenza ku isi “Itangiriro 1:28”.

 

Mu gihe icyi gitabo cyibanda kukubohoka abantu bava mu buretwa bukorerwa mu nzira zitanejeje Imana uzabona nkuko usoma ko ikigenderwa ari uguteza imbere ubusabane bwawe n’Imana, ko yo yonyine izakubohora.

Kwagura no kuvugurura ubusabane bwawe n’Imana bisaba umurongo ngenderwaho ku ruhande rwawe. Imana yakoze buri kintu, ubu ni uruhare rwawe. Imana yakoze buri kintu, ubu ni uruhare rwawe. Imana yakoze buri kintu, ubu ni uguhesha ishusho nziza umurimo we utangaje na none hakabaho umubabo ushingiye ku bucuti buzira amakemwa nayo.

Umurongo ngenderwaho usaba iyerekwa nk’uko bivugwa mu gitabo cy’Imigani 29:18.

Abantu benshi bakorera kugirango bagere ku iyerekwa ni ikintu kifuzwa nabo.

Iyo umuganga aguhaye umuti ugendera ku mabwiriza yo kuwufata igihe uwukoresha kuko ufite iyerekwa ryo gukira.

Iyo ukora raporo ya buri munsi, ukora akazi naho waba utagakunda, kuko ufite intumbero yo guhembwa.

iyo ugiye guhnga mu murima ukiyuha icyuya ubiba, urabikora kuko ufite icyerekezo cyo kuzarya.

Ndashaka kujugunya iyerekwa mu mitima yanyu mu gihe nsenga bizabatera (nanjye) guhinduka abantu bayoborwa n’amabwiriza twahawe n’ubushobozi bw’Isano n’Imana. Reba urutonde rw’amasezerano ari aha hasi kuri buri murongo ngenderwaho.

 

Icyerekezo cy’amahoro n’umudendezo

2 Petero 1:2

Ubuntu n’amahoro bigwire muri mwe mubiheshwa no kumenya Imana na Yesu Umwami wacu.Zose muri izi nyungu ziza kubwo kumenya Imana ubwayo    

2. Icyerekezo cyo kugubwa neza mu nzira z’Imana

“Mukundwa ndagusabira kugirango ugubwe neza muri byose, ube mutaraga nkuko umutima wawe uguwe neza, kuko nishimye cyane ubwo bene data bazaga bagahamya uburyo ushikamye mu kuri ukakugenderamo.

Nta cyantera umunezero waruta uwo kumva ko abana banjye bagendera mu kuri (3 Yohana 1:2-4). Icyo twavuga aha ni uko kugubwa neza ari igisubizo cyi kugubwa neza n’umutima wawe. Kugubwa neza k’umutima wawe kuza neza iyo ukomeje umubano urangwa n’ubushuti buzira amakemwa buri hagati yawe n’Imana.

 

3. Icyerekezo cy’ubucuti nyakuri. Imana iba umunyakuri kuri wowe. Abefeso 3:17-19

 

“Kandi ngo Kristo ahore mu mitima yanyu kubwo kwizera, kugirango uwo mumaze gushorera imizi mu rukundo mukaba mushikamye, muhabwe imbaraga zo kumenyera hamwe n’abera bose ubugari n’uburebure bw’umurambararo n’uburebure bw’igihagararo, n’uburebure bw’ikijyepfo bwarwo ubwo aribwo, mumenye n’urukundo rwa Kristo ruruta uko rumenywa, ngo mwuzure kugeza ku kuzura kw’Imana.

Abafiripi 3:10

“Kugira ngo mumenye n’imbaraga zo kuzuka kwe no gufatanya imibabaro ye , no kujya nshushanywa no gupfa kwe”

Icyemezo cyo kuzuza uguhamagarwa kwawe, intego yawe n’umugambi Imana igufitiye.

“Yadukijije ikaduhamagara  ibitewe n’imirimo yacu, ahubwo ibitewe nuko yabigambiriye ubwayo, no kubw’ubuntu bwaherewe muri Yesu Kristo ahereye kera kose (2 Timoteyo 1:9).

5. Icyerekezo cyo gusa na Yesu no kwezwa

2 Petero igice cya mbere ibyo mu buryo dukomeza kumwenya Imana ko tuzaragwa amasezerano nayo, n’ibindi idukorera, no kuzasa na Yesu, “Kuko Imbaraga z’Umumana zitugabiye ibintu byose bituzanira ubugingo no kubaha Imana, tubuheshejwe no kumenya neza uwaduhamagarishije ubwiza bwe n’ingeso ze nziza. Icyo nicyo cyatumye aduha ibyo yasezeranyije by’igiciro cyinshi, bikomeye cyane kudgira ngo bibatere gufatanya na kamere y’Imana, mumaze guhunga no gukira kononekara kwazanywe mu isi no kwifuza.”

6. Icyerekezo cy’isezerano iteka ryose

Ariko utizera  ntibishoboka ko uyinezeza, kuko uwizera Imana akwiriye kizera yuko iriho, ikagororera abayishaka (Abaheburayo 11:6). “Kuko twese dukwiriye kuzagaragarizwa imbere y’intebe y’imanza ya Kristo, kugira ngo umuntu wese ahabwe ibikwiye ibyo yakoze akiri mu mubiri ari byiza cyangwa bibi” (2 Abakolinto 5:10), umuntu wese urushanwa yirinda muri byose, abandi bagenzereza batyo kugira ngo bahabwe ikamba ryangirika, naho twebwe tugenzereza dutyo kugira ngo duhabwe iritangirika (2 Abakorinto  9:25).

Icyerekezo gituruka ku Mana cyazaniye Gidiyoni kuva mu buretwa agera ku mudendezo ku ntego no kugubwa neza.

Gidiyoni yari umuntu w’intege nke kimewe n’Abisiraheli kugeza igihe Imana yabahereye icyerekezo. Yari afite urukundo rusesuye ruri hasi cyane kuko abanzi ba Isirayeli bari barabakandamije  yari afite ishosho mbi ye ubwe. Imana imenya uko imbaraga  zayo bwite zashobora n’uko zahindura Gidiyoni, nyamara yashakaga guhindura ishusho ya Gidiyoni bwifte.

Imana ivuga ibyo bintu bitari nk’uko byagombaga kuba. Ikirenze ibyo nuko iyo turi inshuti z’Imana, ishobora kuduha ishusho nyayo ikwiye y’ukuri y’ukuntu Imana itubona. Uko itubona ni ukuri, bitari uko twibona ubwacu.Ibyo nibyo by’ingirakamaro by’icyerekezo!

 

“Malayika w’Uwiteka arambonekera arambwira ati: “Uwiteka ari kumwe nawe wamunyambagawe, ugira n’ubutwari.” (Abacamanza 6:12). Mu bice bikurikiyeho mu Bacamanza uzabona ko buhoro buhoro Gidiyoni n’Imana bagiye bagirana ubusabane bugera igihe bufatika. Ibyo byaremye muri Gidiyoni kwambikwa n’umwuka wera no gushobora kumva Imana k’ubushuti buri ntera yo yejuru. Inama yakomeje kugira ngo arwanye abanzi yari afite we n’abantu be bari mu buretwa.

Icyo ukwiriye gukora

Nibwirako utekereza  neza ugasubiramo ibyanditswe nakoreye urutone hariya hejuru, mbivugaho ubifate mu mutwe, kandi wemere bicengere mu mutima wawe no mu mwuka wawe. Noneho utangire winjire mu bushobozi bw’isano nkuko bivugwa mu mugereka

A. Maze utangire utere intambwe mtoya. izo ntambwe ntoya zizubaka mu bitekerezo byawe ubushobozi bw’isano. Uko igihe kigenda uzashobora gutera intambwe bikoroheye, tekereza k’umuntu utwaye imodoka bimusaba imbaraga zitari nke kuyigendesha ibirometero 25 kugeza kubirometero 40 mu isaha kuruta uko yagenda ibirometero  0 kugeza kuri kilometero 10 mu isaha. Ibi twavuze ni amategeko agenga umuvuduko mu magambo asobanutse cyane, “umubiri unyeganyega, uhora ukenera kunyeganyiga, umubiri uruhuka uhora ukenera kuruhuka” umubiri na none mu kunyeganyega uhora urimo ingendo zisa zityo, mu gihe impinduka zisaba imbaraga zikomeye. Niba “uruhuka” ntugende mu bushobozi bw’isano n’Imana, noneho koresha imbaraga z’umurongo z’umurongo ngenderwaho wawe kugirango ugere ku isiganwa rikwiriye. Niba udafite umuvuduko kw’ubw’iyi sano cyangwa umuvuduko. kubw’ijambo ry’Imana, noneho aturira Imana kandi uyisabe kugukorera umurimo mushya muri wowe.

 

Umugereka A

Ubushobozi bw’Isano

  1. Fata icyemezo gihamye cyo gukurikira ubusabane.

Mwitange uko bikwiriye ku Mana.

Abaroma 12:1-2 iki ni igisubizo cyacu cy’isezerano ry’amaraso  ashobora gutambwa kuri twa n’Imana.

2. Fata umwanya wo kumva : Ugomba gufata mu ijambo rye : Ijambo ry’Imana ryuzuye isezerano ry’amaraso; Ijambo ry’Imana ni Yesu ubwe si igitabo cy’amasezeano dufata cyangwa ngo duhitemo. Ijambo ry’Imana rishobora gukurikizwa nk’umuyoboro n’ubushobozi bw’isano rya buri munsi kandi rikitegerezwa nko .kumva Umwami wawe, Yesu we ubwe. Musabe muvuge Ijambo ry’Imana riri hejuru ya byose. Kandi rirema kwize no mu buryo busanzwe ibyo kurya bibyara imbaraga. Yesu yavuze ko ariwe Manu y’ukuri itanga ubugingo buhoraho. andika ko cyo wumva ari ukuvuga.

3. Fata akanya ko kuvuga : Amagambo yawe. Ni by’ingenzi guca mu nzira ifunganye ngo wongere ubusabane bwawe n’Imana. Andika uko ubyumva. Kuba umwizerwa n’umuhuza wawe Yesu w’amaraso y’isezerano bizatuma ibyaha bijya kuri we. Ntiwashobora kandi ntiwazanesha, mu buryo ubwo aribwo bwose mu mibereho yawe utari umwiringirwa. Dukora gahunda ebyiri z’umunsi ubu ni uburyo bwo kwemerera Umwuka Wera “Agatemba” akakuvugaho. Icyambere jya ahantu hatuje, ibitekerezo byawe ubihe Yesu maze utangire umuhimbaze. Wandike ibyo usahaka kumusaba. Nyuma wandike ibyo wumva mu mutima wawe. Nubwo haba harabanje kubaho gucumura kubwo kwizera Imana izaba, Iyukuri kuri wowe.

Uko wamenya ijwi ry’uwo  urimo kumva

Ijwi ry’Imana : Ryemeza, rikosora, kandi rigira aho ryerekeza, aho riganisha (ukuri)

Ijwi rya satani: Rirashukana ribeshya kandi riciraho iteka.

Ijwi ryawe bwitwe, cyangwa umubiri wacu : Rihamya ryerekeza ku kintu, rikemeza, rihakana, rikavuga nabi abandi.

Kwigenzura tukamenya niba turimo kumva ijwi ry’Imana

 

Ni ibyanditswe ?

Bihesha Yesu icyubahiro?

hari ugukiranuka mu mutima wanjye?

Birubaka cyangwa birasenya ?

Mbese bizana umudendezo cyangwa bizana uburetwa?

Uburyo Imana ituvugishirizamo

Bibiliya, ubwenge bwo guhishurirwa bijyanye n’Umwuka Wera. Umubiri wa Kristo : inshuti zizera Kristo, abajyana b’abashumba mugire ubwenge kugirango mudatwarwa n’ibi.

Umuhamya utuje : Ijwi ry’Umwuka Wera. (Zaburi 139:23-24,1 Yohana 1:9)

Icyitonderwa no mu mibereho ya buri munsi ( Yeremiya 32:8), umuhuza utanga raporo : Ni iby’ubwenge kugira Inshuti zizerwa izagukangura ikakwereka ibyawe mu mibereho yawe.

4. Fata akanya ko kuvuga : Ijambo ryayo; satani n’ingabo ze aribo ba dayimoni bahora barekereje, badacogora ngo barwanye umuhati ufitiye Yesu, gusa ugomba kubanesha. Yesu yaguhaye ubutware n’inshingano zo kuvuga ijambo rye ubarwanya. Imana ibwira Yosuwa nk’uko tubona mu gitabo cya Yosuwa 1:8 havuga ngo “Ibiri muri iki gitabo cy’amategeko ntukarorere kubihamisha akanwa kawe, ahubwo uzajye ubitekereza ku manywa na nijoro kugira ngo ubone uko ukurikiza ibyanditswemo byose. Niho uzahirwa mu nzira zawe, ukabashishwa byose”.

Hari igitekerezo naguha kugira ngo ukore ibi: Soma Zaburi n’Imigani umunsi ku munsi, wasoma uvuga cyane Zaburi eshanu buri gitondo koresha uburyo bwa karindwi, nk’uko bivugwa, ku italiki eshatu z’ukwezi soma Zaburi 3, 33, 36, nz 123 na none soma Imigani 3. Muri ubu buryo bugurura imitekerereze. Byira satani ijambo ry’Imana kandi yemera ko umwigishwa ababazwa.

Kugira ngo avuge ibiri ku mutima biboneka muri Zaburi, wumve uko umwuka wera azaguha ijambo ry’Imana rijyanye n’igihe cy’umwihariko ugezemo.

5. Kwuza ijambo ry’Imana

Kuza ijambo ry’Imana ni ingirakamaro cyane kandi ni iby’agaciro kanini cyane. Nashingiye kuri Yosuwa 1:8 bitubwira kubitekereza amanywa n’ijoro. Zaburi 1:2-3 havuga: “Ahubwo amategeko y’Uwiteka niyo yishimira, kandi amategeko ye niyo bibwira ku manywa  na nijoro. Uwo azahwana n’igiti cyatewe hafi y’umugezi, cyera imbuto zacyo igihe  cyacyo, ibibabi byacyo ntibyuma, icyo azakora cyose kizamubera cyiza” (Zaburi 1:2-3).

Gutekereza ku ijambo ry’Imana ry’Imana byimura kandi bigaha  umurongo ibitekerezo byawe bya kamere. Bituma ijambo ry’Imana ricengera mu mutima wawe. Ijambo ry’Imana ryongeye gutekerezwa bisa n’inka yuza ibyatsi yariye ikongera ikabikanjakanja neza. Ibi rero bizemerera ijambo ry’Imana kwinjira neza ricengera mu mutima wawe, bizaha umwuka wera akanya ko kuvuga ikintu cyawe bwite bivuye mu ijambo ry’Imana.

Kwiyiriza ubusa

Kwiyiriza ubusa ni umurongo ngenderwaho w’ingirakamaro, hari uburyo bwinshi bwo kwiyiriza ubusa, sinabipfundikira aha, ikingenzi cyo kwiyiriza ni uguhakana kwifuza gukomeye k’umubiri, kurya.

Mu gukora ibyo, icyambere ni ukumvira umwuka wera kuruta ibindi byose, mwibuke, kamere yanga ibyo umwuka ukunda n’umwuka ukanga ibyo kamere ikunda : (Abagalatiya 5: 17) nasomye ko igihe umuntu arakaye aba yumvuye kamere ye kuruta ibindi byose.

7. Kumvira Imana

Saba Imana iguhe ikintu cyoroshye ,  ikintu gito buri munsi washobora kumvira ahari byaba gzutera umwete undi muntu, ahari byaba kudakomeza kuryana ubusambo, ahari byaba kumwaturira ibyaha, byaba gufata mpiri ibitekerezo cyangwa kubabarira umuntu runaka, cyangwa gutanga impano y’amafaranga.

Iki ni ikintu gikomeye Yohana 14:21-23 hatubwira ko iyo twimviye ijambo rye azatwiyereka cyane. Igihe wabonye Yesu ubusabane na we ntibizaba umurongo ngenderwaho, ahubwo bizaba kumurikira ufite urukundo rufatika.

Ibikomere biterwa n’abandi

Ibice bike bya mbere bibanza by’iki gitabo byagenewe kuguha imyumvire yihuse kandi yoroheje y’ibikomere ingaruka zabyo, nuko bikira. Dushaka kugutera umwete ko Imana yifuza kugukiza kandi ko izakoresha ubushuti bukomeye cyane ngo ibikore. Ubu izakwereka impamvu zitandukanye z’ibi bikomere no gusenga nk’uko wasomye ko ushobora kumurikirwa n’umwuka wera ukongera ukamenya ibikomere bire muri wowe ubwawe.

Sinteganya ko abantu baba abahanga kuri iyi nyigisho y’ibikomere by’imbere mu mutima, ibitutsi no gukira imbere. Nyamara, nize ibintu bimwe na bimwe bijyanye n’izi nyigisho bivuye mu mibereho yanjye bwite nabayemo no kubohoka, bivuye mu ijambo ry’Imana, bivuye mu gitabo cyo gukira mu mutima, kandi biturutse kubanteye inkunga mu bwanditsi bw’iki gitabo aribo Michael na Karen.

Ntibivuga ko iki gitabo ari imfashanyigisho yuzuye y’ubuvuzi bwo gukira imbere, nyamara kigenewe kukuzanira ibikorwa by’ibanze kubirebana n’ibikomere n’uburyo bw’ibanze bwo kubikira. Turizera ko Imana izakoresha imyumvire yacu y’ibanze n’Uburyo bworoheje bwo kwandika bugutera umwete, ahari umwizera utarakomera gukurikira wivuye inyuma wese.

Gutera umwete

Ndashaka kuguha ijambo ritera imbaraga niba ahari waratutswe, waranzwe, warakomerekejwe mu buryo bumwe na bumwe n’abandi Bantu cyangwa se n’imibereho yo ubwayo.

Ndashaka kugutera umwete niba uhungabanyijwe n’ibiriho, imyifatire mibi cyangwa imibereho itanejeje Imana. Nk’uko dutera intambwe tujya mu bice bitaha, uzahabwa igisubizo ku bibazo byawe, ibyaribyo byose cengera wumve mu bubata cyangwa uko wamazeyo igihe mu mibereho idahuye n’ubuzima bwawe.

Ntuzifuza kubaho ufite imyumvire mu mutima wawe idahuye n’imibereho yawe. Abantu benshi bigeze bumva bagwa basa n’abagushijwe n’ishyano. Bumva ko ikintu bakora ko kitari bugende neza, ndetse n’aho byaba gusabana n’Imana, bumva bari hasi y’abizera bose bagatangazwa no kumva bafitanye ubushuti n’Imana n’abandi bose bafite.

Imana yari he?

Imana iri hejuru y’ibintu byose, itegeka isi ikoresheje  ubwenge butagereranywa. Ishaka kugirana umubano wuzuye urukundo n’umuntu. Nyamara kugira ngo twishimire umubano wuzuye, urukundo, umuntu agomba kugira ubushobozi bwo kunyuranya, ari ukwangwa kuba kwayo hejuruy’ibintu byose kudutegeka n’urukundo rwayo. Nta rukundo rwo kubohoka ufite, muby’ukuri ntiwakunda. Kubw’ibyo abantu babi bakora ibintu bibi.

Niyo mpamvu ibintu bibi bibera mu mubereho yacu byo tutashobora kubonera ubusobanuro. Ushobora kwibaza uti: “Imana yari he unwo abo mu muryango wanjye banyirukanaga?” “Nta mahitamo nabona muri ibyo byose” umwe yabaza Imana ati ko Imana yemeye ko Yobu agera mu bihe by’imibabaro? Aho rero dufite igitabo cyitwa urugendo rwa Yobu.Nta muntu washobora kuguha igisubizo gikwiye kuri ibyo “kuki?” Uretse kwibaza ibibazo tuba mu isi y’ibyaha . Nyamara nizera ko ijambo ry’Imana riduha  ibisubizo bimwe na bimwe bishobora kutuzanira amahoro, umutekano, ubushuti n’intego, z’ibyo tugamije kugegenderaho.

umurimo wa Yesu ku musaraba no kuzuka kwe bikubiye kuvuka kwawe bundi bushya biva muri uwo murimo Yesu yakoze, biguha imbaraga buganisha ku buntu guhindura ibikurushya mu mibereho yawe.

Ubwo rero usuzugure ibyakubayeho wemere Imana ihindure ibyo ufite bidafite agaciro mo iby’igiciro cyinshi. Icyongerwa kuri ibyo, ntekereza ko ari iby’ingenzi kubika mu bitekerezo ko Imana ari iya mbere n’imigambi yayo. Sinibwira ko ari umugambi w’Imana  kuduha imibereho yoroshye, bitwizeza ko tutababara mu buryo ubwo ari bwo byose. Igihe itaduhundagazaho imibababaro bivuga ko ikoresha gukora kimwe mu migambi yayo, aribyo kunanirwa kwa satani n’ingabo. Mu mibereho yayo Yobu yananije imbaraga za satani mu bwami bwayo bwo kwihangana. Ndizera ko ari icyigisho cya mbere  cy’iki gitabo  cya Yobu. Intumwa ya satani kuri Paulo “ Igishakwa cyo mu mubiri we”( 2Abakorinto 12 ) cyananizaga imibereho ya Paulo, kunesha ibikomere n’ibigenerwaho bigamisha ku mibabaro biganisha kuduha umudendezo bikaba n’ibiganisha gutsinda izo ngabo za satani n’imivumo biri mu bwami bw’agahato. “None nishimiye amakuba yanjye yo kubwanyu kandi ibyasigaye kubwo Kristo yababajwe mbishohoje ubwanjye mu mubiri wanjye kubwo umubiri we ari we Toreri (Abakolosayi 1:24).

<top>

 

Igice cya 4

Ibikomere biva ku bandi

 

Mu by’ukuri  birababaza

Nagiranye ikibazo n’umugore umwe wari umuganga wize iby’indwara yitwa Alizeyimeri. Amenyesha ko iyo umuntu afite  ikibazo cy’ihahamuka biterwa kurenga ibikorerwa mu bwonko bigahaga bisa n’ibisunika nko koherezwa umwuka mu bwonko.

Ikigaragara nyuma nuko hari ibyiyandika ku bwonko. Ibi byiyanditse mu bwonko ibi gigira imbaraga zo kongera gutera ihahamuka. Uyu mugore ni umukristo. Namubajije niba atekereza ibyo gukira kw’imbere mu mutima n’imbabazi zinyuze mu maraso ya Yesu ashobora gukora ibyo byabaye ku Bantu bagahahamuka. Arambwira ati yego byose birashoboka cyane cnta gushidikanya.

Ndahamya ko ibyo bigaragara biva mu gisebe cy’umufunzo bihinduke mo inkovu. Ibi tuzabisubiraho mu gice cya nyuma, abantu bakoze ubushakashatsi basanga “Kongera kwibutsa ibyishimo” bivuye kuri ibi twavuze haruguru, bitera rimwe na rimwe na muzika bumvise, ibiyobyabwenge, kureba amashusho agaragaza ubusambanyi bukabije cyane n’ibindi byatera ingeso mbi. Abasezerewe mu ngabo bagira ihahamuka ry’ibyo babonye.

Kimwe mu ngaruka zo kwangwa ni umutima ushenjaguye.

Imigani 17:22 havuga ngo: “Umutima unezerewe ni umutima mwiza, ariko umutima ubabaye umutera konda”.

Iyo kwizera kwagiye ntihabaho amahirwe yo gukira aba ariho.

Imigani 18: 14 havuga ngo: “Umutima wihanganye ukomeza umuntu mu ndwara ye, ariko umutima wihebye ninde wawihanganira?”

Mu isi imbaraga zihebuje ni urukundo rw’Imana

Imana ni urukundo kandi urukundo ni imbaraga z’Imana zishobora ibirenze urugero. Twaremewe kugira ngo ducengere mu busabane buri hagati yacu n’Imana Zaburi 139 :13-16 hatubwira ngo : « Kuko ari wowe waremye ingingo zanjye, wanteranirije mu nda ya mana. Ndagushimira yuko waremye mu buryo buteye ubwoba butangaza imirimo wakoze ni ibitangaza, ibyo umutima wanjye ubizi neza. Igikanka cyanjye ntiwagihishwe, ubwo naremerwaga mu bwihisho, ubwo naremesherezwaga ubwenge mu byo hasi y’isi. Nkiri urusoro amaso yawe yarandebaga, mu gitabo cyawe handitswe iminsi yanjye yose, yategetswe itarabaho. »

 

Abefeso 1 :4-5 havuga ngo : « Nkuko yadutoranije muri we isi itararemwa, kugira ngo tube abera tutariho umugayo imbere yayo, kuko yagambiriye cyera kubw’urukundo rwayo, tubiheshejwe na Yesu Kristo kubw’ineza y’ubushake bwayo. »  Na none twaremewe guhurizwa kuri ba mama, ibi biraro byubatswe kubw’urukundo, kwemerwa n’agaciro gukora urugendo. Hagati y’aba bantu, Imana umubyeyi w’umugore n’umwana. Ni iby’umutima n’iby’imbaraga zifuza, dukeneye urukundo no kwemerwa nk’uko dukenera amazi n’ibyo kurya bya buri munsi. Imana yaturemeye ibyifuzo kuko ifite ibigomba kubisubiza binyuze mu busabane nayo. Yohana 4 :8, 16 hatubwira ngo : « Udakunda ntazi Imana kuko Imana ari urukundo. » kuko ikiri mu isi cyose ari irari ry’umubiri n’irari ry’amaso, cyangwa kwibona kubw’ubugingo budaturuka kuri Data wa twese, ahubwo bituruka mu isi. » Niba urukundo ari imbaraga zishobora zirenze ibintu byose mu kuremwa, noneho rero igikurikiraho nuko kubura urukundo iri imbaraga zidashobora zirenze ibintu byose mu  kuremwa, kwangwa ni uguhakana urukundo no kwemerwa mu mibereho yacu. Gushikirana n’Imana bicikamo kabiri iyo habuze gukorago, mu yandi magambo guhakana amakuru no kumva umutekano. Gukoraho bizana abantu hamwe. Gukoraho mu buryo bw’umubiri ni igice cy’ingenzi cyo gukura bigashyira hamwe no gutangira gushyikirana bahana amakuru. Umuntu wanjye wanteye inkunga mu bwanditsi bw’iki gitabo, Michael igihe yatemberaga muri Afrika yitegereje ukuntu abana baba hahetswe na banyina ku migongo yabo bari mu mutekano. Ni umumaro ku mwana. Michael yavutse adashyitse, nyuma mu mibereho mu mibereho imbere muri we Imana yamwishyuriye igihe yari mu conveuse ishyusha abana uko yari atewe ubwoba kandi bumwuzuye n’uburakari bwimvira mu mibereho ye. Rimwe na rimwe ibiraro byacu bigenda bicikamo kabiri cyangwa bikangirika bitewe no kwangwa. Kwangwa ni umubabaro mwinshi gusuzugurwa cyane,  gusuzugurwa cyane, kimwe mu bintu biranga ibikomere bitubabaza. Uku gucikamo kabiri k’ubusabane no kwangwa biza mu ngero zose mu mashusho yose, kandi bifite amasoko menshi. Muri iki gice nyuma tuzarebera hamwe  ibikomere bituruka mu kubaka, na none tuzabone ibikomere biterwa n’amatorero, umuryango w’Itorero cyangwa ubuyobozi  bw’Itorero ishusho y’Itorero ikahangirika. Amwe mu mashusho yo kwangwa ni uguhakanwa, gutereranwa, kwigizwayo, kugirwa insuzugurwa, kwirukanwa, kubuzwa ibintu runaka no kudatangirwa ibimenyetso. Biragaragara ko kwangwa atari ibikorwa n’umubiri buri gihe.

Kwangwa bishobora guterwa ubwoba bwo kwangwa cyane no kwiyanga.

Bimwe mu bikorwa byo mu kwangwa, kubijyanye n’igitabo cyo gukira imbere muri twe, twarimo dukoresha ni, unurakari, gusharira, imigenzo ya gipagani n’udutsiko tubi, kwiyanga, kubabara mu mutima, kwigirira impuhwe, kwiheba, guta umutwe, kwigunga no kwiyahura.

Igitabo cyo gukira imbere mu mutima tuzakoresha mu bika bine ibi bikurikira bizakoreshwa tuvuga imbuto zo kwangwa.

Imbuto zo kwangwa n’impamvu zo kwangwa.

Kwangwa bimeze nk’umuzi usharira. Gutanga imbuto zisharira gusa. Gukura ni imbuto zitandukanye  n’urwego rwo kwanga. Aya magambo ari kuri uru rutonde n’ingero zimwe na zimwe z’imbuto zo kwangwa n’umusaruro uboneka mu kwangwa ;

- Kudashobora kwakira urukundo twumva ntagaciro dufite,

- Gudashobora gukunda abandi, tuguma hamwe ntakwizera.

- Nta mutekano, twumva ko twangwa. kuva mubandi ukiha agahato,

- Urwikekwe, buri wese ntatugeraho

- Kumva uri hasi yabandi, kuberako twumva ko ntagaciro dufite

- Gutinya abandi

- Buri wese akakubona akurenze

- Gutinya gutsindwa,

- Kwemera ko  uri uwo gutsindwa, gutinya

umuntu « niba wamenyaga gusa uwo nari we »

- Gutinya kwangwa

- Kuturinda kuba ubwacu

-Kwiyanga, kwirinda ibinyoma ko turi ab’ukuri

-Inzozi twarose, tukiremera ukuri kwacu bwite

Impamvu zo kwangwa

Kwangwa bibanzirizwa :

1) Biremwa buhoro buhoro nyuma yo kubaka urugo

2) Bikorwa nyuma yo kuvuka k’umwana

3) K’umuryango ubukungu bugasiganirwa

4)Gutinya gutsindwa

5) Kubaho kwintambara hagati y’ababyeyi

6) Kugerageze gukuramo inda

7)Kutaringaniza abana mu rugo ukabasumbanya

Izindi mpamvu

Ibibazo byo kugirirwa nabi, gutukwa, amagambo, kugirirwa nabi, gufatwa kungufu, guhabwa amategeko, ugenderaho ukabigwamo.

 

Urugero :

Umwana utarerwa na nyina, aba ari umwana urerwa n’undi muntu, ababyeyi be baba batakibana, ibibazo abiterwa n’abarimu cyangwa bagenzi be bo mu ishuri. Imana yaturemye kuba mu busabane nayo nka Data, imizi ihari ni ukwangwa n’isi, ibi bytumye habaho ibikomere by’imbere ari nabyo byadukozeho. Igisubizo kiroroshye kukivugaho ariko ntibyoroshye kugisobanukirwa.

Kwemera umwuka awera akatuyobora nk’umurongo ngenderwaho wo guhishurirwa imizi yinjiye ifite imbaraga mu bugingo bwacu, kubabarirwa, noneho ugakurikira Imana Data wo mu ijuru  n’umutima wawe wos, .Abaheburayo 12 : havuga ngo : « Mwirinde hatagira umuntu ugwa, akava mu bintu by’Imana, kandi hatagira umuzi usharira umera ukabahagarikira imitima benshi bagahumana. »

Iyi mizi yo kwangwa yinjiye igakurira mu bwana bwacu  no mu nda za ba mama. Uku kwangwa kuba uburyo bwacu bwo kwizera.

 

Urugero : Abashakanye basamye inda y’umwana nyuma yo gushakana  ako kanya batinye iki kintu kibabayeyo.  Uyu mugabo atinye kujya kwa muganga  ngo barere iby’isamwa ry’uyu mwana utizewe kandi udashakwa kuri iki gihe.

Mbese mu gutinya kwe n’umutekano muke utangira ubwo ijoro ryose banywa n’iminsi mikuru n’inshuti ze ngo birukane wawundi udashakwa. Ni kuri ibi umugore azababara kandi atewe n’ibibazo biza kuri uku gutwita yatandukanye n’umugabo we. Azibaza niba yakagombye gushakana na we mu bihe bya mbere.

Bashobora gushishoza neza kuvanamo inda cyangwa se  kuzareresha umwana kubera uko gutwita kutari guteganyijwe. Uku gutinya kose, n’intambara, kwangwa,  byimurirwa ku mwana uri mu nda. Uku kwangwa gushobora kuba intangiriro yo kwiyanga ku mwana. Umwana ashobora kuvuka mu buryo budashitse bitewe n’umunaniro wabayeh mu gihe bari bamutwite.

Biturutse cku kuvuka adashitse umwana ashobora kuba atari adahuye neza na nyina mu minsi mike yabanje cyangwa byashoboka na none amezi y’imibereho ye kuko yashyizwe muri couveuse ishyushya abana. Kwangwa k’uyu mwana ni kurekure kandi ni imizi y’uku kwanga guterwa b’ibi bibazo. Iri ryaba itangiriro ryo vkurakarira Imana kandi bishobora no kuba umuzi wo kwifuza gupfa kubera ko yumva ubwe ari « akabangamiye abandi » cyangwa umuntu wavutse adashitse.

Hari icyakorwa ngo umubabaro usubizwe inyuma nukureba ibikomere byacu byo mu gihe cyashyize. Nk’abantu, twishakira buri gihe inzira y’ubusamo itaturushya, iyaba twemeraga Imana tugasubira aho twakomerekeye mu mitima yacu twakira ibyo bikomere twagendera mu mudendezo wa Kristo yaje kuduha.

Bizadushoboza gutsinda ibigeragezo, kwanagwa n’imibabaro yo mu bukuru bwacu. Nk’uko twabyerekanye mu gice cyabanje, Yesu yakoze igitangaza gikomeye biboneka muri Mariko ibice bibiri. Iyi nkuru y’ikirema itwereka ko imbabazi, icyaha cyo kwangwa byihanganiwe na Yesu uretse wowe, bizana gukira ko mu mutima imirimo n’imbuto byatewe no kwanga bikurwaho bikibagirana.

Ushobora kutaba ikirema cyo mu mubiri nyamara ukaba ikirema cyo mumwuka cyangwa mu buryo bw’ubugingo.

Ahari waba uri ikirema cyo guhagarika gukoresha ibiyobyabyenge. Ahari ntishoboba guhagarika imibonano mpuzabitsina ikorwa mu buryo butemwewe, kubera amashusho mabi yerekana ingeso mbi z’ubusambanyi bukabije, uburakari, cyangwa guta umutwe.

Nyamara biroroshye gukuraho uwo mubabaro wawe. Bamwe barihuzenza bakajya muri siporo abandi bagakora imirimo yabagusha mu mutego n’ibindi. Uburema bwawe bw’inyuma bufite imiti y’imbere mu mutima Yesu yishyuye igiciro kinini. Ahari ntumenyereye imibereho ihenze.

Ubundi bwoko bw’ibikomere biturutse ku bandi, ibyavuye muri raporo ya Dunklin

Abantu bavuka mu miryango ikora nabi, ibyo ntibivuga ubusinzi, ibiyobyabwenge ni isoko y’imikorere mibi. Hari ubwoko bwinshi bw’imikorere, ardiko mu buryo bwo koroshya imvugo, mu rugo rwose Yesu atari umutwe warwo rukora nabi baba imivumo. Gukoresha nabi imbaraga, ibitekerezo, ibitsina no gusaba ababyeyi ibirenze byabyara imikorere mibi mu rugo.  

Umubyeyi uhoraho asaba ko ibintu bitunganywa neza buri gihe agahora yerekera abo mu rugo. Umwana yakira urukundo vuba kimwe no kwigishwa kwitondera ibyo abwiwe.

Gukoresha nabi imbaraga

Mu buryo bwo gukoresha imbaraga umwana aterwa ubwoba ndetse agashyirwa mu rujijo. Ntagushidikanya ko mu bitekerezo haba habayemo kwangwa. Byigeho neza kwiyuvamo uburakari no guhana bitangira kubaka, kuko umwana fite uruhare rwo gukora nabi, yikoresha nabi.

 

Gukoresha nabi ibitsina

Umwana utaregerejwe bandi akura adafungutse ubwenge atinya n’bantu, agira ibitekerezo bike akabura kwiringira abandi, byumwihariko kumva hari ubutware afite .

Ibikomere bituruka mu busambanyi birinjyira cyane, byateye abantu benshi kuba mu mibereho ibarimbura. Bisa no kubatera kwiheba no kubura ibyiringiro. Nabonye ko abantu bakize indwara mu buryo budasanzwe bagiye bakoreshwa n’Imana gukiza abandi.

Ibikomere bituruka ku gucika mo kabiri kw’abashakanye.

Iyo umuntu agira ibikomere mu gihe cy’imyaka y’ubusore bwacu.

Bishobora kwangiza cyane, ibikomere bishobora kubaho mu gushakana kutabonejwwe neza twembi n’abana bacu, dushobora kuhangirikira cyane tukaba abakandida bo gukira imbere mu mitima, umulimo w’Umwuka Wera ni uwo kuzana imbabazi; kwihana, kwikosora, nyuma tugakira.

Ugushaka ni isezerano ry’amaraso, bisa n’amasezerano y’amaraso bisaba urupfu rw’ibice bibili gukorerana.

Buri gace gato ko muri ibi kabyara ibikomere bigomba gukira byombi muri abo Bantu bashakanye no mu bana, Yeremiya 34:18-20

Havugako uwishe isezerano azatangwa mu maboko y’abanzi be. Nyamara tuziko imbabazi no kwihana bizadukuraho abanzi mu mibereho yacu.

Kwiyemeza gushaka byaba byiza cyane umuntu avuze ati “sinzigera ntandukana n’uwo tuzashakana “ gukora iyi mvugo kandi bikagutwara igihe kinini n’inshuti zawe kirenze icyo umarana n’uwo mwashakanye bizabatera gutandukana, kwiyemeza kubaka urugo ni ibyo uzakora, si ibyo rero utazakora, ibyo rero twavuze Imana ishaka kukweza ikagukura mu gucirwaho iteka ko kwica isezerano ty’abashakanye.

Niba warakiriye mu bibazo, ikihana warababariwe, byaha yawe byarahanaguwe byose. Niba uwo mwashakanye yaragucumuyeho mubabarire kugirango ubohoke.

Inyigisho zimwe na zimwe zivugako gutandukana kwabashakanye ari icyaha kitababarirwa. Imana ntiyateganije guciraho iteka mu ijambo ryayo. Dufite ibika byitwa gukira ibikomere guturuka mu mubano w’abashakanye ruboneka ku rubuga rwacu rwa Internet, htt: //www.isobbible.org/marriage/tocmar.htm. Indi soko nziza ni igitabo cyanditswe na Dogiteri M.G Mctuhan, Mariage and Divorce.

Imana yaturemanye gukenera Data

Mpereye kubyo nize, gucikamo kabiri k’ubusabane na Data “ni urufnguzo ku myumvire yacu yo kwangwa n’ibikomere muri twe. Nkuko byanditswe mbere, byashoboka cyangwa ntibishoboke gucikamo kabili kwako kanya mu busabane twari dufitanye na Data. Ni igicumuro cy’abasekuruza kiza gisanga abariho ubu. Bishobora kuba byaratewe no gucikamo kabili mu gihe cya Adam n’Imana.

Dawidi yemerera Imana ko ababyeyi be, abavandimwe be n’umuryango baba barabaye kure yo gutungana, ariko icyifuzo cye kimwe cyari ukuba umwana w’Imana no gukomeza Inshuti ya Se wo mu ijuru.

Zaburi 27:10’ Ubwo data na mama bazandeka,

 

Uwiteka azandarura”

Zaburi 27:4 “Icyo nsaba Uwiteka ni kimwe nacyo nzajya nshaka, ni ukubamunzu y’Uwiteka iminsi yose nkiriho.

Yesu ntiyishyuriye kubabarirwa no gukira byacu ngo twongere dusubire mu   migenzereze ipfuye ya Kera. Yishyuye ibihenze kugirango duse na Dawidi tugirane ubucuti na Data mu buryo buhoraho.

Michael Philippe mugitabo cye cyitwa “Imana ni Data mwiza acengera cyane iby’ububyeyi bw’Imana mu by’ukuri ko bwiziritse ku nkingi y’umutima wanjye.

Ukuri kuruta ibintu byose mu isi gushobora kuvungwa mu magambo atatu. Imana ni Data.

Iyo dusomye mu butumwa bwiza mu buryo bushya amaso yacu yatojwe, tubonako ububyeyi bw’Imana ari ukuri kutagereranywa kuri Yesu ahora yerekana kuri Yesu ahora yerekana. Niyo ntego ye yuzuye hano muri iyi si.

Muri ibi bishya byamuzanye, Yesu aremera indi si nshya. Tugiye kurunade rw’ibyo twavugaga ho mu isezerano rya kere Imana ntiyigeze nka Data, ntakumenya umwana kwabayeho, nta mutimanama w’umwuka wera. Yohova yari « Umwe » Data ryari ijambo buri wese yakoreshaga kugira ngo amuvuge neza.

Nyamara hari idini ya Kiyawudu mu minsi ya Yesu y’umwihariko. Babonaga Imana ariyo ijya mbere nk’uwubaha amategeko akaba umucamanza, Mose na Dawudi bagendeye mu bushuti bwemewe n’Imana, nyamara si abantu bose. Amategeko yagombaga kubahwa, kandi umucamanza witwaga Yehova akitegura guca imanza iyo babaga baciye ukubiri nayo. Imana ntiyateganije guciraho iteka mu ijambo ryayo.

Dufite ibika byitwa biboneka ku rubuga rwa Internet, http :iiwww.isob-bible.org/marriage/tocmar-HTM. Indi soko nziza cyane ni igitabo cyanditswe na Dogiteri M.G Mtuhan, Marriage and Divorce.

Imana  yaturemeye gukenera Data

Mpereye kubyo nizeye, gucikamo kabiri k’ubusabane bwacu na Data ni urufunguzo ku myumvire yacu yo kwangwa n’ibikomere by’imbere muri twe, nk’uko byanditswe mbere, byashoboka cyangwa ntibishoboke gicikamo kabiri kw’ako kanya mu busabane twari dufitanye na Data.

Ni igicumuro cy’abasekuruza kiza gisanga abariho ubu. Bishobora kuba byaratewe no gucikamo kabiri mu gihe cya Adamu n’Imana. Dawudi yemereraga Imana ko ababyeyi be, abavandimwe n’umuryango kuba barabaye kure yo gutungana, ariko icyifuzo cye kimwe cyari ukuba umwana w’Imana no gukomeza kuba inshuti ya Se wo mu ijuru. Zaburi 27 :10 « Ubwo data na mama bazandeka , Uwiteka azandarura. » , zaburi 27 :4 » Icyo nsaba Uwiteka ni kimwe nicyo nzajya nshaka, ni ukuba mu nzu y’Uwiteka iminsi nkiriho. » Yesu ntiyishyuwe kubabarirwa no gukira byacu ngo twongere dusubire mu migenzereze ya kera ipfuye. Yishyuye ibihenze kugira ngo duse na Dawidi tugirane ubushuti na Data mu buryo buhoraho.

 

Micahael na Phillips mu gitabo cye cyitwa Imana ni Data mwiza acyengera cyane iby’ububyeyi bye muby’ukuri kobizziritse ku nkingi y’umutima wanjye.

Ukuri kuruta ibintu byose mu isi gushobora kuvugwa mu magambo atatu : Imana ni Data , iyo usomye ubutumwa bwiza mu buryo bushya amaraso yacu yatojwe. Tubona ko ububyeyi bw’Imana ari ukuri kutagereranwa kuri Yesu ahora yerekana. Niyo ntego ye yuzuye hano muri iyi si.

 

Muri ibi bishya byamuzanye, Yesu arema indi si nshya. Tugiye ku ruhande rw’ibyo twavugaga ho mu isezerano rya kera Imana ntiyigeze ifatwa nka Data, nta mwizerere y’ubutatu bwera, nta ntero ngo Data, nta kumenya Imana kwabayeho, nta mutimanama w’umwuka wera Yehova yari « Umwe » Data ryari ijambo buri wese yakoresha kugira ngo amuvuge neza. Nyamara hari idini ya Kiyawudi mu minsi ya Yesu y’umwihariko. Babonaga Imana ariyo ijya imbere nk’uwubaha amategeko akaba umucamanza Mose na Dawudi bazgendeye mu bushuti bwemewe n’Imana, nyamara si abantu bose.

Amategeko yagombaga kubahwa, kandi umucamanza ushobora byose witwa « Yehova » akitegura guca imanza iyo habaga haciwe ukubiri nayo. Nta hanu muri Tewolojiya cyangwa muri Filozofi  y’igihe cya Yesu, yari imiterere itangaje yahawe na Se. Mu isi ba data bamize ubwiza bw’ububyi bw’Imana birengagiza kubumenya. Kuba umubyeye kwayo ni ikintu cy’ingenzi ku muntu, kwaremye muri twe gutumbira ijuru no kubona Data.

 

Yesu yazanywe no gukiza ikiremyamuntu ngo tuve mu kudasabana nayo kwacitsemo kabiri.

Nashyize agati mu isezerano rya kera ko Imana yasabaga abantu ngo bave mu mazu ya base ngo bayikurikire.  Reba kandi wige muri Yohana ibice 8 birakwereka umutima wa Yesu kuri ibi icyo bitanga Abayuda mu mwanya wabo bavugaga ko Aburahamu ariwe se, nxyamara Yesu arabihinyuza ababwira ko Imana ariwe se, bidatinze abereka ko satani ariwe se.

Amagambo menshi ya nyuma ya Yesu yanditswe muri Yohana ibice 14-17 yashatse kutwereka uko twashyikirana na Data. Yavuze ko umwuka wera azaza akaba umuhuza ku Mana Data. Yesu ni inzirab, bzivuga gutegura ibintu babirebeye mu ijambo ry’Imana, nyamara umwuka wera ni umuntu muby’ukuri uduhuza mu gihe gikwiye.

 

Yesu ni inzira itugeza kuri Data

Twari dukeneye umuntu ufata ibyaha byacu kugira ngo tube umwe na Data Imana. Yesu rero yakoze ibyo. Menya ko imbabazi z’ibyaha zigenda zigaruka. Si ibyaha byonyine twakoze byashyizwe kuri Yesu n’ibindi byadukorewe mu rwego rwo gukomeza ubushuti n’ubumwe na Data Imana dukera Yesu. Ijambo ry’Imana ni Yesu kandi Jambo ni inziri itugeza kuri Data. Yesu arambwira ati : « Ni njye nzira n’ukuri n’ubugingo : Ntawe ujya kwa Data ntamujyanye (Yohana 14 :6)

Yesu yahishyuye umutima w’urukundo rw’Imana

« Yesu aramusubiza ati » Nabanye nanwe iminsi ingana ityo, kandi ntiwari wamenya Filipo ? umubonye aba abonye Data ni iki gitumye uvuga uti : « Twereke Data wa twese ? » (Yohana 14 :9), niba Data asa na Yesu, twavuga duti : « Aba, Data, dufite ishema , Abagalatiya 4 :6 havuga ngo : « Kandi ko muri abana bayo, nicyo cyatumye Imana yohereza umwuka w’umwana wayo avuga ati : « Aba, Data ».

Yohana 16 :27 havuga hati : « Kuko data nawe abakunda ubwe  kuko mwamukunze mukizera yuko navuye ku Mana. »  Tekereza kandi usubiremo uyu murongo :  « Imana ifite umutima wo kunkunda ! » Genda ubivuga !

 

Dufite ubushuti nyabushuti, ubumwe na Yesu na Data

« Ngo bose babe umwe nk’uko uri murinjye, Data, nanjye nkaba muri wowe ngo nabo babe umwe muri twe, ngo ab’isi bizere ko ari wowe wantumye. » (Yohana 17 :21).

 

Uyu Data ntazigera agutererana

« Kuko ubwayo yavuze ati : Sinzagusiga na gato kandi ntabwo nzaguhana na hato » (Abaheburayo 13 :56). Ntugomba kongera kugira ubwoba na hato, imyitwarire yawe nitaba myiza uzakomeza gukora ibyaha igihe cyose. Nyamara So ntagusiga, ntaguhana na hato, ahora hafi agutegereje kuguhindura no kukugarura , ni umunyampuhwe kuri wowe.

Shushanya mu bitekerezo byawe no mu mutima wawe urukundo rw’Imana kubwawe n’uko igitambo cya Yesu cyakuguze wese.

Tekereza ishusho ya Yesu ihagaze hagati yawe n’umuntu wagututse, bihita bibyara igitutsi kuri wowe. Tekereza ko igitutsi kitagira icyo kigukoraho kuko Yesu wakiriye. Muby’ukuri ibi ni aho Yesu yari ari igihe wanzwe kandi utukwa. Yari intungane hariya, afata kandi yikorera ibyaha byawe kubwawe.

Na none bika mu bitekerezo byawe iyo ucumuye ku bandi. Iyo wemera Yesu akamira ibyaha byawe ubabarira umuntu wagututse, uba ubohotse ! Iyo utemeye uko kuri kandi ugahitamo kutababarira, uzakomeza kugwa mu byaha, uzasigarana ibikomere.

« Ni ukuri intimba zacu yishyizeho, imibabaro yacu niyo yakoreye, ariko twebweho twamutekereje nk’uwakubiswe n’Imana, agacumitwa nayo, agahetamishwa n’imibabaro. Nyamara ibicumuro byacu nibyo yacumitiwe, yashenjaguriwe gukiranuka kwacu, igihano kiduhesha amahoro cyari kuri we, kandi imibyimba ye niyo adukirisha (Yesaya 53 :4-5).

 

Igusubizo

 

Niba bzyinshu mu bikomere byacu by’imbere mu mutima bituruka mu kwangwa bibi cyane cyangwa ubusabane bucitsemo kabiri n’iwbya Data, noneho gusabana no gukiza ni ukwa Data Imana. Kwangwa ni imbaraga zifite ubushobozi bwinshi zinyuranya, mu gihe urukundo ari imbaraga zifdite ubushobozi bwinshi zemeza.

Gukira ko mu mutima gufite intambwe ebyiri :

  1. Yesu yikoreye ibyaha byacu, twe tugashobora kubabarira bariya batwanze no kubabarira ibyaha byatewe n’uku kwangwa. Uyu ni umuryango ugana ku ntambwe ikurikiraho.
  2. Kuba mu bushuti  na Data biganisha gukomeza gukorera mu mucyo kwacu, kuri Yesu ariwe Jambo, no kubaka ubumwe nayo wubaha no kugurana hagati y’abantu babiri Yesu natwe. (Abaroma 12 :2) havuga ngo : « Kandi ntimyishushanye nk’ab’iki gihe, ahubwo muhinduke rwose mugize imitima mishya kugira ngo mumenye neza ibyo Imana ishaka, arqibyo byiza bishimwa kandi bitunganye rwose.»

Yesu yaranzwe kandi acumitwa kubwawe

Ndasenga ngo umwuka wera agusobanurire by’ukuri ibi byanditswe « Ku isaha ya cyenda avuga ijwi rirenga ati ; Eloyi, Eloyi, lama sabakitan ?’ risobanurwa ngo : « Mana yanjye, Mana yanjye  ni iki kicyendekesheje    » (Mariko15 :340) Yarasuzugurwaga akagwa n’abantu, yari umunyamibabarowamenyereje intimba, yasuzugurwaga nk’umuntu n’abandi abandi bima amaraso natwe ntitwumwubahe. (Yesaya 53 :3)

Umwitozo wo kwangwa

Senga Imana iguhishuriwe uburyo butanu wanzwe ufite imyaka iri munsi y’icumi. Usabe Imana ikwereke imizi wameze ishirira kuba buri kwangwa waragize n’imbuto weze mu mibereho yawe biturutse kuri ya mizi. Gusenga werekeza kuri ibi byabayeho usaba Imana kukwereka aho yari iri igihe uyu muzi wo kwangwa wameraga, Saba Imana cikwereke uburakari n’umutima wo kongera kuyikuda  wari ufite, wowe ubwawe, nawe, n’abandi kubera uku kwangwa no kwihana.

Ibikomere bituruka mu mivumo w’ibisekuru

Nk’uko nagize amahirwe yo kwiga iby’umuco mu bice by’umuco mu bice by’isi birasobanuka nez ako imico myinshi ifite iyobokamana ripfuye ryitwa iya gakondo. Mu busobanuro bw’ayo magambo ni imyuka y’abakurambere, ya basogokuruza bacu bapfuye cyera. Nabonye aho basuka ibyo kurya ku mva kugira ngo iyo myuka ngo ibe ariyo ibirya. Igishimiashije nuko ibyo biryo basutse ku mva biborera aho ngaho bitigeze biribwa. Rimwe na rimwe ubu buryo bwo kwambaza buba bufite intego y’imikorere y’imico yua kera ariyo ya gakondo.

Ubu bambaza bakora ibi bambaza bashingiye ku mabwiriza bahawe na bamwe bafite inshingano zo kubaha imigisha mu mibereho yabo, bakavuga bati : « Uyu mukurambere atanga umugisha uyu n’uyu ». Nibwira ko mu mibereho y’abantu bateye imbere amadini gakondo atahaboneka nta ntego yaba ahafite. Bigenda bikwirakwizwa mu buryo butandukanye iyobokamana ya gikristo ikagenda yogera maze amadini ya gakondo akagenda acika.

Nyamara si mu nzego zose, umuryango uraterana bikaba igikoresho gifite imbaraga cyo abadayimoni bashobora gukoresha. Mu mico myinshi yo kuririmba babyina birasa n’umuryango uterana. Bizihiza umwaka ishize kandi bifuza kugira abadayimoni uko kwambaza kukazakomeza n’undi mwaka. Ibi twabibonye muri Hayiti. Ndizera ko Mardi Gras muri New Orleans Louisana ari  « umwana » w’iyi migenzo ya Hayiti. Mu gitekerezo cyanjye, izi mbwino n’indirimbo zinyuranya n’indirimbo z’Imana zigaznisha ku migisha.

Nyamara zirakwirakwizwa, ni ugusenga ibishushanyo, ni ugusenga abadayimoni ni imbaraga z’imyuka mibi muri iyi si.

Abakorinto 10 :9-21 harabihamya

« Icyo mvuze ni iki ? » Boshye ibyaterekerejwe  ibishushanyo ari ikintu, cyangwa ko igishushanyo ubwacyo ari icyo kintu ? Reka da ! Ahubwo mvuze yuko ibyo abapagaani baterekereza babiterekereza abadayimoni, batabitura Imana, nanjye sinshaka ko musangira n’abadayimoni.

Nti mushobora gusangira ibyo ku meza y’Umwami wacu n’ibyo ku meza y’abadayimoni. Gusenga ibishushanyo byagiye bigaruka kenshi mu mateka qy’isezerano rya kera bari bafite uburyo bwo gutesha agaciro ibitsina. Amayele ya satani aha ugaha ni menshi cyane kandi agenda yinjira mu bantu.

Amenya uko umuntu ari umunyantegenke yashyirwa mu rujijo rwo gusenga ibishushanyo n’agahato k’abadayimoni hateshwa agaciro ibitsina.

Umuryango wawe ni nde ?

Yesu yagiye avuga ibyo « kwangwa » umuryango wawe ugakunda Imana, nyamara ntiyavuze kwangwa nk’uko tubisobanura .Ahubwo  yavuze ko tutagomba gushyira imbere umuryango wa kamere ngo tuwuhe umwanya w’imbere muri twe, ahubwo bisobanurwa mu muryango mushya w’Ubwami bw’Imana. Amenya umuryango ugenzura umuntu ijana ku ijana umuntu wiyemeje gukurikira Imana. Matayo 12 :50 havuga ngo : « Umuntu wese ukora ibyo Data wo mu ijuru ashaka, niwe mwene data, niwe mushiki wanjye, niwe mama. »

Abantu benshi bamara amasaha menshi kandi bikabatwara n’amafaranga menshi banyura mu migenzo y’ibisekuruza n’iy’imiryango. Ntacyo byungura ngo bigire agaciro ku babikoresha. Nzi abantu menshi bari mu myanya ikomeye  y’ubuyobozi bahawe kuzamurwa mu ntera bivuye ku mbaraga z’imyuka mibi ikomoka ku basekuru. Umurongo wagenderaho  mwiza mu muryango ni unmuryango w’abavutse bwa kabiri bitari umuryango w’abaturutse rimwe kubw’akamere.

Ni kuki kuki utakwiyemeza ngo ushyire umwami hejuru y’ibintu byose mu mibereho yawe, azaguhishurire ko uri icyaremwe gishya. Umwe mu bwoko bwa Yesu yatangiye igihe yazukaga mu bapfuye. Igihe urora, reba muby’ukuri, uwo ariwe muby’ukuri ko utangira gusanisha imibereho yawe yo hanze n’iyo urimo ubu. Ni byiza guhagarika kwinenga ubwawe, gusuzugura uko ubayeho no gutsindwa kwawe, tera intambwe uhishurirwe ukuri, ko Kristo ari muri wowe, ibyiringiro by’icyubahiro. (Reba umugereka wa A).

Adamu

Adamu, umuntu wa mbere yaremewe kuba mwiza atavangiye. Bivuga ko yari afite umwuka w’Imana utuye muri we, yari yabwiwe gukomeza kuba mu Mana binyujijwe mu ijambo  ry’Imana, igiti cy’ubugingo, ntiyiringire ubwenge bwe yigengayo. Nyuma rero atangira kwiringira ubwigenge bwe biturutse mu ijambo ry’Imana, yisanga ari imboye ya satani, we n’abamukomotseho bose basanga nta gukorana n’Imana bagifite mur ibo.  Nk’uko twabyize twavukiye muri uku gutandukana n’Imana, maze tubohokera guhitamo gucungurwa no kuvuka bushya no kuvuka kwa kabiri. Iyo duhisemo twisanga muri ibyo bitekerezo bishaje bijyanye n’indangamuntu yacu .Bibiliya itubwira ko ikeneye  ko ibitekerezo byacu bigirwa bundi cbushya kugira ngo dushobore kubona ukuri kwabayeho mu kuvuka bundi bushya. Ubu tugira ibihe bikomeye byo kwizera, bimwe muri byo bigoye ni ugucibwa intege na satani, gucibwa  intege n’umuco, imiterere y’isi n’imitekerereze yacu « iteye iseseme »

<top>

 

 

Igice cya 5

Imivumo y’inkomoko

 

Imigisha n’imivumo

Imana yashyizeho isi n’ikiremuamuntu ngo gihabwe umugisha. Ijambo rya mbere Imana yambwiye Adamu ryari ibirebana n’  « umugisha » .

« Imana irema umuntu ngo agire ishusho yayo, axfite ishusho y’Imana niko yamuremye, umugabo n’umugore niko yabaremye. Imana ibaha umugisha, irababwira iti : « Mwororoke, mugwire isi, mwimenyereze ibiyirimo, mutware amafi yo mu nyanja n’inyoni n’ibisiga byo mu kirere n’ubintu bifite ubugingo byigenga hano ku isi. »(Itangiriro 1 :27-28).

Nyamara siko byagenze habayeho imbaraga zinyuranya n’Imana kuri buri kintu. Iyo haza kubaho urukundo hari kubaho ubushobozi bwo kubyanga. Kubw’ibyo niba haragombaga imigisha, na none hagombaga kubaho ubushobozi bw’imivumo. Ibi byiswe « Gukora nabi kudakwiriye. »

Kubaha kuzana imigisha, gusuzugura kuzana  imivumo

Umuvumo ni ikinyuranyo cy’umugisha. Umugigisha ni bumwe mu bw’ibintu biranga kugubwa neza n’igisubizo cy’amagambo meza agira icyo ageza ku muntu cyangwa se ibikorwa byiza.Umuvumo ni bumwe mu bwoko bwo kugwa uterwa kandi ugakwirakwiza n’amagambo mabi cyangwa imirimo mibi. Mu Gutegeka kwa kabiri ibice 28 na 29 Mose yakoze urutonde rw’imigisha, umuntu niyumvira amategeko y’Imana yerekana n’imivumo y’umuntu utazumvira amategeko y’Imana.

Ndizera ko inyigisho nkura ya Bibiliya ari uguhindura imivumo mo imigisha. Umuvumo wavuzwe mu Itangiriro n’iherezo  ru’umuvumo rivugwa mu Byahishuwe. Na none nizera ko uburyo bwo gukuraho imivumo ari

«  Ukunesha ».

Mu gitabo cyo Kuva 34 :5-8 havuga ko imivumo ikomeza ku bisekuru

« Igumanira abantu imbabazi ikageza ku buzukuruza babo b’ibihe ibihumbi, ibababarira gukiranirwa n’ibicumuro n’ibyaha. Ntitsindishiriza na hato abo gutsindwa, ihora abana gukiranirwa kwa ba se ikageza ku buzukuruza n’ubuvuvi. »

Umugambi w’Imana w’umwimerere kuri twe wari uwo gutanga imigisha kugeza ku bisekuruza, wari kuvamo umuntu ufite umudendezo ugendera mu butungane bw’Imana. Nyamara siko byagenze imigisha yarenzweho n’imivumo. Hari ibitangaje mubyo  Imana yabwiye Mose mu gitabo cyo Kuva 34 :5-8 yamubwiye ko ibabarira kugeza ku bisekuru ibihumbi.

Ibikora byombi  ite ? Icyo ni ikibazo cyiza.

Ubutabera bw’Imana ntibushobora kubona gukiranirwa n’icyaha, yabikoreye ibihe ibihumbi, ubu byagiye kuri Yesu, umwana w’intama ukiranuka wabyikoreye byose ku bwacu ahinduka umuvumo ku bwacu (Abagalatiya 3 :13).

 

Imivumo n’imigisha ni impamvu z’amategeko yo kubiba no gusarura

Niba sogokuru wawe yarabibye icyaha cy’uburakari n’inzika, wowe cyangwa n’abana bawe muzaba mu murongo w’uburakari bwinshi kandi uko byamera kose imbuto ziba nyinshi kuruta izabibwe. Niba unywa ibiyobwabwenge bisingisha bike ntugatungurwe niba abana bawe cyangwa abuzukuru bawe niba bafata ibyo kunywa birenze urugero bisindisha cyane. Twanesheje gukunda ibintu bimwe by’umubiri twari twarigishijwe na basogokuruza bacu. Iyo nta gitekerezo dufite ko ibi byatangiye ari umwimerere, tumenya ko byahise.

Nyamara hamwe no kunesha kwacu tumenya ko abana bacu n’abana babo batazigera bababazwa n’ibi tuvuze. Icyo gisekuruza cyaratambutse. (Matayo 23 :34).

Igihe Yesu avuga ati : « Ndababwira ukuri yuko ab’ubu bwoko batazashyiraho kugeza aho ibyo byose bizasohorera. »(Matayo 24 :34), nibwira ko atavugaga ku iherezo ry’ubuzima bw’umuntu ku giti cye, Muri Matayo 24 yavuze ibintu bitangaje biteye ubwoba bizakurikira imivumo y’abazaneshwa.

 

Urihebye kandi ubuze ibyiringiro ?

 

Derek Prince yanditse igitabo cyitwa (Blessings or curses), imigisha n’imivumo aho asobanura bimwe mu bitera umuvumo.

Nawe wasogongeue iraha bikore rwose umenye uburyohe bwabyo nyamara ntibimara igihe kirekire ! Ako kanya nta mpamvu washobora gusobanura, ntunyuizwe. Utaye umutwe umera nk’igicu kibunga. Ibyo uharanira byose bisa n’aho bidafite umumaro, ubona abandi bishimwe mu mibereho imeze kimwe, ukibaza uti : « Ni iki kibi nakoze ? Kuki njye nytabayo neza ? »

 

« Kurwanya ibicuci » ni bimwe mu magambo Dorek Prince akoresha

Mu mibereho yanjye mu bihe nabaye mu mibereho y’umuvumo, niba byari umusaruro w’imirimo yanjye bwite cyangwa byari byarazanywe n’ibisekuruza, urukundo rwanjye nyakuri rwari kuri zeru. Numvaga hari ibintu bibi binteye ubwoba, mbaho nihebye cyane nta byiringiro mfite, ibyo byabaye mu gihe nari mfite umushyikirano ukomeye n’Imana. Abantu bashobora gutekereza kuri ibi mu buryo butandukanye, bamwe barohamishwa no kwiheba bikabaca intege, abandi bagashaka uko  bakora cyane ngo babivemo, bagashaka uko bashyiraho urukundo rwabo bwite rushingiye ku mirimo yabo. Sinigeze nshika uhubwo nungukaga ubushuti bw’Imana mu ijambo ryayo. Ndibuka Imana inyigisha ibirebana n’imirimo n’imigisha n’ibindeba ubwanjye. Imana yampaye urukundo rwanjye bwite nyakuri rushingiye ku kugira indangamuntu  yanjye bwite muri yo. Ongera urebe, ntekereza ko gukira kw’imbere mu mutima kuza mbere yuko umuvumo w’ubu waneshejwe.

Na mbere y’ibyo yiyemeje azagenderaho atangira gusa n’Uwera cyane. Ndakwingira ubu kuba uwemerwa n’Imana. Reka imenye niba hari ahantu hameze gutyo mu bugingo bwawe. Biraba ari itangiriro ry’Umudendezo wawe. Ukuri kuzakubohora ibihe byose!

Yesu yahuye n’abantu benshi bari babaswe n’uburwayi bubi cyane n’ababaswe n’abadayimoni byavaga  mu bisekuruza bya kamere.

Muri Mariko ibice 9:17-29, Yesu yirukanye umudayimoni mu musore yabayemo kuva mu bwana bwe. Abigishwa ntibashoboye kwirukana uyu mudayimoni, Yesu akora uwo murimo wo kumwirukana maze bamubaza icyatumye we shobora kumwirukana. Arabasubiza ati bene uwo ntavanwaho n’ikindi, keretse gusenga no kwiyiriza ubusa. (Mariko 9:29). Nkuko bigaragara hari ibintu bimwe na bimwe byagombaga gukorwa kubera uwo mudayimoni.

Dukeneye kubona Yesu agira icyo akora ku bubata buterwa n’imyuka mibi y’ibisekuru. Icyambere ashaka kutubohora igikurikiraho ni umwami uri hejuru ya bose kandi niwe ufata ibyemezo. Kandi adukiza atabanje kuduciraho iteka. Si mvuze ko tutaba dukwiriye cyangwa ko Imana utazaducira urubanza rw’ibyo twakoze, ariko ntica urwa kibera.

Umwuka wera ntiyongera kumenya ibyaha byacu, dukeneye gukura tukaba abigishwa bihagije tukamwemerera agaora umulimo we.

Muri Yohana ibice 9, Yesu arimo agendana n’abigishwa be abona umuntu wavutse ari impumyi. Ni gute yamenye uwavutse ari impunyi? Ni nde ubizi? Ahari ryari ijambo ry’ubwenge, ahari Imana ishobora kuba yabimubwiye mu masengesho  ya nijoro. Mbere uyu muntu ntiyashakaga gukira, Yesu yamushatse hanze y’abantu benshi.

Yohana 9:2 havuga ngo, “abigishwa baramubaza bati” Wwigisha, ninde wakoze icyaha , ni uyu cyangwa ni ababyeyi be ko yavutse ari impumyi , btekerezaga ko ububata bwe bwatewe n’icyaha, ahari akaba ari icyaha cyakozwe n’ababyeyi be, ahari akaba ari umuvumo w’igisekuru nkuko Mose yari yarabihishuriwe. Yesu yasubije ikibazo mu buryo numva ko aribwiza cyane. Se arabasubiza ati “uyu nta cyaha yakoze cyangwa ababyeyi be, ahubwo ni ukugirango Imirimo y’Imana yerekanirwe muri we”. (Yohana 9:3).

 

Mu bigaragara bose bkoze icyaha, barimo uyu muntu n’ababyeyi be. Umugambi Yesu yabonye muri ubu bubabare bwe bwamumazeho igihe kitari gito amenya ko kwerekeza kuri nyiri icyaha watumye kiba ataba ari ukumugirira impuhwe cyangwa ngo bitange umuti ukiza.

Nyine ni imivumo y’ibisekuru byacu ibizana. Nizera ko Yesu yiyirizaga ubusa kandi agasenga, aza kuri twe n’imbaraga ze aduhindurira imivumo yacu mo imigisha. Icyo nshaka kumenyesha ahangaha icyambere ni ubumenyi bw’intego, icyakabiri ni uko twakorana n’umwete w’Imana kutubohora.

 

Mu mibereho yawe umugambi ntiwagerwaho niba imivumo idakuweho

Imyaka yashize nakoranye n’Imana urugendo rurambuye mu gihe cyo kumva ko nshaka kwitanga mu buryo bwose kuri yo.

Ndavuga nti “Mwami andika umugambi wawe ku nkingi z’umutima wanjye ukoresheje ikaramu y’Ijmbo ry’Imana yibijwe muri wino y’Umwuka Wera, Nashatse icyo aricyo cyose Imana  ishaka  ku bw’ubugingo bwange si byinshi si bike.

Nshobobora kubona mu buryo bumwe na bumwe ikibaho kiri mu ruruhande rwange Imana yandika.komeza amategeko yange ukunde ubeho,n’ibyigisho byange ubirinde nk’imboni y’ijisho ryawe.( Imigani7:1-3)

Nshobora kubona mu buryo bumwe na bumwe ikibaho kiri mu ruhande rwange Imana yandikaho  umugambi wayo ifitiye imibereho yange. Komeza amategeko yange ukunde ubeho, n’byigisho byanjye ubirinde nk’imboni yisho ryawe.ubihambire ku ntoki zawe,ubyandike ku nkingi z’umutima wawe .(imigani7:2-3).

Imana irasubiza iti”Singomba kwandika umugambi mfite kubw’imibereho yawe byandikwe ku mutima wawe mbere y’ishyirwaho ry’urufatiro rw’isi. Umwanzi yibye ikibaho maze acynadikaho, atwikira umugambi wanjye. Ibyifuzo bigomba gukorwa ubu ni ukugomba guhanagura ibibi byanditswe.

Imana imenya ko nahuye n’umunyabugeni igihe kimwe wiba ibyanditswe byiza Imana yari yagushyiriyeho, ariko Imana izana ikindi kibaho yakwindika ubundi bushya bikamera nk’umwimerere. Iyi ni ishusho nabonye. Nizera ko Imana ifite umugmbi mwiza ku bwawe, hano ku isi, umwe uzakunezeza. Hakurya y’inzozi zawe nziza, inzozi utigeze urota, nyamara zikingiraniwe muri wowe (Abefeso 3:20).

Ntekekereza ko byinshi mu bibi byanditswe bigizwe n’ibyaha bya kera by’umwihariko imivumo y’ibisekuruza, birimo ibintu byakubayeho igihe wari muto n’ibintu byabeye kubasekuruza bawe mbere yuko avuka. Nakubwira ibintu bibiri mfitiye uburambe. Icyambere Imana yamfatiye mu mugambi wanjye kandi ikomeje kubisubiza icyakairi nti byari byoroshya habayeho kunesha kuri buri ntambwe y’urugendo. Ariko nta cyoroshye mu buzima, ariko si ukujya gushaka zahabu.

Ukureka ni ibisabwa

Kureka ni ukwizera. Ni ukwizera, kandi bizana ukwitonda kw’Imana. Niba utaba mukureka kuzuye ku mana mu buryo bwo gushidikanya uzicuza byinshi ubonye Yesu amaso ku maso. Iyo wiretse ukizera Yesu, uba umubohoye akuzuza imigambi y’imibereho yawe. Ugomba kumwubakira icyumba cyangwa se ntazakore. Ndizera ko iyo Imana ibona ko hari icyo waretse izatangira urugendo rwawe ihindure imivumo imigisha.

1. Igihano cy’icyaha ni umuvumo. Umuvumo wo gutandukana iteka ni umuvumo uheruka. Niba icyo cyarafatiwe umwanzuro, bizagenda gute kbakerensa igihano, niba yarakuyeho urupfu yakuyeho n’umuvumo wawe.

2. Umuvumo cyangwa umugisha ni imbaraga zikomeye cyane ku byiza cyangwa ibibi. Gutegekwa kwa kabili 28: 21 bazaba mu bihe bibaruhije, umurongo wa 29 hagira hati nta numwe uzarokoka.

3. Umuvumo cyangwa umugisha bishobora guterwa n’ibisekuru byabayeho mu gihe cyahise. Bishobora kuba ku miryango, ku bihugu, amoko n’ uturere.

4. Imivumo ikwirakwizwa n’amagambo avugwa yandikwa bigasomwa n’abantu batuye imbere mu gihugu cyangwa afite izindi ntego.

5. Imivumo isa n’intwaro ndende kuva kera irwanya ibicucu.

6. Impamvu ya mbere y’umuvumo si ukutumva cyangwa ukutumvira Imana, Gutekekwa kwa kabili ibice 28.

 

Bimwe mu byerekana umuvumo

Si nizera ko byose muri ibi bikurikira bigomaba kuba bibaho bitewe n’imivumo, icyakora mu buryo bumwe na bumwe biri ku rutonde imivumo yareberwamo. Icyakora ngusabe ntufate byose muri ibi tugiye kwerekana  ngo uhite uvuga ngo ufite imivumo mu buzima bwawe.nabonye byinshi bibivuguruza., uru rutonde rwa kimwe mu gitabo Blessing our curse Umugisha cyangwa umvumo cyaditswe na Derek Prince, nicyo twifashishije mbere.

  1. guta umutwe cyangwa umutima uteri hamwe.
  2. uburwayi buhoraho cyangwa bwabaye karande, by’umwihariko biva mu miryango,
  3. ubugumba no kuvamo inda vyangwa ibibazo bindi by’igitsina gore
  4. Kubengwa no gupfusha amakwe no kutumvikana kw’Imiryango
  5. ubukene
  6. impanuka zibasira imiryango
  7. kwiyahura mu miryango n’impfu zidasanzwe

 

8. Kwigomeka

9. Ibikorwa by’abadayimoni

10. Gutsinda  guhoraho no kudashobora gutsinda

11. Kuyoboka inzira yo gukora imibonano mpuzabitsina itemewe

12. Kuba ikirangirire kuri alukoro n’ibiyobyabwenge

13. Kurya ibitaribwa n’abandi

N’ibindi birenze urugero.

 

Niba wumva ko bimwe muri bigukorerwaho, ntiwumve uciriweho itaka, njywe nabonye imivumo myinshi, ikibazo nuko abantu badasha kwemera Imana ahubwo bakumva hari ibyo bayitegeka ntibashobora kubohoka. Emera Yesu afate umuvumo wawe n’ibyaha byawe. Yarangije kubifata, bishyire ku murongo ! Ba umwizerwa kuri we ! byagabanya umubabaro wo kubuza ukuri, wakomeza kuba mu bubata.

Zimwe mu nkomoko z’imivumo

Gutegeka kwa Kabiri 27 :17 havuha ko umuntu avuye mu buretwa aba avumwe afite imivumo. Imana yadushyiriyeho imbibi, iyo tuzirenzeho turavumwa.

  1. Imana z’ibinyoma, Kuva 20 : 3-5
  2. Gusenga ibishushanyo, Gutegekwa kwa kabiri 27 :15
  3. Gusuzugura ababyeyi, Imigani 30 :17
  4. Kwitura inabi wagirwe, Imigani 17 :13
  5. Kurenganya abatagira kivurira n’abakene, Imigani 28 :27
  6. Ubusambanyi bwo mu miryango, Abalewi 20 :10-17
  7. Kurwanya umugisha wa mugenzi wawe, Itangiriro 12 :3, 27 :29
  8. Kwiringira abantu, Yeremiye 17 :5-7
  9. Kwiba, gushinja ibinyoma, Zekariya 5 :1-4

10. Kudatanga icyacumi Malaki 3 :8-10

11. Gutesha agaciro ubutumwa bwiza bw’ukuri, Abagalatiya 1 :8-9

12. Kuba mu mategeko cyane, bitari mu butumwa bw’Imana, Abagalatiya 3 :10

13. Kwifatira imyanzuro (kuvuga amagambo aca intege cyangwa ibyaha byawe bwite), Itangiriro 27 :11-13, Matayo 27 :24-25

14. Abakozi ba satani, abandi bakuvuma bameze nka Balamu na Goliyati, Kubara 22 :6, 23 :11-13, 1 Samuel 17 :43.

15. Gutegekwa kwa kabiri 28 :15 havuga ngo ko nitutumvira amategeko yayo, iyi mivumo yose izaza kuri twe. Ibihe byinshi tuzahora twibuka ibyaha byacu kandi ntitubyihana bizahanagurwa. Nyamara, Imana idutegeka « kudatinya », tinya icyahamijwe ko gisuzuguza urukundo rw’Imana rukomeye ku bwacu, bishobora kuzana imivumo. Gutinta bishobora kuba umwuka uguhuza n’imivumo.

Ihuriro n’ibyagenderwagaho kugira ngo imivumo icikemo kabiri

Umuvumo ntiwakwizana udafite impamvu « Nk’uko igishi kijarajara n’intashya uko iguruka, niko umuvumo w’ubusa utagira uwo ufataho » (Imigani 26 :2) :

Uburyo bwo kugira ngo umuvumo ukuveho  nta mpamvu ni ugukorana na Yesu ukayimwoherezaho, wayikoreye ku bwacu, kumva no kubaha ijambo ry’Imana, ito turibuze,  twihana ibyaha byacu tukongera kugaruka aho tari duhagaze hatunganye kandi twubaha

(1Yohana 1 :9).

 

Kuvanwaho imivumo ryari isezerano ku Bisilayeli

Twe Itorero dusanga inyuma yo mu isezerano rishya  uko ibihe byigiye imbere, kamere ya Isirayeli izinjira na none mu isezerano rishya nk’uko byavuzwe na Yeremiya, yavuze neza iby’isezerano (Yeremiya 31 :29-34 ) kandi no mu mirongo ya 29-30 aduha ishusho nziza cyane ukwiringira kubika mu bitekerezo byawe mo mu mutima wawe «  Iyo minsi ntibazongera kuvuga bati » Ba data bariye imizabibu ikarishye , kandi amenyo y’abana niyo arurirwa, azhubwo umuntu azapfa azize igicumuro cye, umuntu wese uriye imizabibu ikarishye niwe amenyo azaririrwa. (Yeremiya 31 :29-30). Yesu yuzuje amasezerano.

« Kristo yaducunguriye  kugira ngo zdukizwe umuvumo w’amategeko, ahinditse ikivume kubwacu (kuko handitswe ngo havumwe umuntu wese umanitswe ku gita) Abagalatiya 3 :13

Yesu yafashe umuvumo wa Baraba n’iyawe

Matayo 27 :16 hazvuga ko Baraba yari imbohe yari ijwi cyane ry’ikirangirire  kubera ubugizi bwa nabi. Hari imisaraba itati i Gologota. Ibiri ikikijwe wawundi wo hagati yari igenewe abakoze ibyaha bakica amategeko, umusaraba wo hagati wari warakozwe kubera Yesu ? Wari warakoreye Baraba. Yesu yafashe umwanya Yesaya 53 havuga ko Yesu yafashe umwanya wacu.

 

 

freekr01

 

 

Yesaya 53 :4-6 havuga ngo : « Ni ukuri intimba yacu nizo yishyizeho, imibabaro yacu niyo yikoreye, ariko twebweho twamutekereje nk’uwakubiswe n’Imana agacumitwa na yo, agahetamishwa n’ibyo yacumitiwe, yashenjaguriwe gukiranirwa kwacu, igihano kiduhesha amaraso cyari kuri we, kandi imibyimba ye niyo idukirisha. Twese twayobye nk’intama zizimiye, twese twabaye intatane, Uwiteka amushyiraho gukiranirwa kwacu twese. »

 

Intambwe zo kubohoka uva mu mirimo ni :

  1. Kwatura, kwizera kwawe k’umurimo warangiye ku musarana, ko Yesu yafashe umuvumo buri muvumo washoboraga ku kujyaho. Gutumbira Yesu nk’ Abisirayeli barebaga inzoka yabaga imanitswe ku giti (Kubara 21), shyira umusaruro w’ingaruka z’icyaha  ahari cya basogokuruza bawe cyangwa icyawe, maze ubishyire ku musaraba.
  2. Atura kwizera kwawe ko Yesu ari umwana w’Imana, inzira imwe gusa ijya ku Mana  kandi ko yapfiriye ku musaraba nyuma akongera akazuka
  3. Kwihana ni inzira ifite imbaraga zo gukuraho imivumo. Ihane, ukava mu kwigomeka kose n’ibyaha maze wiyereke Yesu nk’Umwami. Ibi bikubiyemo kwihana ku giti cyawe byaba byxiza ugakubiramo n’uby’umuryango wawe cyangwa awo ari wo wose wagezweho n’uyu muvumo. Mu ruhande rw’abana bacu, dushobora kwihana kubwabo no ku bwa sogokuruza bacu, bashobora kuba barateje uyu muvumo kimwe natwe ubwacu.

Ongera witegereze ibyaha bya basogokuruza bawe  ubababarire, hanyuma izo mbuto za biriya byaha ubishyire ku musaraba wa Yesu wikoreye imbuto zabo. Irebe ubwawe maze usabe Imana ikubabarire, hanyuma utegereze wihanganye kandi usabe Imana kubabarira abana bawe usenge ushyire imbuto z’ibisekuru kuri Yesu aho kugira ngo abe aribo ijyaho. Kwihana muri ubu buryo bifite imbaraga umugore wanjye nanjye dushobora kubihamya. Twabonye imigisha idasanzwe iba kuri twe muri uru rwego.

  1. Saba imbazi kubwo ibyaha byawe byose, by’umwihariko kubw’ibyaha byagushyiseho umuvumo. Saba kubohoka uveho ingaruka z’ibyaha by’abasekuruza.
  2. Babarira abandi bakugiriye nabi cyangwa bishe amasezerano yawe.
  3. Anga ubumwe bwose ugirana na satani ndetse n’amabanga ye yose harimo n’ibintu byose ufite bibyerekana.
  4. Simbuza umwanya urimo ubusa maze uhashyire ijambo ry’Imana, sama Imana iguhe ijambo ryirukana imivumo yose wanze. Hanyuma uritekerezeho, urifate mu mutwe ukomeze no kuryatura.

Kunesha imivumo bishobora kuzana ako kanya cyangwa bishobora no gufata igihe runaka.

Rimwe na rimwe bifata igice kugira ngo uziturwe ibikorwa  by’imivumo. Na bimweni aka kanya, kuri njye byasabye ibihe birebire. Sindimo kugeragea gupfundikanya uburyo Imana ikoramo  ngo nemeze ubwo ari bwo, ishobora gukora inzira iyo ariyo yose ishaka. Ndimo nguha ubuhamya bwanjye byambayemo uko byangendekeye mu murongo w’ibyanditswe. Twabonye intsinzi no kunesha igihe tutagohekaga mu mibereho yacu nk’uko nabibasobanuriye. « Nabo bamunesheresheje amaraso y’umwana w’Itama n’ijambo ryo guhamya kwabo, ntibakunda amagara yabo, zntibanga no gupfa (Ibyahishyuwe 12 :11). Na none twabonye uburyo gukira no kuboneka bikoreka ako kanya iyo dusobanuye ikibazo uko kiri kandi tukatura ibyaha byacu tubwihana. Umurimo wacu nuwo kuba abiringirwa maze tukihana, Imana ifite umugambi n’inzira ikazamo ubugingo bwawe.

Buri gihe mu mibereho yaci mu mezi menshi kimwe n’imyaka myinshi byo kunesha imivumo, twizera ijambo ry’Imana nta ckigeze gikorerwa kuri twe.Twahishuriye ko rimwe na rimwe kunesha imivumo imaze igijhe kirekire bisaba kurwanya cyane ibikorwa bya satani byagiye bikwirakwiza iyo mivumo, ukabyohereza mu gutsindwa kw’iteka Mu rwego arwo arirwo rwose, ntiwigere ucika intege. Imana izi icyo ikora.

Kura icyuma kizama amazi kive inyuma y’ibiti.

Numvire umuntu uturuka mu muryango w’ivugabutumwa Derek Prince Ministies avuga uburyo utangaje bwo guhagarara igihe duhuye n’ibikomeye. Yakoresheje ijambo rivuga ngo igiti kinini kimara imyaka 2000 rimwe na rimwe mu buryo bucuritse ntibazibiba hasi Aho kugira ngo hafunike icyuma gifunika amazi bahambiraho icyuma gisunika amazi nyuma kikayazamura hejuru.

Ku gihe runaka baraza bagafunga bakoresheje ikare igiti kiruma igihe ibi bibaye, byo gikomeza kugira ibibabi kuri cyo, ku gihe runaka umukozi araza agafunga akomeje igisunika amazi, cyane cyane, kugeza igihe ibigaragaza kuma kwacyo bibonekeye. Iyo duhuye n’ibikomeye nk’uko twabivuze hejuru, umuvumo wacu urapfa, cyakora ukomeza kugira imbuto n’ibibabi. Nyine komeza ikizana amazi cyawe, uba mu butsinzi mu buryo bw’imibereho yawe.

Ibyo nibyo turimo dukora nko kwihagararira ngo mu mibereho yacu. Twahambiye icyuma kizana amazi, ubu rero gifunge buhoro ubeho mu buryo bw’imibereho bunesha. Ibuka : « utunganye ubusitani bwawe » cyangwa ugende nk’uko bikwiriye ibyo mwahamagariwe nk’uko bibi mu Abefeso 4 : 1, ntiwinjire mu ntambara. Kandi ubeho mu rukundo no mu kubabarira.

Ibyanditswe by’ibanze :

« Mwami Yesu Kristo ndizera ko ku musaraba wawe wafashe buri muvumo washoboraga kuriza  kuri njye ».

Kwizera Kristo :

Uri umwana w’Imana, inzira imwe itugeza ku Mana, wampfiriye ku musaraba kandi urongera urazuka.

Ukwihana :

Nanze ubwigomeke bwose n’ibyaha byose, ndabikweretse nk’Umwami w’umutware wanjye.

Saba imbabazi kuko uzemererwa :

Natuye ibyaha byanjye byose kandi nsabye .imbabazi zawe by’umwuhariko ibyanshyizeho umuvumo. Mbohora mve mu mu ngaruka z’ibyaha bya basogokuruza banjye.

Babarira :

Mfashe icyemezo giturutse mu bushake bwa njye. Mbabariye abangiriye nabi bose, n’abishe amasezerano nagiranye na bo, nk’uko nanjye nshaka ko Imana imbabarira niko nanye imbabariye.

Kwanga :

Nanze gushyikirana kose na satani ndetse n’amabanga ye yose, ndetse niba hari ibyo nakoze ngiye kubimenagura. Nsesaguye ibyo sataani ansaba byose (Reba na 68-78 Umuvumo cyangwa umugisha kubw’urutonde rw’amabanga ya satani, wongere uhere page 121-124 z’igitabo cyitwa Bazirukana abadayimoni

Bohoka :

Ubu ndagusabye mbohora mveho buri muvumo mu mibereho yanjye. Mu izina  ryange  Yesu, ndibohoye.

Akira ingurane                                   Imivumo

Imigisha

Kongererwa                                         utubirwa

Kubyara                                               bugumba no

kuvamo inda

Ubuzima bwiza                                    Uburwayi

 

Kugubwa neza                                                 bukene

kugubwa neza

Instsinzi                                               Gutsindwa

Ubutware                                             Kwamburwa

Gushyirwa hejuru                                gucishwabugufi,

 

Dore ibyo ukwiriye kwibuka. Igisubizo cy’Imana kuwacu ni ukubona no kwizera

Hari umwuka w’ukuri inyuma ya buri kintu mu bwami bwa kamere. Isi y’umwuka ni isi igaragara, iradukikije yose nyamara nti dushobora kuyibona n’amaraso yacu ya kamere. Ni ugufasha buri kintu dushobora n’amaso yacu. Paul yarasenze mu Befeso igice cya 1 ko abantu bagomba guhumuka bakagira amaso abona iso y’umwuka.

Abefeso 1 :17-18 havuga ngo : « Kugira ngo Imana y’uwami wacu Yesu Kristo, ariwe Data wa twese w’icyubahiro, ibahe umwuka w’ubwenge no guhishurirwa bitume muyimenya, ngo amaso y’imitima yanyu abone uko ahweza mumenya.

Ibyo mwiringizwa n’iyabahamagaye mumenye n’ubutunzi n’ubwiza by’ibyo azaraga abera, tuzamenya ukuri kw’isi y’umwuka abera. Iyo tubonye ukuri ku isi y’umwuka, tuzamenya ukuri kandi tuzabohoka, tuzamenya ukuri kandi tuzabohoka, nk’uko Yesu yabivuze muri Yohana ibice 8.

 

Isengesho rya Pahulo niryo njye nawe tubona ubutunzi bw’icyubahiro ko ari umurage wacu. Iki cyubahoro ni ikihe ? Abakolosayi 1 :27 haavuga hati : « Abo Imana yishimiye kumenyesha ubutumwa bwiza bw’ibwiza bw’ubwo bwiru bwageze mu banyamahanga, aribwo Kristo uri muri mwe. Wowe umuntu wa ckera, ni wowe utera imivumo wabambanywe na Kristo (Abagalatiya 2 :20) nyamara umuntu mushya, uri muri wowe, ubu ariho. None rero none rero findura icyo Kristo atakuvumira ! Tugomba

Kugomba kubona ibyiza n’ibibi

Icya mbere kubona ibiri mu ruhande  rwiza, ko wavutse bwa kabiri ukazukana na Kristo ubu akaba ariho ari muzima muri wowe, kandi akaba atariho umuvumo. Yesu si icyitegererezo cyawe gusa cyakubaho, si umuntu runaka wavuye mu ijuru ngo agufashe, ahubwo yabaye umusimbura wawe, abaho mu mibereho ye muri wowe aho kugira ngo ubeho ya mibereho ya kera y’ibyaha.

Imana mu mbabazi zayo izagufasha kwibona ubwawenk’uko ukomeje kugira ubushuti bw’ukuri n’Imana kandi ukabana nayo mu masezerano no mu ijambo ryayo, Umxwuka wera azaguhamiriza agukureho n’ibyo Kristo adakunda. Ita kuri iki gitekerezo.

Niba Kristo aba muri njye ni iki kiba Kristo adakunda ? Uku kewicira urubanza ni impano yo kwihana kuva ku Mana. Nkuko wumva n’imyumvire isharira, uburakari, ishyari, irari n’ibindi, ako kanya bizana kuri yo nk’icyaha. Saba Imana ikwereke aho ibyo byakomotse. Kungura inzugi z’umutima wawe maze wemerere Imana ize mu mibereho yawe, gusa ishobora kubikiza. Daniel ntuiyakozweho n’ikintu kibi mu rwobo rw’intare kuko, nk’uko mu Byanditswe havuga, nta cyaha rari afite ku Mana. Ijambo umuntu utunganye ni umuntu ubonye akorera mu mucyo Daniel 6 :21.

Mu myaka yahise, mbere yuko menya byinshi kibijyanye n’imivumo n’imigisha, binyerekeza ku kuba umwizerwa no gukorera mu mucyo nayo. Nakomeza kureba mu ijambo ry’Imana nk’indorerwamo no kuryemera kurinsomera kandi ndashaka kwatura ibintu byose muri njye bitashimishije Yesu. Muby’ukuri ibi nibyo ukeneye kugira ngo  ubohoke.

 

Ikintu imivumo ugufatiramo gishingiye ku kinyoma

Niba Kristo ari muri wowe, imivumo ntacyo ikigutwaye, nuko rero ugomba kugira uko kuri gushingiye kubona no kwizera. ugomba gukomeza kubona icyo iri gukomeza mu mwuka w’Umwami no kwemeza ukuri kw’ibyo ibona.

Iyo niyo nzira yonyine yo kubikora kuko imivumo imwe n’imwe itazabohoka umunsi uzakurikiraho. ibirindiro by’abadayimoni ntibihava kuko bimeze nk’imbwa iziritse. Bizasaba kwihangana n’igihe kirekire cyo guhamya no kwemeza ukuri k’umusaraba. Ku gihe gisa n’icyo ugomba kubaho ,mu bugingo bwera , muyandi magambo ni ubugingo bw’ingirakamaro kugira ngo ubuhamya bwawe abe ari ubwo ku Mana no kuri satani. Byafata igihe kirekire mu bitekerezo byawe kugira ngo ugirwe mushya , ariko nk’uko ukomeza no kubona no kwizera uranesha.

Iyerekwa ni umurage uhabwa n’Imana yawe nk’umusaraba w’Imana  nkuko byanditswe ngo : « Ibyo ijisho ritigeze kureba n’ibyo ugutwu kutigeze kumva, ibitigeze kwinjira mu mutima w’umuntu, ibyo byose byabiteguriye abayikunda. Ariko Imana yabiduhishurije umwuka wayo, kuko umwuka arondora byose ndetse n’amayoberane y’Imana. » (1Abakorinto 2 :9-10).

Ibuka iby twavuzeho birebana n’imivumo

Mu gihe imivumo itifuzwa mu mibereho yaacu, bishobora gutunganywamo iby’agaciro kubw’ubwami bw’Imana. Ibuka umutwe n’igitabo cy’Ibyahishuwe. Twabonye Yesu ku ntebe y’ubwami bw’Imana azamuye umuzingo w’igitabo cyacu n’imivumo yaci iri muri cyo.

Ibikurikiraho mu Byahishuwe, tubona mu bice byacyo birangira agaciro k’ubwami bw’Imana bwagize. Nyamara Imana ivuga kuzukira ubugingo muri yo none ubu ni Umwami ! Buriya bugingo kimwe n’umuzuko bivugwa kuri wowe bizaguhindura n’imibereho yawe.

 

Prince, Derek. Blessing or curse. Grand Rapid, MI : Chosen books, 1990.

Prince, Derek. Blessing or cuse. Grand. Rapid, MI : Chosen books, 1990.

Prince, Derek. They shall expell Demons. Grand. Rapids : Chosen books, 1998.

<top>



Igice cya 6

Ibikomere bituruka ku byaha byacu bwite

 

Tuzabirebaho mu buryo budasanzwe n’ibyaha bikomeye by’umuntu ku gite cye mu bice bike bikurikiraho mu buryo bw’ingenzi cyane. Izo ni imanza, ibyifuzo n’amakamba y’umutima. Muri iki gice tuzasobanura ibyaha no kwigomeka muri  muri rusange. Niba ari icyaha cyo gucira abandi imanza, kurema ibyifuzo, cyangwa ukwigomeka, icyaha cyawe bwite gizarema igicumuro mu kubaho kwawe kw’imbere, gishobora gukizwa na Yesu gusa.

Icya mbere ndashaka kugutegura kubw’ibyo uri gusona

Ibyakozwe n’Intumwa 26 :18havuga ngo : « kugira ngo ubahumure amaso nabo bahindukire bave mu mwijima bajye mu mucyo, bave no mu butare bwa satani bajye ku Mana, bahereko bababarirwe ibyaha byabo baraganwe n’abejejwe no kuyizera. »

Tuzaganira icyaha icyo ari cyo, ko cyaba inkuru nziza cyangwa inkuru mbi. Byose biterwa nuko waba uri mu mwijima cyangwa mu mucyo. Niba uri mu mucyo ndakwereka ku ugomba kuzagira umucyo wo kubona inkuru nziza, ikubiyemo :

  1. Yesu
  2. Ijambo ry’Imana
  3. Ubwawe
  4. Ibyaha byawe
  5. Urukundo rwawe
  6. Imbabazi zayo
  7. Ubuntu bwayo

 

Umucyo

Niba uba mu mucyo, nk’uko urutonde rwanjye hejuru rubivuga, ntagucirwaho iteka. Nubwo waba uri ku rugamba, ukaba uba mu mucyo, unezeza Imana ikwereka icyo kwihana. Uzanesha ni uhagarara. Ntiwemere ibishiko bya satani ikurega. Urutonde rwo hejuru rusobanura neza  « kugendera mu mwuka » nk’uko byerekanwa mu Baroma ibice 8 :1

Umwijima

Niba uri mu mwijima uzumva ucirwaho iteka, kuko nk’uko ijambo ry’Imana ribivuga kuko ikintu cy’umwijima utakizana mu mucyo Birashoboka ko waba ubangamiwe cyane, birashoboka ko waba  uryohewe n’ibyo umenyereye bibi cyangwa kuba mu ruhande rw’ibyaha ntushaka kubica intege.

Abatesaronike 2 :11-12 havuga ngo : « Nicyo gituma Imana izabohereza ubushukanyi cyane ngo bizere ibinyoma, kugira ngo abatuzeye by’ukuri bose bakishimira gukiranuka, bacirweho iteke.»

Yohana 3 :19-20 havuga ngo « Uko gucirwaho iteka ni iku : Ni uko umucyo waje mu si, abantu bagakunda umwijima kuwurutisha umucyo babitewe nuko ibyo bakora ari bibi, kuko umuntu ukora ibibi yanga umucyo, kandi ntaza mu mucyo ngo ibyo akora bitamenyekana.

Bishoboka ko waba wanga umucyo n’umwijima, byashoboka ko ibikorwa cyane byaba iby’umwijima mu mibereho yawe utagaragaza. Ni igihe cyo gukanguka.

Ni gute winjira mu mucyo ? Yesu atubwira ko twinjira mu mucyo « Tumukurikira »

Yohana 8 :12 havuga ngo : Yesu yongera kubabwira ati : « Ninjye mucyo w’isi, unkurikira ntazagenda mu mwijima nahato, ahubwo azaba afite umucyo w’ubugingo. »

 

« Tumukurikira dute ? Ruka 9 :23,24 havuga : « Abwira bose ati, umuntu wese ushaka kunkurikira niyiyange yikorere umsaraba iminsi yose ankurikire, kuko ushaka kurengera ubugingo bwe azabubura, ariko utita ku bugingo bwe kubwanjye niwe uzabukiza. »

Twikorere dute umusaraba wacu.

Benshi bumva ko kwikorera umusaraba ari ukubabazwa gusa Ibyo si ibyanditswe. Ubusobanuro butsindagiye buri muri Luka 9 :23-24 ntibivuga « ku mutima wacu » umutima ni ubushake bwacu, ibitdekerezo n’amarangamutima, bisobanura umutima wacu  wa kamere ya kera wa kinyamaswa. Ni ukuvugana n’umutima wawe wa kinyamaswa, ni ukugurana gusa umutima wawe wa kinyamaswa wa kamere ya kera, iyo twumva kamere yacu ya kera , tugerageza kwisubiramo mu bugingo, hanyuma tukatura, tukihana tugafata icyemezo cyo kwemera ubugingo bw’Imana n’imimerere y’Imana kugira ngo tubone aibyiza.

 

Igihe Yesu yikoreye umusaraba we byarebanaga no kugurana kamere ikiranuka na kamere yawe ikora ibyaha.

Yesu yasabye umusore w’umutunzi muri Matayo 19 kugurisha ibyo yari atunze byose maze akamukurikira. Bamusabye kwikorera umusaraba we kugira ngo ashobore kumukurikira, Yesu ngo uwo musore w’umutunzi abe mu mucyo. Umuntu w’ikirenga aranga. Rimwe na rimwe Imana idufasha kwikorera umusaraba wacu yemera ko tubabazwa.

Umuhamagaro ukangura imbabazi z’Imana kuri bariya bari mu mwijima.

Imana iha buri wese muri twe  « umuhamagaro ukangura » Hari ibyanditswe byinshi by’isezerano rishya bivuga ibyerekeranye no gukanguka Buri gihe ibyanditse byinshi by’ibyo byanditswe bikora ku muhamagaro ku bwawe no ku bwanjye kugira ngo dukanguke tuve mu mwijima w’ibyaha tube mu mucyo w’Imana.

Iyo turi mu bitotsi tuba turi mu mwijima, kwishimira kuba mu byaha rimwe  na rimwe mu mibereho yacu bisobanura ko turi mu mwijima, turi mu bitotsi. Niba turi mu kuboneka kw’Imana no mu cyubahiro cyayo, tuzaba mu mucyo kandi ibyaha byacu bizagabanuka. Icyo kwitondera kirakoye. Nabonye ubwanjye abakristo b’abagabo n’abagore mu myaka myinshi batigera bifuza kugira ishushi nk’iya Yesu, nabonye babiba ibiteye ubwoba n’imibereho y’intege nke. Reba icyo Yesu yavuze kubirebana n’umwijima n’umucyo muri (Yohana 3 :19-21).

Abaroma 13 :8-14 havuga ngo : « Ntimukagire umwenda wose teretse gukunda, kuko ukunda undi aba ashohoje amategeko.», 9 kuko ibi ngo, « Ntugasambane, ntukice, ntukibe, ntukifuze. » n’andi mategeko yose, bihurira muri iri jambo ngo « ukunde mugenzi wawe nk’uko wikunda », 10 ufite urukundo ntagirira mugenzi we nabi nicyo gituma urukundo arirwo rusohoza amategeko.

Nuko mujye mubigenza mutyo kuko igihe cyo gukanguka gisohoye rwose. Dore agakiza kacu karatwegereye kuruta igihe twizereye, 12 ijoro rirakuze burenda gucya. Nuko twiyambure imirimo y’umwijima, twambare intwaro z’umucyo. 13 tugendane ingeso nziza nk’abagenda mu mucyo tutagira ibiganiro bibi, tudasinda, tudasambana , tudakora iby’isoni nke, tudatongana kandi tutagira ishyari. 14  ahubwo mwambare Umwami Yesu Kristo, kandi ntimuhe urwaho imibiri yanyu ngo ibone uko ikora ibyo yifuza. »

Abefeso 5 :10-17 havuga ngo : « Mushake uko mwamenya ibyo Umwami ashama, ntimukifatanye y’ab’imirimo y’umwijima itagira umumaro, ahubwo muyihane.

13 Ariko byose iyo bitunganijwe mu mucyo nabyo ubwabyo bihinduka umucyo kuko ikimurikiwe n’umucyo cyose gihinduka umucyo.

14 Nicyo gituma bivugwa ngo : « Usinziriye we, kanguka uzuke, Kristo abone uko akumurikira ! »

15 Nuko mwirinde uko cyane mugenda mutagenda nk’abatagira ubwenge, ahubwo mugende nk’abanyabwenge,

16 Mucunguze uburyo umwete kuko iminsi ari mibi.

17 Ntimukabe abapfu, ahubwo mumenye icyo Umwami wacu ashaka. »

 

1 Abakorinto 15 :33, 34 havuga ngo :

«33 Ntimuyobe kwifatanya n’ababi konona ingeso nziza,

34 Nimuhugukire gukiranuka nk’uko bibakwiriye,  ntimukongere gukora ibyaha kuko bamwe batamenya Imana. Ibyo mbivugiye kubakoza isoni. Iyo ukangutse wowe uri muri Kristo mu by’ukuri, gukiranuka ko aguha kubw’ubuntu bitari kubw’umwete wawe, nyuma uko gukanguka kuzagua umucyo n’imbaraga zo kugenda n’ibyaha ntibizongera ukundi. Ibyifuzo byawe bigire intego yo kuba mu mucyo no kubaho kuw’Imana. Ntushingire ku byaha utari kugerageza gukora, nukora ibisa bityo uzongera ugwe muri ibyo byaha.

Uzagira ubuhamya nk’ubw’umugore wafashwe asambana muri Yohana ibice 8. Yeretswe urukundo, imbaraga n’ubuntu bwo kugenda ntazongera gukora ibyaha ukundi.

Ubusobanuro bw’icyaha

Muri rusange abantu, abizera n’abatizera, bafite imyumvire yo kubaho k’ukuri kw’icyaha. Abantu benshi babona icyaha nk’igikorwa giteye ubwoba cyo kwica amtegeko. Nibyo nderekana ko igikorwa giteye ubwoba cyo kwica amategeko ari icyaha ubwaco.

Abaroma 14 :23b, havuga ngo : « Kandi igikorwa cyose kidakoranywe ukwsizera aba ari icyaha. » Nderekana ko gukora icyaha ari ugukora  ikintu kidafite inkomoko y’imivugire y’Imana, cyangwa kudakora ikintu Imana yavuze ngo ukore.

Kwizera kuzamura buri gihe kumva Imana ivuga, kandi  icyaha ni ukubaho utumvira ibyo wumvise Imana ivuga. Ahari ntibyashoboka kumva Imana ivuga ubu, ariko wumvise ijambo ry’Imana, vuga ko imyaka itanu ishize wababarira kandi ko uyu musi ubabarira nko kumvira. Ahari urabizi nk’ibyo ku cyacumi no kugitanga, nyamara urabibuza kuko wumva ntacyo bivuze.

1 Samweli 15 :22,23 havuga ngo :

22 Samweli aramusubiza ati : « Mbese Uwiteka yishimira ibitambo byoswa n’ibindi bitambo kuruta ko yakwishimira umwumvira ? erega kumvira kuruta ibitambo, kandi kwitonda kukaruta ibinure bw’amasekurume y’intama. 23 kuko ubugome busa n’icyaha cy’uburozi, kandi udakurwa ku ijambo asa n’uramya ibishushanyo na Terafimu, ubwo wanze ijambo ry’Uwiteka nawe yanze kuba ku ngoma. »

Hano ibitambo byatambwe na Sawuli biboneka mu Balewi nk’ibitambo bihumurira Uwiteka neza. Ibi bitambo ntacyo byari bivuze hakozwe ibyaha, nyamara hari ibitambo bitambirwa Uwiteka kuko akwemera cyangwa by’ishimwe. Kuki Samweli yagerageje kubaha n’iki gitambo ? Nk’uko inkuru ibiduhishurira no mu gitambo hashoboraga kubamo abantu ko gukomera, ibyo ntibishobora kubahisha kunezeza Imana. Gusa kubaha « bihumurira Imana neza. » !

Icyaha gisobanurwa nko kubura ibimenyetso

Nderekana ko ikimenyetso ari inzira Imana ifitiye imibereho yacu, izayishyiraho kubera ubugingo bwacu. Mu buryo bw’umwihariko gifite ingaruka zo kutagabana mu bihembo by’abatsinze amarushanwa.

Ni nk’umuntu wagize intego agahusha. Niba bananirwa kugera aho Imana yabateganyirije babuze ikimenyetso Imana yashyizeho uru nirwo rugero tuzacibwamo imanza. Kwica amategeko bisobanura nko kwivumbura ku mategeko y’Imana, bibona nk’ibikorwa umuntu afashe. Ibi bishobora kuba bigambiriwe cyangwa bibaye ku buryo bw’impanuka, mu bundi buryo biri mu kwigaragambya ku bushake bw’Imana.

Ibicumuro bisobanura nko mu buryo satani cyangwa umuntu utesha agaciro, bibonwa nk’icyo satani yifuza cyangwa umubiri wemera gutegeka mu mitima yabo. Igicumuro ni ukwanga ubutware bw’Imana mu bugingo bw’umuntu aho buri kwifuza k’umuntu mu mutima kwaba gushaka ibibi. Igicumuro na none gusobanura « ingaruka cyangwa igihano » bitanga igisubizo kiva ku gicumuro.

Bose bakoze ibyaha ntibashikira ubwiza bw’Imana

Nti twashikiriye kuboneka kw’Imana, aribyo ubundi twaremewe. Inzira twabuze ni ukuboneka kw’Imana. Kubwo icyaha twabuze ikimenyetso  nk’umusirikari utwaye umuheto ufora umwambi we agahamya icyo ashaka kurasa. Kamere yacu yo kubaho ni ukuba mu kuboneka kwayo. Uburyo bwacu bwa kamere bwo kubaho ni ubwo kumva Imana ivuga mu gihe turi mu kuboneka kwayo.

Uko ni ukubaho kw’ikintu « Nyamara umukiranutsi wanjye azabeshwaho no kwizera. » (Abaheburayo 10 :38) Rimwe na rimwe ibyo mbireberaho nk’ubuhinzi bw’umwuka, icyaha cyadutandukanije n’Imana. Nubwo waba uri umukristo ushobora gukomeza gutandukana no kuboneka kw’Imana, icyubahiro cyayo, nibyo iteganyiriza imibereho yawe ntibizakuzaho.

Intambwe ya mbere ngo ugere ku gisubizo ni ukwizera kwawe kw’ibyo ijambo ry’Imana rivuga rirebana n’icyha.

  1. icyo cyaha kizagutangira kubaho imibereho ikurikiye.
  2. Ko Imana yaguhaye inzira yo gucika ukava mu bubata bw’icyaha.

Niba wizera izi ngingo, igisigaye nuko byose biri mu bitekerezo byawe. Nubwo ugitekereza cyane, kumva nabi cyangwa gihabwa umurongo ngenderwaho. Kamere yawe ya kera n’umubiri n’imbaraga za satani bizakora ku gitekerezo kugira ngo bigutere kubaha mu buryo busa buryo uhakana ko ibyaha byawe byababariwe.

Niba uri muri ubwo bubata muri urwo rwogo rw’ubugingo bwawe, tera akajisho ku gitekerezo cyawe niba kiri ku murongo n’ukuri kw’ijambo ry’Imana uzavuga nk’uko utekereza n’ubugingo bwawe buzasa neza n’igitekerezo cyawe. Igitekerezo cyawe kizarema ibyo wirirwamo n’ibiganiro byawe. Nyuma ibyo umenyereye n’ibiganiro bwawe bizayobora ibyo uvuga bihe isura nziza ubugingo bwawe. Sindimo mvuga kubirebana no gutangira icyaha, ndimo mvuga kubyo gutera imbere mu rugendo rwawe n’Imana, n’igihe bikenewe, kwihana no kubabarira b          iganisha ku bugingo. Niba uri mu gihe cyo guhagarara ku masezerano y’Imana, ugomba kwambuka ku mibabaro kubw’ibyo, ntiwumve uciriweho iteka n’ibibazo byawe, umva gusa ko urimo ugerageza kubaho imibereho ishimisha Imana.

 

Gutera ubwoba kw’icyaha cya Adamu na Eva ni urugero rw’umwimerere kandi rugaragara rw’uko umuntu ashobora kuzana ibikomere by’imbere mu mutima bigomba gukira Imana ibikoze

Aba bantu bombi bari bafite se utunganye, Imana ubwayo, icyaha cyabo bwite kutareba neza Imana byazanye umuvumo n’ibikomere by’imbere mu mutima, aribyo bidukoraho rwese. Igitekerezo cyabo cyahindutse umwanya w’ikinyoma. Baguze ikinyoma nubwo bakivugaho ubwabo.

Satani yagiye ateza ibikomere mu bantu ba mbere aribo Adamu na Eva

Adamu na Eva bari baremwe mu ishusho y’Imana, satani arabashuka kugira ngo ateze umutekano muke n’isumbwe mu mitima yabo, satani yarabatsinze, akoresha ubwo buryo no kuri twe. Satani acamo kabiri ubusabane bwabo n’Imana yabo.

Iki tirebwaho nk’ « ikiraro gicitsemo kabiri »

« Inzoka yarushaga uburiganya inyamaswa zose zo mu ishyamba Uwiteka Imana yaremye. Ibaza uwo mugore iti :  Ni ukuri Imana yaravuze iti :  « Ntimuzarye ku giti cyose kiri uri iyi ngobyi ?»  Uwo mugore arayisubiza at :

« Imbuto zose zo muri iyi ngobyi twemererwa kuzirya, keretse imbuto z’igiti kiri hagati y’ingobyi nizo Imana yatubwiye iti : « Ntimuzazirye, ntimuzazikoreho, mutazapfa. » Iyo nzoka ibwira umugore iti : « Gupfa ntimuzapfa, kuko Imana izi yuko ku munsi mwaziriyeho, amaso yanyu azahweza  mugahinduka nk’Imana, muzamenya icyiza n’ikibi. » Uwo mugore abonye ko icyo giti gifite ibyo kurya byiza, kandi ko ari icy’igikundiro, kandi ko aricyo kwifuriza kumenyasha ubwenge, asoroma ku mbuto zacyo, arazirya, ahaho n’umugabo we wari kumwe na we arazirya. Amaso yabo yombi arahweza, badoda ibibabi by’imitini, biremera ibicocera. »  Iitangiriro 3 :1-7).

Satani yemeje  Eva ko Imana yamubeshye

Eva yongeye ku magambo y’Imana ubwo yavugaga at : « Ntimuzazirye, ntimuzazikoreho, mutazapfa. » Imana ntiyari yigeze ivuga kudakoraho, yari yavuze kutazirya gusa. Nabonye gusa igiti cy’ubwenge bw’ibyiza na satani nk’igitekerezo cyo gukuraho ubusabane cyo kwica amategeko aturika  mu ijambo ry’Imana. Mbona ko igiti cy’ubugingo ari nk’ijambo ry’Imana ubwaryo.

 

Eva yimvise atanyuzwe, yumva ko Imana se yamubeshye.

Atangira kwitekerezaho nk’umuntu wo hasi, kandin ko ataremwe mu ishusho y’Imana, satani yuzuza umwanzuro yereka uwo mugore ko hari ibyo abura igihe yamubwiraga : « Amaso yawe azahweza ase n’Imana. »

Adamu na Eva bakomerekejwe n’ikinyoma, batakaza ubusabane bari bafitanye na Se, babayeho nk’abatanyuzwe kandi nk’abantu bari hasi, tumenye ko ibikomere byabi bitaturutse ku kwangwa n’Imana, ahubwo byaturutse ku cyaha cyabo bwite. Na none menya neza ko satani agaba ibitero ku buryo bw’ibitekerezo byabo. Aho niho habera urugamba kandi niho dukeneye kwifatira umurongo  ngenderwaho. »

 

Ingaruka z’icyaha

Adamu na Eva bashyizwe mnsi y’umuvumo ubateganyiriza bo ubwabo.

 

Nk’uko nanditse hejuru, iyo utabaye mu cyubahiro cy’Imana ntiwakumva ivuga n’ibyo iguteganyiriza, ntibyakwimurwa ngo bikuveho mu kwizera.

Itangiriro 3 :17-19 havuga ngo : Na Adamu iramubwira iti : « Ubwo wumviye umugore wawe ukarya ku giti, nakubujije ko utazakiryaho, uzaniye ubutaka kuvumwa. Iminsi yose y’ukubaho uzajya urya ibibuvamo ugombye kubiruhira, buzajya bukumereramo imikeri n’ibitovu, nawe uzajya urya imboga zo u murima. Gututubikana ko mu maso hawe niko kuzaguhesha umutsima, urinde uzasubira mu butaka kuko arimwo wakuwe : uri umukungugu, mu mukungugu ni mo uzasubira.

 

Umubabaro w’ubwoko bwose waje ku muntu, mu buryo bwinshi abagore nibo bafashe ikomeye muri wo, abagore bararengwanywa mu buryo bubi kandi bagafatwa nabi n’abagabo.

Kandi Imana ibwira uwo mugore iti : « Kugwiza uzagwiza cyane umubabaro wawe  ufite inda, uzajya fubyara abana ubabara, kwifuza kwawe kuzaherera ku mugabo, nawe azagutwara. » (Itangiriro 3 :16) .

 

Umuntu yataye icyubahiro cy’Imana kubana na Se mu bushuti byuzuye

 

Urupfu cyangwa gutandukana guturuka ku Mana Data, gutera igikomere muri buri wese muri twe (Itangiriro 3 :23-24)  havuga ngo : « Nicyo cyatumye  Uwiteka amwirukana

Muri ya ngobyi Edeni, kugira ngo ahinge ubutaka yavuyemo. Nuko yirukana uwo muntu, kandi mu ruhande rw’iyo ngobyi yari Muri Edeni rwerekeye Iburasirazuba , ishyiraho imande zose, ngo ibuze inzira ijya kuri cya giti cy’ubugingo.

Hoseye 4:7 havuga ngo “Uko bakomeje kugwira niko bagwijeho kuncumuraho. Nicyo gituma ubwiza bwabo nzabukoza isoni”

Abaroma 3:23 havuga ngo: “kuko bose bakoze ibyaha ntibashyikira ubwiza bw’Imana”

 

Umuntu upfa

Itangiriro 2: 17 havuga ngo:  Na Adamu aramubwira ati: “Ubwo wumviye umugore wawe ukarya ku giti nakubujije ko utazakiryaho, uzaniye ubutaka kuvumwa. Iminsi yose y’ukubaho kwawe uzajya urya ibivamo ugombye kubiruhira.”

Ijambo rikoreshwa kubwo gupfa mu kigiriki risobanura gutandukana. Mu buryo b’umwuka Adamu na Eva batandukanijwe n’Imana kuko umwuka yari yabavuyeho”Adamu na Eva zbarapfa mu buryo bw’umubiri kuko umwuka wabo n’umutima wabo byari byatandukanye n’umubiri bapfa incuro ebyiri.

 

Icyaha cyateye kuvuka kw’iyobokamana ya mbere y’isi

Itangiriro 3:7 havuga ngo: “Amaso yabo bombi arahweza bamenya ko bambaye ubusa, badoda ibibabi by’imitini, biremera ibicocero.” Ibibabi by’umutini se byari w’iyobokamana se. iyobokamana igerageza guhisha kandi kubona inzira kubw’umutima ngo anezeze Imana irakaye. Igisubizo cy’Imana cyabaye umwana w’Intama w’Imana. Itangiriro 3:21 havuga ngo: “Uwiteka Imana iremera Adamu umugore we imyambaro y’impu irayibambuka” Amaraso yasheshwe y’Umwana w’Intama utunganye.

 

Ibikomere bitera gufata indangamuntu n’intego

Yesaya 61:3 havuga ngo: “Yantumye no gushyiriraho itegeko ab’Isiyoni barira, ryo kubaha ikamba mu cyimbo cy’ivu n’amavuta yo kunezezwa mu cyimbo cy’ubwirabure n’umwambaro w’ibyishimo mu cyimbo cy’umutima wihebye, kugira ngo bahereko bitwe ibiti byo gukiranuka byatewe n’Uwiteka ngo bimuheshe icyubahiro.”

 

Ibi byanditswe,  byari ibigaragaza raporo y’umurimo uzazano Yesu, bashoboye kurebera ku bwirabure, ubu gutakaza inzozi z’ubugingo bwacu, gukunda bamwe, n’ubuzima bwacu n’ibindi. Ariko na none nizera ko twirabuye nk’imbohe kubwo gutakaza indangamuntu yacu. Turi ubwoko bw’ibyaremwe bishya. Muby’ukuri mu gihe tuzi Imana yaturemye iyo ariyo igihe tuzatangira kubaho imibereho yacu mu nzira zishimisha Imana. Tuzabona ibitanga by’ubuntu bya Kristo ubaha ubugingo bwe kuri twe.

 

Ibikomere by’icyaha cyawe

Ibikomere biva ku kubiba no gusarura

 

Tuzinjira mu musaruro wo guca imanza, ibyifuzo, amakamba y’umutima mu bice bya nyuma. Ibi bitatu tuzarebaho bifite imbaraga cyane bitera ibikomere by’imbere mu mibereho y’umuntu. Tugomba kumenya ko icyo aricyo cyose tubira, aricyo tuzasarura. Icyo dusarura  guterwa n’icyaha cyacu kubera ko icyaha gitera igikomere cy’imbere mu mutima. Ibyo bikubiyemo buri kintu mu mibereho, ibintu byinshi byihishemo. Subira mu buzima bwawe bwa buri munsi bw’ibanze bw’icyo uri kubiba. Niba tubibira ubugingo bwacu ibintu bibi, tuzasarura ibisa n’ibibi, bitera bigomba gukizwamu kubaho kwawe bwite biri ibyo bihujwe n’ibyo uhabwa. Uburyo bwiza bwo kubaho imibereho ni ukwiringira ko ikintu cyose ukora gishingiye ku rugendo nk’uko bisobanurwa na Yesu.

 

Imana yashyizeho iyi si ngo ibyare habayeho kubiba no gusarura

Itangiriro 8:22 havuga ngo: “Isi ikiriho, ibiba n’isarura, imbeho n’ubushyuhe, impeshyi, urugaryi amanywa n’ijoro ntibizashyira.”

 

Luka 6:38 havuga ngo “Mutange namwe muzahabwa. Urugero rwiza rutsindagiye rucugushije rusesekaye nirwo muzagererwa, kuko urugero mugereramo arirwo namwe muzagererwamo,”

2Abakorinto 9:6 habuga ngo: “Ariko ndavuga ibi ngo” ububa nke azasarura bike, naho ubiba bwinshi azasarura byinshi.”

 

Kwigomeka biza mu butware bw’ikintu cyose gutera ibikomere

Imigani 17:11 havuga ngo “umuntu mubi ashaka ubugome gusa nibyo bizamuzanira intumwa y’inkazi”

Abaheburayo 3:15 havuga ngo: Nkuko bivugwa ngo “uyu munsi nimwunva ijwi ryayo, ntimwinangire imitima, nk’uko mwayinangiye mu gihe cyo kurakaza.”

Yesu yakoze ingingo nkuro yo kwigisha ibijyanye no kubaha abatware binyuranya no kwigomeka

Bamwe bo mu isezerano rya kera mu Kubara 12, igihe Miliyamu na Arono bivovoteraga Mose. “Nuko ni iki cyatumye kunegura umugaragu wanjye Mose?’’ Bikongereza uburakari bw’Uwiteka aragenda, cya gicu kiva hejuru y’ihema ryera kiragenda , Miliyamu asera ibihembe byera nk’urubura, Aroni ahindukirira Miliyamu, abona asheshe ibihembe (Kubara 12:8b-10. igihano cyari gikaze).

Na none mu Kubara 16 hatubwira ibyo kwigomeka kwa Koran a Datani, Abiamu n’abakuru 205(bari abagabo bazwi) nbigomeka kuri Mose. Isi irasama irabamira ari bazima, bi n’ibyo bari batunze.

Iyo tunyuranyije n’ubwami bw’Imana byaba mu buryo bufututse cyangwa budafututse kubo bahaye ubutware, tuba tuzana umuvumo wo kwigomeka mu mibereho yacu n’imibereho y’ibyo dutunze. Ababyeyi banjye bacaga bugufi, bumvira  bakorera Imana bizera Imana. Bari abimukira bahaga agaciri abatuye Amerika buri munsi mu mibereho yabo.

Ntibagiraga amagambo ajomba yo kwigomeka mu mitima yabo. Nyamara nigometse ndi umwana w’ingimbi ntaracungurwa, mfite munsi y’imyaka 20 kugeza kuri 39. kuki yari impano nagabanye ituruka ku umwe basogokuru banjye. Uko biri kose muri basogokuru ntibagenderaga mu nzira z’Imana, ariko yari umwe mu batangiye Itorero w’umunyampuwe. Muri iyo minsi nk’uko yitegura kujya mu ijuru, yavuze  ko abonye Malayika Gaburiyeli aje kumutwara. Imana ntiyabanezerewe bose babibye guca imanza.

Birasa nk’aho ari Yobu wabunganiye arinda ibyabo bagezeho. Inshuti za Yobu zari zifite ukuri kw’igice muri uko zabagaho rwose zashoboye kuvuga uko zibyumva nk’uko zabyize ubu bwoko bwatekerezaga kuzuye kubura intego ya mbere y’Imana kubw’imibereho. Dufite isoko nziza kuri Yobu. Urugero rwiza rwa Yobu ruboneka ku rubuga rwa Internet http://www.isobbible.org/job/job-book-2.htm.

 

Igisubizo

Nizera ko ibyanditwe biduha igisubizo kubw’icyaha kiva mu ngingo nyinshi zitandukanye tubona, impaka ziri mu Baroma ibice 7n’ibice 8 zituruka mu ngongo imwe y’ingenzi tubona. Imwe mu zindi nkunda ishimangirwa muri Yohana 1:7, icyo ivuga: “Ariko rero iyo tugendeye mu mucyo nk’uko nayo irimu mucyo, tuba dufatanyije ubwacu kandi amaraso ya Yesu umwana wayo atwezaho ibyaha byose”

Nk’uko nanditse mu ntangiriro y’iki gice ni ngombwa” kuguma mu mucyo” ‘ dukomeza kwikorera umusaraba wacu. Iyo dukoze ibyo tuba dufashe  inzira y’umucyo maze maze icyaha kikagwa. Ntidushimishwa n’inzira y’ibyaha twifuza cyane cyane umucyo. Nk’uko muri 1Yohana 1 tuba dufatanyije ubwacu. Ibyo ntibivuga gufatanya n’Imana biganisha ku mwuka wera , nyamara n’abandi bizera bafite imirasire y’umucyo, sinshobora gusobanura iby’imibereho yanjye ariko iyo tugendeye mu mucyo  turahinduka.

 

Mu Baroma ibice 7  havuga ngo : “Paulo intumwa yumvise afite ubwoba bwo gucibwa imanza z’ibyaha bye bwite, aribyo “gucirwaho iteka” gucirwaho iteka bias no gucirwaho imanza mu rukiko rukuru rusumba izindi ruca imanza z’ibicumuro, nta rundi rukiko kuri uru wabona. Nyuma abaza ikibazo mu Baroma! 7:24 “Yemwe mbonye ishyano. Ninde wankiza uyu mubiri untera urupfu? Umubiri upfa ni uburyo buteye ubwoba bwo gicira abakiranirwa  igihano cy’urupfu bagakomeza kubaho kugeza igihe bazafatirwa n’uburwayi bukabica bagize umubabaro w’igihe kirekire.

Njyewe ubwanjye nzi umuntu wabohowe neza, bivuye ku cyaha kimwe cy’inyongera  kuri byinshi byari bizwi kuri we, ni icyaha cyo kureba amashusho agaragaza ingeso z’ubusambanyi burengeje urugero (pornograph). Igihe yagikoraga nk’umukristo mushya muby’agakiza ibyo ntibyanejeje Imana, yarihuse arihana afata umwanzuro wo kubizana mu mucyo, afite umudendezo yumvise ari byiza cyane kuri we, none ahubwo yongera ijambo ry’Imana muru we, ibi byabaye ingurane arakura mu Mana.

Gira imyimvire yo kubaha Imana bitari ibyaha  ukora byo mu Bantu gusa, ahubwo ni nk’ibyo udashaka nko kugira Yesu Umwami n’umutegeka w’ubugingo bwawe. Ihane kubwo kwikunda no kwigwizaho ibintu by’umubiri wawe. Ihane kwishyira hejuru no kumva ko uri hejuru y’ijambo ry’Imana. Emera Imana iguhinduremo ishusho ya Yesu, ishusho y’urukundo.

 

Ahasigaye kanguka!

<top>

 

Igice cya7

Guca imanza n’indahiro

 

Inzira zo kuguma mu bubata

 

Muri Yohana 8:3-16 hari inkuru y’umugore wafashwe asambana bamuzana imbere ya Yesu ngo amucire urubanza, iyo usomye inkuru ubona ko Abafarisayo bashakaga ica ry’Imana nyamara Yesu yatanze umucyo we. “Yesu arunamuka aramubaza ati: wamugore we, babandibakurega bari he? Ntawaguciriyeho iteka? Ati ntawe Databuja, Yesu aramubwira ati: Nanjye singuciraho iteka, genda ntukongere gukora icyaha”

Yesu ntiyazanywe no gutanga itegeko rishya yazanywe no kuzana inzira nshya zose zitwa “ukugendera mu mucyo” cyangwa “ukugendera mu mwuka” itegeko rirusha ayandi icyo rishobora gukora ni ukuduciraho iteka z’ibyaha, ariko ntirishobora kugikuraho. Umucyo utwezaho ibyaha byose. Umucyo uduhishurira amaraso ya Yesu yatwogeje ibyaha byacu.

1 Yohana 1:7 havuga ngo: “Ariko rero iyo tugendee mu mucyo, tuba dufatanije ubwacu kandi amaraso ya Yesu umwana wayo atwezaho ibyaha byose.”

Mu gice giheruka cy’iki gitabo tuzibanda ku gitekerezo cyo kugendera mu mucyo no kugendera mu mwuka rumwe mu mfunguzo ni “Ugukurukira Yesu” uyu mugore yise Yesu Databuja, ibyo byari ibyo yiyemeje byo kumukurikira.

Niba icyazanye Yesu mu isi ari ugutera umwete abantu bagenda mu mucyo, binyiranye no gucirwa urubanza,ibyo natwe byaba ibyo tugenderaho mu rugendo.

Guca urubanza ni iki? Hari urubanza rubi n’urubanza ruboneye?

Ijambo ry’isezerano rishya rikoreshwa kubwo guca urubanza risobanura gucirwaho iteka bwanyuma cyangwa gucirwaho iteka ryose nk’urubanza rwabera mu rukiko bwa nyuma. Gusa Imana izi ko abantu bazagira iherezo. Imana niyo ishobora guca urubanza, Bimwe na bimwe mu byaha by’ubugome byaranakijijwe biherwa imbabazi n’Imana, imbabazi zinesha urubanza, tugomba kwitondera.

Tugomba kwitondera kudacira abantu urubanza rwa nyuma. Nubwo waba ufite imyumvire ijyanye n’undi muntu, ntukajye ubivuga, ubiture Imana usabe ikurinde gucira uwo muntu urubanza. Ba umwizerwa ki Mana kubirebana n’imyuvire yawe. Izagufasha gukora ibi.

Abaroma 14:10 havuga ngo: “Ariko ni ki gituma ucira mwene so urubanza? Kandi nawe ni ki gituma uhinyura mwene so? Twese tuzahagarara munsi  y’intebe y’imanza y’Imana.”

Yakobo 4:11-15 havuga ngo: “Bene data, ntimugasebanye. Usebya mwene se cyangwa agacira mwene se urubanza aba asebya amategeko, kandi niyo aba aciriye urubanza. Ariko mucira amategeko urubanza ntuba uyasohoje ahubwo uba ubaye umucamanza. Utegeka ugaca imanza, ni imwe yonyine ariyo ibasha ikanarimbura, ariko wowe uri nde ucira mugenzi wawe urubanza? Nimwumve abavuga muti: “ Uyu munsi cyangwa ejo tuzajya mu Mudugudu w’inaka w’inaka tumareyo umwaka, dutinde tubone indamu, nyamara mutazi ibizaba ijo. Mbese ubugingo bwanyu ni iki? Muri igihugu kiboneka umwanya muto kigaherako kigatumuka. Ahubwo ibyo mwari mukwiye kuvuga ni ibi, ngo:”Umwami Imana nibishata kuzarama  kandi tuzakora dutya na dutya.”

Matayo 7:1-4 havuga ngo: “Ntimugacire abandi urubanza mu mitima yanyu kugira ngo namwe mutazarucirirwa, kduko urubanza muca mutazarucirirwa namwe, urugero mugerereramo abandi arirwo muzagerererwamo namwe.

Ni iki gituma mubona cagatotsi karimu ijisho rya mwene so, ariko ntiwite ku mugogo uri mu ijisho rawe? Cyangwa Wabasha kubwira mwene so uti: Henga ngutokore agatotsi mu ijisho ryawe, kandi  ugifite umugogo mu ijisho ryawe?” agatotsi urimo kuvugwaho ni ugucira urubanza mu ijisho rya mugenzi wawe ahari ni ikosa rye cyangwa icyaha cye.

Nyamara Yesu yavuze ko kureba kuri icyo cyaha cyane. Ni ikihe agatotsi k’icyaha  cya mugenzi wawe cyangwa umugogo wo guca imanza kwawe? Ndasaba n’inshuti akaba n’uwamfashije kwandika iki gitabo Michael aho agira ati: “Guca urubanza biasa no kujugunya agapira ka ping pong ukakabona kakugarukiye, kakakwitura gasa n’akantu gakinwa”

Guca omanza bikoreshejwe mu buryo bubiri ikintu kibi cyane nk’uko iki gice gikomeza kugenda kibisobanura neza. Hari amabwiriza agenga ibiba n’isarura byaba bibi niba dufashe guca imanza mu biganza byacu. Ndashaka gusobanura ijambo guca imanza bitwurutse mu rwego rwa Bibiliya. Igihe dushatse kwitondera cyane n’ibijyane  no guca imanza nabi, dukeneye cyane ukuri kwa Bibiliya kugira ngo turinde abantu n’ibyo bifuza bibi.

Urubanza ruboneye

Yesu yaravuze ati: “Mwe guca imanza kubigaragara gusa, ahubwo muce imanza z’ukuri.” (Yohana 7:24). Yesu yavuze guca imanza, ariko kubikora mu buryo butunganye. Urubanza rw’ikintu gitunganye gusa gishobora gusobanura kuri njye gusa urubanza rw’ukuri nk’uko Yesu aba.

Urubanza rutabera.

Imanza zose zashize Yesu kandi Yesu ni ijambo ry’Imana “kuko ari nta n’umwe Data aciraho iteka, ahubwo yabihaye umwanya ngo abe ariwe uca amateka yose” (Yohana 5:22). Mu buryo bw’imbonekarimwe Yesu yanengaga ibintu.Bmwe mu marengayobera yariho ni igihe yavuze ku mikorere  y’Abafarisayo ko ibyo bavuga  ataribyo bakora.

Yesu aca urubanza ate?

Aca urubanza ashingiye ku ijambo ry’Imana. Yafashe igihano n’urubanza kubw’ubw’icyaha cya buri wese. Urwo ni urubanza rwe kubw’abantu. Bizakomeza kuba urubanza rwe kubw’urubanza rwe kubwabo. Kubwabo kugeza ku rupfu rwabo, nyuma bazacirirwa urubanza mu buryo bwose bamwemera nk’igitambo cyabo.

Nyamara, Yesu aca urubanza kandi aciraho iteka abadayimoni na satani ubwe nk’uko biri mu gitabo cy’Ibyahishuwe muri Yohana, na none nk’uko yauze mu butumwa bwizaza, atandukanya buri gihe umuntu, satani n’abadayimoni.

Urubanza ku mubiri no ku isi y’abadayimoni

Imbuto zishobora cyangwa ntizibe umurimo w’abadayimoni. Tuziko abadayimoni badashobora kugira icyo batwara umwana w’Imana cyakora bamuhatira kuba mu nzego zitandukanye mu myifatire yabo.

Icyo wabonye cyangwa babayemo mu wundi muntu ntashobora kuba umudayimoni ahubwo byaba kamere ishaje y’umubiri. Urubanza ni uruhe kuri  ibyo? Ni kimwe mu rubanza rwa Yesu. Atura ijambo ry’Imana kubw’aba Bantu, nk’urugero, “nabambanywe na Kristo ariko ndiho, nyamara sinjye uriho, ahubwo ni Kristo uru muri njye.

Ibyo nkora Umwana w’Imana wankunze akanyitangira.” (Abagalatiya 2:20) ita ibyo bintu ko bitaba na none nk’uko byari bimeze, Abaroma 4:17, vuga ijambo ry’Imana hejuru y’uwo byabayeho kubw’Intsinzi no kurwanya abadayimoni n’umubiri kubwo kurimbura kwabyo. Urubanza rutunganye rugirira imbabazi kubw’umunyabyaha , batura ibyaha byawe kuri Yesu no ku gihe kimwe, vuga ijambo ry’urubanza rirwanya umudayimoni ukora n’umubiri. Ubwo bwoko bw’urubanza ruzaza rutandukanya umuntu n’imirimo y’abadayimoni na kamere y’umubiri (Yohana 5:16) havuga ngo: “Umuntu nabona mwene se akora icyaha kitari icyo kumwicisha, nasabe kandi Imana izamuhera ubugingo abakora ibyaha bitari ibyo kubicisha. Hari icyaha cyicisha, si cyo mvuze ko agisabira”

Nitunenga mu buryo bugaya undi n’ubwo twaba twerekeza ku mirimo idakwiriye ku wundi muntu, urubanza rwacu, urubanza rutunganye ni ukwatura ukuri hejuru yabo. Ni ukwatura ko Krsisto ari Umwana w’Intama ko yikoreye ibyaha byabo. Guca urubanza ruboneye biasa  n’imbabazi. Ni ugushyira icyaha cy’undi muntu kuri Yesu ukizera ko Yesu azacungura uwo muntu, ubifashijwemo n’ubuhamya byawe no guca urubanza rutunganye.

 

Inyungo zo guca urubanza mu buryo buboneye.

Yesaya 58:6,9,11 havuga ngo: “Ahubwo kwiyiriza ubusa ushima nibwo mwajya mubohora abantu ingoyi z’urugomo, mugahambura imigozi y’uburetwa, mukarenganura abarengana, kandi mugaca iby’agahato byose.”, “Maze nutabaza Uwiteka azagutabara, nutaka azavuga ati: Ndi hano “Niwikuramo agahato no gutunga urutoki no kuvuga nabi” Uwiteka azajya akuyobora, azahaza ubugingo  bwawe mu bihe by’amapfa, azakomeza amagufwa yawe, uzamera nk’urutoki rwuhirwa, kandi uzaba nk’isoko y’amazi idakama.

Urubanza si

Kumenya gutandukanya imyuka nk’uko bisobanurwa ngo neza muri 1 Abakorinto 12:10 kuw’impano zitangwa n’umwuka wera kubw’intego z’umurimo w’Imana. Imana ishobora kuguha nk’uko yampaye, kimwe na za miliyono z’abantu mu bihe byashyize, uguhishurirwa kudasanzwe, byaba mu ijambo ry’Imana cyangwa se mu mwuka wawe, ko hari ubwoko runaka bw’umwuka cyangwa abadayimoni bari gukorera mu muntu cyangwa mu gihe iki n’iki. Uku si uguca urubanza ni ukumva Imana mu buryo bworoshye kubw’ubwenge.

Byaba na none guhishurirwa bikozwe n’ijambo ry’ubwenge ryo kumenya ikintu runaka cyerekeranye n’ubugingo bw’uriya muntu. Intego zaryo buri gihe ni ukumva uko ibintu bimeze  cyangwa kugufasha kuba imbibe mu mibereho yawe.

 

Imanza zimwe na zimwe zishobora gutangira habayeho kubitekerezaho.

Urugero Imana ishobora guha umuntu runaka kumenya gutandukanya kuvuga ukuri mu mibereho y’undi muntu, nyamara aho kugira ngo abe umuntu wubaha bagahuza umwuka wo gutandukanya ubwoba n’igitekerezo cyabo kidashimishije kandi kikongera kigahindukira mu rubanza.

Bw’uko Imana ivuga ibyiza , bigahindukira mu kibi.

Gutandukanya ibintu kubyara, guciraho iteka, icyo ni cyiza , ariko urubanza rubyara guciraho iteka. Imanza rimwe na rimwe zishyingira ku bwoba. Hari itandukaniro z’imanza z’abagendera mmu nzira z’Imana n’imanza z’abatagendera mu nzira z’Imana. Nzi abantu bafite impano yo kumenya gutandukanya imyaka, ntibabikora kubwo gutekereza. Itonde  cyane igihe ucira undi urubanza, rimwe na rimwe dushobora gucira nabi abandi urubanza. Nkuko twabikora nkatwe ubwacu nko ku rwego rwo gucira abandi imanza.

Abaroma 2:1 havuga ngo: “Nicyo gituma utagira icyo kwireguza, wa muntu we ucira abandi urubanza. Ubwo ucira abandi urubanza uba witsindishirije. Kuko wowe umucira urubanza ukora bimwe n’ibyo akora.”

2. Guhishura imbuto mbi mu bandi

Guhishura ni ukumenya mu buryo bworoshye ikintu kiri mu bandi Bantu bitewe n’uburambe. Urugero niba warabonye igishushanyo cy’igiceri abanyabugeni baboneraho amafaranga aturutse muri Minisiteri mu buryo runaka, ntiwashaka kubyinjiramo. Nyamara urwo si urubanza, ibyo ni ibintu umenya neza imbuto zabo, ukigumira aho.

Nk’urugero imyuka ya Yezebeli ubu ikora mu Bantu bakoresha nabi ubutware bakaba n’ibikoresho

Nabonye ibi mu buryo bwuzuye. Iyo mbibonye ndabihishurirwa, maze nkumva hari icyitonderwa cyabyo. Ibi si urubanza kuko ndimo kumva Imana, nkategereza gukora cyangwa kudakorera mu kubaha kw’ibyo ivuga. Niba Imana itarahishuye uyu mwuka kuri njye igihe kimwe mu  mibereho yanjye nziko ubugingo bwanjye bwaba bwararabye. Yampaye agakiza kubwo kuntoranya no kuntarura. Kuntarura no kuntoranya by’ubu buryo muby’ukuri reka menye uko nasenga n’uko nakubaka imbibe kubwo umuryango wanjye nanjye ubwanjye.

Guca urubanza kwanjye kuri iki: Ni ukwatura ko Yesu ari umwana w’Intama ko yikoreye ibyaha by’iriya muntu Matayo 7:15-23 havuga  ngo: “Mwirinde abahanuzi z’ibinyoma baza aho muri basa n’intama, ariko ari amasega aryana . Muzabamenyera ku mbuto zabo. Mbese hari abasoroma imbuto ku mugenge, cyangwa imbuto z’umutini ku gitovu? Nuko igiti cyiza cyera imbuto nziza, ariko igiti kibi cyera imbuto mbi. Igiti cyiza ntigishobora kwera imbuto mbi, kandi n’igiti kibi ntigishobora kwera imbuto nziza. Igiti cyose kitera imbuto nziza, kizacibwa, kizajugunywa mu muriro. Nuko muzabamenyera ku mbuto zabo. Umuntu wese umbwira ngo Mwami Mwami, siwe uzinjira mu bwami bwo mu ijuru, cyeretse ukora ibyo Data wo mu ijuru ashaka. Benshi bazambaza kuru uwo munsi bati: “Mwami, Mwami, ntitwahanuraga mu izina ryawe, ntitwirukanaga abadayimoni mu izina ryawe, ntitwakoraga ibitangaza mu izina ryawe> nibwo nzaberurira nti: “Sinigeze kubamenya, nimumve imbere mwa nkozi z’ibibi mwe.

Abaroma 16:17-20 havuga ngo: “Ariko bene data ndabinginga ngo mwirinde abazana ibyo gutandukanya n’ibigusha binyuranye n’ibyo mwize, mubazibukire kuko abameze batyo batari imbata z’Umwami wacu Kristo, ahubwo ari iz’inda zabo, kandi imitima y’abatagiara.

 

Umuriganya bayohesha amagambo meza n’uibyo kubanezeza igitumye mbabwira ntyo ni ukumvira Imana kwanyu kwamamaye mu bantu bose. Nicyo gitumye mbashimira, ariko ndashaka ko muba abanyabwenge  mu byiza, mukaba abaswa mu bibi. Imana nyir’amahoro izamenagura satani munsi y’ibirenge byanyu bidatinze. Ubuntu bw’Umwami wavcu bubane namwe. »

Nyamara n’uku  tutamenya gutandukanya imyaka no kumenya ibihishwe, nubwo utakwamamaza ibyo wahishuriwe, wabikorera kurinda abantu bagukikije. Iyo ukora ikintu kiba ubona abantu batangira kujya impaka baganira, bashobora zkujya mu bibi byo kujya  kuba umucamanza mu myumvire iteye ikibazo ku ijambo. Waba ucumuye iyo uzakuza unavuga nabi.Imana ituzigamira urdubanza ubwayo none muri kwiba Imana umwanya wayo. Ibyo ni bibi cyane ubwo hari ushyiraho amategeko kandi akaba n’umucamanza, uwo niwe wenyine ushobora kwica cyangwa gukiza. Kristo yahamagariwe guca urubanza kuko abifitiye ubushobozi. Niwe wenyine ufite uburyo bwo kubikoramo, niwe wenyime utabera.

Gira ibyiringiro ko ushyiara imyumvire yawe ku gicaniro maze usabe Imana ikwereke umuzi usharira wazagira mu bihe biri imbere kzu bandi cyangwa wowe ubwawe wazatera urubanza rwo kubaho nabi byashobora dudatyazwa nk’igenzura ry’imbuto. Nkorera hejuru y’ibyo nizera ku bwanjye no kudacira abandi urubanza kuby’iygo myizerere. Niba nizera ko nangwa nyuma rero nzanagwa.Nzigisha abantu uko nakwifata bishingiye ku rubanza nagize. Ni ubuhanuzi bwiyuzuza bukorama imbaraga z’amategeko ko tuzasarura ibyo twabibye.

Ingero z’imanza ziteye ubwoba n’imanza zidakwiriye.

Inshuti eshatu kuri enye zatekereje ko zizi impamvu z’ibyago n’imibabaro ya Yobo. Bambwira ko impamvu ababazwa atyo arin uko yakoze ibyaha  mu mibereho ye. Umwe gusa Elimu, avuga ukuri kuri Yobu nuko yari asizwe amavuta y’umwuka wera. Imana ivuga kuri izi nshuti ze muri Yobo 42 :7 ahavuga ngo : « Nuko Uwiteka amaze kubwira Yobu ayo magambo, Uwiteka abwira Elifazi ati : « uburakari bwanjye burakubyukiye wowe na bagenzi bawe babiri kujko mutavuze ibyanjye bitunganye nk’uko umugaragu wanjye Yobu yabigenje. »

Icyitondrwa izi nshuti eshatu za Yobu zageragezaga kumufasha zimwumvisha uburyo ari umunyabyaha, nyamara Imana yarabarakariye kuko batahagarariye Imana kandi bagacira Yobu urubanza. Yobu 32 :3 bavuga bati : ‘Kandi arakarira  na bagenzi be batatu, kuko batabonye icyo bamusubiza kandi bakagaya Yobu. »

mu by’ukuri ntitumenya kwishyira hejuru kuri muwundi muntu. Twamenya 98% ariko burya Imana yonyine imenya  buri kintu  kiri mu mutima w’umnti. Nzi abantu bake bacira abandi imanza kandi bakumva igitekerezo niba gutandukanya kw’abashakanye ari Ibyanditswe cyangwa bitanditswe, cyangwa se ikinti icyo ari cyo cyose kubirebana n’amategeko abigenga. Bafata urugero ku Bafarisayo. Twahamije abantu benshi gutandukana n’abo bashakanye mu mibereho yabo cyangwa mu mibereho y’abana babo.

 

Ibyifuzo

Ibyifuzo biba ku manza tujuririra abandi ibyitugirira buri gihe bikurikiza guca imanza guca imanza bishwanyaguza abandi naho icyifuzo kikanyubaka. Urubanza ruravuga ruti bitegereze naho icyifuzo kikavuga kiti bite byanjye ? Tugira ibyifuzo ngo bidufashe kwiyubaka kwiyumvisha neza. Icyifuzo gihora muri kamere nti kiri mu kwigenzura igihe twagize. Urugero niba waraciriye so urubanza rwo kumunenga, wagombye kugira icyifuzo ko utazongera  kubikora.

Nyamara kubera ko  ibyo tubiba aribyo dusarura turangiza tunenga . Rimwe na rimwe bifata imyaka myinshi ngo byikore  mu mibereho yacu nyuma bigakomera kugeza aho duciriyemo kabiri tukanga ibyifuzo mu izina rya Yesu. byinshi mu myifatire yacu bifite imizi mu byifuzo byacu tugira iyo ducira abandi urubanza.

Iyo duhagaritse gucira abandi urubanza ntibivuga ko ibyo abandi bakoze bitunganye, biratubohora imigozi yari iduhambiriye kuri bo bitewe no guca imanza kwacu n’ibyifuzo byo mu mutwe. Imanza zangiza ibyifuzo bitari byiza tubigira ku babyeyi bacu.

Gutegekwa kwa kaabiri 5 :16 havuga ngo : « Wqubahe so na nyoko uko Uwiteka Imana yawe yagutegetse, kugira ngo uramire mu gihugu Uwiteka Imana  yawe iguha, uboneremo ibyiza. » Guha umutima  icyubahiro bivuga kubaha, bisobanura gukunda, gukundwakaza no kubabarira. Rimwe na rimwe baradukomerekeje nyamara Imana itubwira kugerageza kwihanganira mu mitima.

Niba ducdira ababyeyi bacu urubanza dufite umutima mubi tuba tutabahaye icyubahiro. Iteka ryo kuyoboka Imana rizagira ingaruka n’imibereho ntizaba myiza kuri twe. Tunyuranya n’iki cyose ducira urubanza, twunganira buri  rwego  twishyizeho kandi twuzuza buri cyifuzo dufite nk’igisubizo tuba intungane zuzuye kandi dukeneye gukora neza. Kandi dukeneye neza cyanga dusana buri kintu ducira urubanza : Twangiza buri ntera twubatse kandi ducamo buri cyifuzo dufite nk’igisubizo tukiciraho iteka maze tugakorwa n’isoni. Matayo 5 :33-37 havuga ngo : « Ntukarahire ibinyoma ahubwo, ahubwo uzakorere Umwami Imana ibyo warahiriye. » Ariko njyewe ndababwira kutarahira rwose , naho byaba  ijuru kuko ariryo ntebe y’Imana, cyangwa isi kuko ariyo  birenge ntebe y’ibirenge byayo, cyangwa Yerusalemu kuko ari irembo ry’Umwami ukomeye.

Kandi ntuzarahire umutwe wawe, kuko utabasha kweza agasatsi kamwe cyangwa ngo ukirabuze. Ahubwo ijambo ryanyu ribe, yee, yee, oya, oya, ibirenge ibyo bituruka ku mubi. Abandi nabi. Kuba byiza kuri « aba bacamanza » gukora ibyo batekereza abandi babi.  Byari kuba byiza kuri « aba bacamanz » gufata ibyobatekereza bakabishyira Imana bazkava mu guca imanza kwayo, guca imanza kwacu,iyo kutaje nko guhishurirwa kuva ku Mana , gutwikirwa no kwishyira hejuru kwacu bwite kwa kimuntu, twe duca imanza buri gihe dukurikije impamvu zacu bwite, Abaroma 2 :1. urubanza rwaba mu murima w’umuntu umwe, nyamara iyo amagambo avugwa ni menshi kandi akomeye.

Urundi rugero rw’urubanza rubi ni uburyo Mose yakuye amazi mu gitare mu Kubara 20 :10 y’icyo gitare, Mose arabwita ati : « Nimwumve mwabagome mwe, muri iki gitare twabakuriramo amazi ? » Imana yashakaga guha abantu amazi kubwo imbabazai  zabo maze ibwira Mose iti ; kudakubita igitare Mose anyuranya n’igitekerezo Imana yari yashyizeho. Kubera iki kintu cyatumye Mose atinjira mu gihugu cy’amasezerano. Mbega uko biremeye !!

Ibibi by’urubanza bidatunganye

Twahamagariwe kwera, kwera bizana ubuhamya ku rukiko. Kwera si umucamanza. Ubuhamya bwacu ku muvandimwe wacu nibyo Yesu afata nk’urubanza rw’ibyaha byabo. None byaba byinshi twahinda umushyitsi. Tugerageza kumenya ukuri ko ibyaha bikorera mu bugingo bwabo,  nyamara twakicira urubanza ubwacu ntitwashyirwa mu rubanza.

Urugero, Niba ubona mugenzi wawe afite umwanya uteye ibibazo biroroshye « guca urubanza ni ukuvuga » : Ahari uyu mwana zira ababyeyi babi batamwitayeho nicyo gituma asesagura.

Ibyo byakoroha cyane kukagarukiraho bikaba umuvaumo ku mwana ni imbuto yo gukiranuka, ni umugisha , twigishwa n’imana ntinegurizwa izuru, kuko ibyo umuntu abiba nibo azasarura (Abagalatiya 6 :7).

Twifuza gukora nabi nk’uruhande rw’imbabazi nko kutagira ubugome nk’inuma no ku gihe gisa nk’iki tukaba abanyabwenge nk’inzoka kugira ngo satani atadufatira mu byo twifuza. Iyo uca urubanza mu buryo buboneye, itegeko ryo kubiba no gusarura rizazana urubanza ruboneke rugaruke kuri wowe nk’ingororano.

Iby’inkuru imwe nabwiwe n’inshuti yanjye

Hari umusore wakundaga guseka kandi akitotombera abantu banini cyane.akbataho umwanya munini, maze ashyira ikibazo cy’abantu banini ariko nyuma nawe yaje kuba munini muri ubwo buryo ndetse ararenga.

Nahamije ubwanjye mu rusengero ko abantu bacirwa imanza n’iteka ku bantu batandukaanye n’abagore babo. Ntibigira igitekerezo niba gutandukana kw’abashakanye ari ibyanditswe cyawa bitanditswe, cyangwa se ikinti icyo ari cyo cyose ku birebana n’amategeko abigenga  

Iyo umuntu atanze icyifuzo akiringira imbaraga ze ibi bwite zo kucyuzuza. Ibi bizama umuvumo Yeremiya 17 :5 havuga ngo : « Uku niko Uwiteka avuga ati : Havumwe umuntu wiringira undi muntu akishimira amaboko ye, mu mutima we akimura Uwiteka ».

Niba uhaye Imana icyufuzo ugerageza gutanga inyishyu kubw’ubuntu bw’Imana, butagurwa, cyangwa niba uvuze ngo uzakora ikintu runaka buri munsi uzazitirwa n’icyo kifuzo. Ibyo ni ukubera ko mu ngaruka z’icyifuzo ari urubanza kandi bikaba n’intego y’amategeko yo kubiba no gusarura.

Mu gihe Abakolisayi 2 :20-23 hibanda cyane cyane ku mirimo y’itotero y’umubiri na none hakaduha urugero rw’agahato ko kwizerera mu mubiri, bikubiyemo ibyifuzo.

Abakolisayi 2 :20-23

20 Nuko niba mwarapfanye na Kristo, mukaba mwarapfuye ku migenzereze ya mbere y’iby’isi , ni iki gitumuma mwemera kuyoboka amategeko y’imihango nk’aho mukiri ab’isi, 21 (ngo  « ntugafateho, ntugasogongereho, ntugakoreho » , 22 kandi ibyo byose biba biheze iyo biriwe mugakurikiza amategeko by’anbantu ?

23 Ni koko ibyo bisa n’aho ari iby’uby’ubwenge  kugira ngo abantu bihimbire uburyo bwo gusenga , bigire nk’abicisha bugufi, bigomwe iby’umubiri. Nyamara nta mumaro bigira byo kurwanya irari rzy’umubiri.

Ni gute wiyemeza bitabanje kuba icyifuzo ?

Ibyifuzo byo kubaka ingo n’ibindi bihabwa umurongo n’Imana ni byiza kandi bituma abantu babaho neza kandi bidusunikira ubuntu by’Imana no mu mbaraga bitari ubushobozi  bwacu bwite.

Igisubizo cyo cyaha cyo  guca imanza

Kumenya utekereze ku mwuka wera kandi umusabe agahishurire imanza mbi wagira , cyangwa wageragezwa na zo. Saba imbabazi kandi ubyihane. Kora bimwe mu byifuzo wagize mu bihe byashyize. Gira gukanguka mu bitekerezo no kubw’umutima wo kwihutira guca imanza.

Ibyavuye mu gitabo Inner Hearing cyanditswe na Dunklin.

Nyamara imanza tubibira abandi, tuzazibona zivuye ku bandi. Menya iki twifuze kubiba urukundo n’imbabazi aho tujya hose, tumenye ko tuzabona imbabazi n’urukundo bitugarukira. Uko byamera kose ni ukubundikirwa mu mutima waci bikorwa mu bihe turimo.

Nyamara twerekeza imitima yacu ku bandi ni ukuzanwa kw’imitima   yabo ikongera ikatugarukira. Kubw’iyi mpamvu, tugomba kurinda imitima yacu yibijwe mu rukundo rw’Imana. « Ni inde uzarega intore z’Imana ?  Ni Imana kandi ariyo izitsindishiriza ? (Abaroma 8 :33).

Ibyavuye mu nyigisho za buri munsi, umusaraba wa Kristo ( Crof of Christ) taliki ya 22 kamena

Ukudahindura amategeko y’urubanza.  « Kuko urubanza muca arirwo namwe muzacirirwa namwe, urugero mugeramo  ni arirwo namwe muzagererwamo namwe » (Matayo 7 :2).

Ibi byanditswe si imburamumaro, ahubwo ni itegeko ry’iteka ryose twahawe n’Imana.

Urubanza utanga urwo ari rwo rwose utanga ruzaba inzira uzarucirwamo. Hari itandukaniro hagati yo guhora no kwihorera no guhabwa igihano kubw’icyaha wakorewe. Yesu yavuze ko ishingiro ry’imibereho ye ari uguhora urugero mugereramo abandi namwe nirwo muzagererwamo namwe. Niba mwaragiriye nabi abandi  mwibuke ko namwe ariko kebo muzagererwamo, uburyo ugenza niko nawe uzagenzwa. Iri tegeko rikora rihereye ku ntebe y’ubwami bw’imana kugeza kuri twe (Reba Zaburi 18 :25-25. abaroma 2 :1 nicyo gituma utagira icyo kwireguza, wa muntu ucdira abandi urubanza.

Ubwo ucira abandi urubanza uba witsindishirije, kuko wowe umucira urubanza ukora bimwe n’ibyo akora. Imana ntireba gusa icyakozwe ubwacyo, ahubwo ireba n’ubushobozi bwo kucyiyemeza, ikakireba yitegereza imitima yacu. Ni umunyabwenge utangirira kuri ubu buryo bwo gucamo kabiri urubanza n’ikirego ku munsi w’urubanza twagiranye n’ababyeyi bacu. Ibi byakoze ku mibereho yacu kuruta izindi manza zose twagize.

Senga kandi wemerere umwuka wera atwereke imanza n’ibyifuzo  bibi  twagize ku babyeyi bacu. Nyuma usubiremo aya masengesho amenagura ibibaraga byatugizeho mu mibereho yacu.

Amasengesho amenagura guca imanza ;

Naciriyeurubanza……………..kubwa…………

Namenaguye uko guca imanza mu izina rya Yesu. Ngize icyifuzo ……………… ndabyanze.

<top>

 

 

Igice cya 8

Amapfundo y’umutima

 

Amapfundo y’umutima abaho, iyo abantu babiri cyangwa benshi bashyizwe hamwe amakamba y’umutima ashobora kuba meza cyangwa mabi, yaba abera cyangwa atabera abera. Imana yahamije amapfundo y’umutima mu guhuriza hamwe kw’abana n’ababyeyi, abagabo n’abagore, inshuti, abakristo, ku bakristo.

Amapfundo y’umutima yahamijwe n’Imana ishushanya ugushyirwa hamwe kw’abantu birangwa   n’urukundo rwitwa Agape. Amapfundo y’umutima asobanura kuzana ikiraro cy’urukundo rwa Agape, aribyo Imana yari yateganyirije kubwo ibyiza, umwanzi atuma abantu bakora ibinyuranye n’iby’Imana ishaka. Amapfundo y’umutima mubi ni ikiraro kizana ibibi mu mibereho yacu.

 

Hari intera zitandukanye z’amakamba y’umutima. Afite imbaraga ni imibonano mpuzabitsina , kubaka ingo, n’amakamba y’umutima w’umuryango bituma biri gice gihura n’imivumo n’imigisha y’ibindi bice. Urugero niba umuhungu ufite imyaka 16 akorana imibonano mpuzabitsina n’indaya, ni ukuvuga ko  uwo muhungu aguweho n’ishyano ry’imivumo yose itari iy’iyo ndaya gusa, ahubwo n’iy’abandi bagabo bose bakoranye nawe imibonano mpuzabitsina. Indaya n’uwo musore baboshwe n’ibihumbi na za miliyoni z’abandi Bantu bafite ya mivumo ndetse n’iyabo bwite.

Amapfundo y’umutima meza asobanurwa gushingwa, icya mbere kwerekeza mu busabane bw’abana n’ababyeyi, nk’umwana ufite ubuzima bwiza aca akenge, ashobora gushyiraho amapfundo y’umutima yo kugira ubuzima bwiza agendana n’inshuti zigira aho zigarukira.

Nyuma akazashyiraho amapfundo y’umutima w’inshuti ye magara, biganisha ku rugo. Nyuma y’iyi abashakanye bashobora gushyiraho amapfundo y’umutima bombi n’abandi bakristo.

Amapfundo y’umutima yo kubaka ingo

Abefeso 5:31 havuga ngo : “Nicyo cgituma umuntu azasiga se na nyina akabana n’umugore  we akaramata, bombi bakaba umubiri umwe” umugore n’umugabo baba bahambiriwe hamwe n’urukundo. Matayo 19:6 havuga ngo: “Bituma batakiri babiri, uhubwo babaye umubiri umwe, umuntu ntakagitandukanye.

Igitekerezo cyo gushyingirwa ni kimwe Imana ihuza umugabo n’umugore. Niba Imana yarahuje umugabo n’umugore, bitari uko biri ubu, hakabaho gutandukana, nyuma umubabaro mwinshi, inahambuka. Nubwo mu ruhande rwo gutandukana aho Imana iba itahije abo bantu babiri, amapfundo y’umutima ashyirwaho abomba gucibwamo kabiri.

Mu rundi ruhande ibikomere byo kwangwa no kwikunda birasa neza.

Amapfundo y’umutima ku babyeyi n’abana

Igihe ipfundo ry’umutima ritashyizweho hagati y’ababyeyi n’umwana, umwana asa n’uzamara igihe cye gisigaye cy’imibereho ye agerageza kwihuza n’ipfundo ry’umutima yabuze. Mu bushakashatsi bugikomeza, umwana aba atishoboye ashyiraho amapfundo y’umutima atashyiriweho, byinshi muri byo ni bibi.

Umuryango wa Yozefu uje mu Egiputa gushaka ibyo kurya bitewe n’inzara yo mu gihugu. Ibi byabaye igihe yozefu yari umutware wa Egiputa. Asuhuza abavandimwe ariko ahisha uwo ariwe. Umugambi we wari uwo gukina umutwe ashyira igikombe cye cy’agaciro gikozwe muri zahabu mu mutwaro wa Benyamini kugira ngo bamutekereze nk’umujura, ibyo bituma bagarura Benyamini mu Egiputa  bitera na se Yakobo kuza.

Igihe ibi byabaga, Yuda yasabye Yozefu, wari wahindutse kandi nawe ariyoberanya, ngo amwemerere asubiraneyo Benyamini, Yuda asobanurira ko se  Yakobo afite ipfundo ry’umutima kuri Benyamini, ko ricitsemo kabiri byatera Yakobo gupfa Itangiriro 44:30-31 havuha ngo: “Nuko none najya kuri data umugaragu wawe, tutari kumwe n’uwo muhungu, data akabona tutazanye kuko ubugigo bwe bwiboshye kubw’uwo muhungu. Twebwe abagaragu bawe tukaba dutumye invi za data umugaragu wawe zimanuka  ishavu zijya i kuzimu. Iyo umwana avutse, umwana aboherwa ku babyeyi be, amapfundo y’imibereho myiza akorwa n’abakora umurimo w’urukundo rw’umutekano kuri uwo mwana hepfo no haruguru mu mibereho ye.

Iri kamba ry’umutima rikorera guhagarika ubumuntu bw’umwana. Nyamara hari impamvu aho umwe mu  babyeyi atabohora ipfundo ry’umutima nko ku mwana ukuze ugomba gushaka umugore bisaba kumubohora. Nabohoye umusaza agenzurwa n’umugore ufata ibiyobyabwenge, mu gushaka kwabo ntibagendeye mu nzira zishiimisha Imana.

Amapfundo y’umutima w’ubushuti

Amapfundo y’umutima w’ubushuti ashobora kuba umugisha hagati y’abantu babiri bagendera mu nzira z’Imana nubwo baba abanyantege nke cyane kubwo kuba amapfundo y’umutima. Ntibahora mu mwuka muri kamere yabo ntibakora kandi nk’umuyoboro w’imivumo.

Yonatani na Dawidi

1 Samweli 18:1 havuga ngo: “Nuko Dawidi amaze kuvugana na Samweli, umutima wa Yonatani uherako agati gakubiranye n’uwa Dawidi kandi Yonatani akamukunda nk’uko yikunda.”

Ubu ni ubwoko bundi bw’ipfundo ry’umutima rikomeye cyane kandi rishingiye ku rukundo, imigani 18:24 havuga ngo: “Inshuti nyinshi zisenya urugo, ariko haba inshuti iramba ku mutima ku muntu, imurutira umuvandimwe.”ubu ni ubundi bwoko bw’urukundo bubaho hagati y’inshuti zigiranye amasezerano.

Amapfundo y’umutima w’umukristo

Abefeso 4 :16 havuga ngo: “……kuri uwo niho umubiri wose uteranywa neza, ugafatanywa n’uko ingingo zose zigirana, nuko igice cyose kigakora  umubiri wacyo cyagenewe. Muri Kristo uwo niho umubiri ukura gukura kwawo, kugira ngo ukurizwe mu rukundo.” Ubusabane hagati y’abakristo bugereranywa n’ubusabane hagati y’ingingo zitandukanye z’umubiri w’umuntu. Aya mapfundo y’umutima ashoboza umubiri wa Kristo gukura maze ukuzuza umuhamagaro wawe.

Umukristo ni amapfundo y’umutima w’ubucuti ntibigira intera y’ubushobozi bunyuranya bukora bimwe na bimwe abandi bafite. Nyamara ibyanditswe ntibiduha amategeko yo kutagirana ubushuti n’abantu batagendera mu nzira z’Imana, ngo batatujyana mu nzira mbi cyane zo guhakana Imana.

Amapfundo y’umutima w’inshuti mbi

Abakorinto 15:33 havuga ngo: “Ntimuyobe kwifatanya n’ababi konona ingeso.” Imigani 22: 24-25 havuga ngo: “ntugacudike n’umunyamujinya, kandi ntukagendane n’umunyaburakari, kugira ngo utiga ingesi ze, zikabera ubugingo bwawe umutego.” Amapfundo y’umutima ku shuti mbi bizagusha umutima mu mutego ate umutwe yisange mu ntege nke, inshuti zacu ziraduhata ariko ni byiza guhitamo izikiranyka zifite imyitwarire myiza.

Amapfundo y’umutima wa kidayimoni

1 Abakorinto 6:16 havuaga ngo: “Ntimuzi ko uwifatanya na Malaya aba abaye umubiri umwe nawe? Kuko Imana yavuze iti: bombi bazaba umubiri umwe.”

Amapfundo ya kidayimoni yiganisha. Amapfundo y’umutima w’ibyiza n’amapfundo yo kwera ashingiye ku rukundo. Amapfundo y’umutima mwiza ashingiye ku rukundo. Amapfundo y’umutima wa kidayimoni ashingiye ku irari.

Urugero: ubushuti bushingiye ku mubonano mpuzabitsina, ica inyuma uwo bashakanye bicura  amapfundo ya kidayimoni. Biganisha ku busambanyi no gucana inyuma, ipfundo ry’umutima ribi riremerwa  mu irari. Iri pfundo ry’umutima wa kidayimoni ryica ubumwe bwera bushingiye ku bumwe bw’urukundo  no kwizera.

Abaroma 1:26-27 havuga ngo: “Nicyo cyatumye Imana ibarekera kurarikira ibyonona, ndetse bigeze ubwo abagore bakoresha imibiri  yabo mu buryo bunyuranye n’ubwo yaremewe, kandi n’abagabo ni uko, bareka kugirira abagore iby’imibiri yabo yaremewe, bashyushwa no kurarikirana. Abagabo bagirirana n’abandi bagabo ibiteye isoni bituma mu mibiri yabo bagarurirwa ingaruka mbi ikwiriye kuyoba kwabo.” Amapfundo y’umutima ahindurwamo ibyiza akorwa hagati y’abantu bahuje igitsina, abasambana bahuje igitina cyangwa abagore bendana babitewe n’irari, nabo biyita abakundana.

Na none amapfundo y’umutima yahindurwamo ibyiza yiyagura yiyongera kuri ariya yakozwe hagati y’ibiremwamuntu n’inyamaswa. Imvugo iri hejuru yo guhindura ibintu mo ibyiza ni ukuryamana n’inyamaswa. Amapfundo amwe n’amwe ku nyamaswa ashyikira urwo rukundo rwo gukunda inyamaswa, birangwa n’urukundo rubi kubwo gukunda inyamaswa.

Amapfundo y’umutima y’umuryango

Rimwe na rimwe Yesu yavuze ku bibi byo guhambirwa ku muryango wawe. Mu isi itunganye amapfundo y’umutima y’umuryango ni inyungu n’umugisha. Ariko niba usohoka ukava muri Yesu n’umuryango wawe ntawo, bishobora kugira imbaraga nyinshi zo kunaniza mu bugimgo bwawe bw’umwuka, bikagutera kugwa no kwangwa Imana burundu.

Ruka 14:26 havuga ngo: “Umuntu uza aho ndi ntiyange se na nyina, n’umugore we n’abana be, na bene se na bashiki be ndetse n’ubugingo bwe, uwo ntashobora kuba umwigishwa wanjye.”

Amapfundo y’umutima hagati y’umubyeyi n’umwana ni ubuzima bwiza n’inyungu, uretse igihe bikomeza mu mibereho y’umuntu mukuru ava mu bwana. Iyo umuhungu cyangwa umukobwa ari kwitegura gushinga urugo, ipfundo ry’umutima ku babyeyi rigomba kumaramarizwa ku ruhande rw’ipfundo ry’umutima ryo kubaka urugo bari gutegura. Iyo se atanze umukobwawe mukubaka urugo, akora ipfundo ry’umutima nawe mu gukunda umugabo we. Iryo pfundo ry’umutima iyo ridakozwe hagati y’umubyeyi ise, umukobwa, nyina, umuhungu, umuvandimwe, mushiki, se bukwe, umukazana, nyirabukwe, umukwe, cyangwa andi mapfundo y’ishuti z’imiryango.

Iyo ipfundo ry’ingenzi hagati y’ababyeyi n’umwana ribuze akivuka, umwana aba abuze ikintu kituzuye kandi yakagombye kugira. Ibi bimusiga ahangayitse ashaka imibereho hirya no hino. Satani yayora umuntu umeze atyo mu bibi akamuhindurira ya mapfundo y’umutima ku bindi.

Itangiriro 50:10 havuga ngo: “Bagera ku mbega y’igosorero yo muri Atadi, hari hakurya ya Yorodani, bacurirayo umuborogo mwinshi cyane, amaraho iminsi irindwi aharira se amwiraburiye.”

Gutegeka kwa  kabiri 34:8 havuga ngo: ‘Abisirayeli bamara iminsi mirongo itatu baririra Mose mu kibaya cy’I Mawabu kinini, nuko iminsi yo kuririra Mose no kumwiraburira irashyira.’

Iyo umuntu umwe mu muryango cyangwa inshuti nyanshuti ipfuye, ipfundo r’umutima ryabayeho kubw’uwo muntu rigomba kurangizwa rigakurwaho. Igihe cy’umubabaro gikurikira. Urupfu rw’uwakundwaga ni mu buryo bw’ibanze bwo gushyira ibintu muri gahunda mu gihe ipfundo ry’umutima rirangira. Kongera iminsi yo kwirabura umuntu byerekana gukomeza ipfundo ry’umutima. Ibi bihamagara imyuka y’umubabaro, intimba, kumva basigaye bonyine n’ibindi.

Gucamo kabiri amapfundo y’umutima ya kidayimoni

Nk’amapfundo y’umutima ya satani arangwa n’imbaraga zabo zahirikwa. Gushaka kwacu kuba abizerwa kuzamaramaza gukira kwacu twakira.

2 Abakorinto 6:17 havuga ngo: “Nuko muve hagati y’abandi, mwitandukanye niko Uwiteka avuga kandi ntimugakore ku kintu gihumanya nanjye nzabakira.”

2 Abakorinto6:18 havuga ngo: “Kandi nzababera so namwe muzambera ahahungu n’abakobwa, niko uwite ushobora byose avuga”

Matayo 16:19 havuga ngo: “Nzaguha imfunguzo z’ubwami bwo mu ijuru, kambi  icyo uzahambira mu isi kizaba gihambiwe mu ijuru”. Ibyaha byayobihewe n’aya mapfundo y’umutima wa kidayomoni ntacyo bitwaye dufite imbaraga kubw’amaraso ya Yesu Kristo tukanga, tukihana tukanesha izo mbaraga mbi ziva mu mitima yacu kugira ngo tubohoke twuzuzwe umwuka wera.

Ibitekerezo biva mu masengesho

  1. Yoborwa n’umwuka wera kubwo gusenga ko Imana izagufasha ukibuka uwo mwasambanye. Saba Imana niba hari uwo mwasambanye ubikinisha mu gihe cy’ubwana bwawe ushobore kubyibuka.
  2. Uru ni urugamba rukomeye rw’umwuka nuko ntitugomba kubikora twenyine tugomba kubona twiringira kugi ngo batuyobore biganisha kuri aya masengesho. Ibi byubaka ikamba ry’umuntu ry’ubuzima bwiza.
  3. Kwihana ibyaha ku Mana ni ngombwa, intwaro y’Imana yarangijwe. Irari ryakuyeho iimyaka yo hakurya yo kwera Imana yadushyiriyeho. Nubwo ibyaha byakozwe mu bujiji, biracyasaba imbabazi. Saba Imana  ikubababarire kubwo ipfundo ribi ry’umutima wateje kubaho.
  4. Anga urunuka inzu ya satani umusubize ibyo yaguhaye byose. Atura imbere y’Imana ko satani nta ruhare agufiteho, vuga buri pfundo ry’umutima wa kidayimoni wubatse acibwemo kabiri mu izina ry’umwami Yesu Kristo.
  5. Tegeka imyuka mibi yateraniye ku mapfundo y’umutima kuvaho mu izina rya Yesu kristo, umwana w’Imana.

 

Icyitonderwa: Mu bishoboka byose ba umuntu udasanzwe mu gihe cyo gicamo kabiri amapfundo y’umutima. Amapfundo y’umutima akorwa n’umuntu wese mwasambanye, ca inyuma w’uwo mwashakanye. Vuga buri muntu maze ucemo kabiri buri pfundo. Hari amapfundo y’umutima wagiranye n’inyamaswa?

Hari amapfundo y’umutima  atari aya kamere ufitanye n’umuntu wo mu muryango? Mu buryo bw’umwuka habayeho amapfundo mabi ashingiye ku kuryamana kw’abahuje ibitsina, habayeho gusenga ibishushanyo, imvugo zo kwikinira, kwemera ibitotsi, amasezerano y’amaraso, ibyifuzo bitari mu nzira yo kwera, gushakisha imitwe y’amahirwe bias n’ubupfumu n’ibindi? Waba warashatse gukuramo inda cyangwa ugirana ikibazo na se w’uwo mwana, wowe washakaga gukuramo inda ye bituma ipfundo ry’umutima ricikamo kabiri hagati yawe n’uwo mwana?

 

Isengesho ricamo kabiri amapfundo y’umutima

Amapfundo y’umutima ari hagati y’abantu b’umwihariko, nyamara, icikamo kabiri ry’amapfundo y’umutima yaba hagati y’abo Bantu b’umwihariko. Ni kimwe n’igihe dusaba imbabazi z’umuntu twaciriye urubanza. Niba amazina adashobora kuzanwa kugira ngo dutegereze, avugweho neza, tuvuga umuntu uwo ariwe, umwanya wakoreshwa, ni none tube bamwe b’umwihariko bashobora kwihana by’umwihariko niba ari kubw’amapfundo y’umutima cyangwa kubwo gicirana imanza. Amapfundo y’umutima asa n’ibice bibiri bya sumaku bifatanyirijwe hamwe. Iyo ibyo bice bitandikanyirijwe  …………buri gice gisigara ku kindi. Mfitanye amapfundo y’umutima Atari meza na …………………

…………………………………….

Nshagaguye ayo mapfundo y’umutima mu izina rya Yesu ndabyanze. Yesu ngusabye imbabazi kubw’ibikorwa byanjye byaba byarateye amapfundo, kandi mbabariye  bariya banteye amapfundo y’umutima kandi ikibazo nagiranye na buri muntu, ndifuza ko gikemuka nkakibohokaho, nticyongere kumboha.

Nihannye ibyaha cya (Ibyaha bya)…………. Mu izina rya Yesu (Maze wandike icyo cyaha cyangwa ibyaha).

Nshagaguye ipfundo ry’umutima nagiranye na………………..

Nongeye gufata ibymba byanjye by’umutima ndabitanze na none mu izina rya Yesu (Izina ry’umuntu uryandike muri uwo mwanya urimo ubusa)

 

Nihannye uburakari ubwo ubwari bwo bwose no kwibuka ibyaha nagiriwe no gushaka kwihorera nagize imbere yawe Mana nyemerera nihane.  Ndagusabye mbabarira. Nihannye ibyaha no kwibuka ibyaha naba naragize imbere yanjye ubwanjye nkishyira muri iki cyaha, Ndababariye.

Ndetse n’imyuka mibi iyo ariyo yose ifatanyije n’iki cyaha  kuvaho mu izina rya Yesu, Mwami nyuzuza umwuka wawe wera muri iyi myanya y’umutima wanjye, Yesu habwa icyubahiro cyose, Amen.

 

Ibyinshi byavuzwe muri iki gitabo inner Healing, session, Ezight judgements gikoreshwa ugiherewe uruhushya. Copyright* 1992 by Dunklin Memorial-Church, bikoreshwa ubiherewe uruhushya na ISOB.

<top>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Igice cya 9

Uguterwa intimba

 

 

Intambwe ziganisha ku gukira intimba n’imikorere y’umuntu ya kamere itazanwa n’ubushake bituruka kubura ikintu cy’ubwoko bwose. Icyo Nocyo dukora dufite intimba kikadutandukanya mu mibereho yacu. Twazihindura tukazifata nk’izitariho, cyangwa dushobora  gukomeza kugira imibereho yacu no gukomeza kwiringira impuhwe. Byombi muri ibi bisubizo mu bubata nyamara hari inzira nziza yo gukemura ikibazo cy’intimba bizemerera Imana kuduha umudendezo yifuza kuduha.

Yesu yamfiriye ibyo twari twaratakaje, yagurishije kuri twe, ubu dukeneye kwiga uko twakizwa nawe. Ukeneye kuba umunyakuri ku Mana  hejuru y’ibyo wabuze mu mibereho yawe. Bishobora kuba ibyo wiganyira guhera mu mabyiruka yawe, ahari abantu baraguhererekanyije, gutakaza uwo mwashakanye, cyangwa gupfusha umwana cyangwa kwigomeka n’ibindi. Abantu kubera kubura ibyo bifuza kugeraho ku cyerekezo baganamo n’imigambi y’imikorere yabo.

Nyuma bahinduka abasazi bitewe no kubura ibyabo, abantu benshi nyibajya bamenya imibabaro yabo nk’igihombo. Ibyo bibaho bikagira inzitizi ndende mu mitima nk’igikomere kiri mu mibereho yabo y’igihe kirekire.

Kwiraburira ni intimba

Matayo 5:2-7 havuga ngo: “Aterura amagambo ati: hahirwa abakene mu mitima yabo, kuko ubwami bwo mu ijuru ari ubwabo, hahirwa abashavura, kuko aribo bazahozwa.”

Kwiraburira bituruka ku cyacengeye mu mutima, bitari umunyabyaha wagize icyo akora, ahubwo biturutse ku kumenya ko uri umukene mu mwuka, ukihana biturutse ku kugerageza kubikora wowe ubwawe, no kubona urukundo rwayo n’ubuntu bwayo ngo bize bigufashe.

Nabonye igishushanyo cyari gishingiye ku  mateka nyakuri mu ishuri ry’iri Nyamerika bisobanura ku basore mu Mujyi w’imbere aho bahezwaga batemerewe kugera aho abandi bari. Abantu bo mu bahezwaga bari bafite imico itandukanye bose bazaga mu ishuri rikuri.

Abana b’imyaka 15 bari abanyamuryango b’itsinda ry’abanyeshuri, bakoresha ibiyobyabwenge, batagira ikinyabupfura na busa, nta nyungu ubona bateze aho ku ishuri. Ubugizi bwa nabi n’ubwicanyi bwari rusange, imico itandukanye, Abirabura, Abanyaburayi, Abanyaziya byose byabateraga kwangana. Aho berekana haje umwigishwa w’umusore w’umuhungu afite umutima wo guhindura ibintu, arwanya abana bari bafite agasuzuguro batubaha batubaha,baramwanga ntiyacika intege.

Uwo mwana yagerageje mu burambe bwe, ashiraho ingingo y’agaciro k’intimba mu buryo bwihuse. Aha buri munyeshuri ikaye kandi kandi buri munyeshuri kujya ashyiramo ibyakozwe buri munsi. Bashoboraga  kwandikamo icyo ari cyo cyose cyabanejeje, ntibari basabwe kumwemerera ibyo banditswe buri munsi. Nyamara ku bushake bwabo bagarukanye ibyo banditsemo bashaka ko mwarimo abisoma. Bandikaamo ibirebana n’Imyitwarire yabo y’urukozasoni yo mu bwana bwabo, ibibabaza muri twa dutsiko twabo twatewe no kuba baturuka ahantu bakabaha agahato bigatuma baba ibirara n’ibisambo, igitutsi kiva ku babyeyi babo n’ibindi bias bityo.

Aba bana bari bafite intimba. Bagira umutima w’impuhwe basuka amaganya yabo y’umutima, iyi nkuru y’ukuri yari itangaje, batangira  gukunda no kubaha umwalimu wabo, batangira  gusoma ibitabo bavuga abandi bahuye n’ibibababaza, nk’abanazi n’indi mico itandukanye, batangira kugirana ubumwe no gukundana. Byagenze bite? Biyambuye intimba zabo nyuma barakira. Babana n’Imana buri munsi ku birebana n’ibyo wabuze bizaguhesha imbaraga.

 

 

Ibikurikira byavanwe mu gitabo Inner Healing twakoresheje muri ibi bice

Kimwe mu bintu dukeneye ni ukwiga uko abantu bagira intimba ni ubushobozi bwo kumenya, ukugira intimba ni ubushobozi bwo kumenya no kwiraburira ibyabuze twabayemo.

Niba uwo ariwe wese wo muri twe yaratakaje umuntu wo mu muryango kubera urupfu, twaba twaragize intimba z’uko gutakaza. Ikibazo kizamuka muri twe iyo tubayeho tukabura ibyo twashakaga mu mibereho yacu, ariko ntugire intimba z’ibyo watakaje.

Aho kugira intimba twemera ubwacu tubabariremo imbere. Nk’igisubizo, dukora muri ibyo bintu mu buryo bubi. Ntitubabarira, tuba abanyamwijima  tukabarakarira. Ntitumenya,  igikomere, umubabaro n’igihombo, kandi ntitwemerere Imana  gukorera muri twe muri ubwo buryo.

Abo tubamo badukubise ikinyoma twiringira ko ari iby’ukuri. Twabwiweko abagabo batarira;  nyamara abana bato b’intwari ntibarira iyo bashaka kuba abagabo. Umugabo ntashobora kwerekana igikomere cyangwa ibimubayeho cyangwa umubabaro, ariko icyo ni ikinyoma.

Biba ikibazo cy’ingutu Kuri twe iyo titiyemereye kuvuga intimba zacu twiyumvamo. Ntitwakora ibyo nitudakingura kandi tube abizerwa ku Mana, izadukiza muri ubwo buryo bw’imibereho yacu nk’uko tuzana ibintu ku mucyo wa Kristo, ashobora gukorera muri twe akadukiza.

Ibintu byinshi bitubabaza byahejejwe mu mibereho yacu byahejejwe mu ndiri y’ibitekerezo byacu kubwo kwizera bizibagirana. Icyo tudakora ni uko ibi bintu bikomeza  kudukoraho mu bitekerezo byacu, kubyabaye n’abantu duhura nabo twigendera buri munsi dukeneye kwiga uko twaba abiringirwa, uko twashyira amarangamutima. Imana itangira muri twe uburyo buduha ugucengera n’ubwenge bujyanye nabyo.  Noneho gukira kugashobora kubaho.

Inzitizi ku gukira kwacu ni uko iyo tubabaye, dushobora kubona uruhande rwacu gusa turimo. Ntidushobore kubona ibihe bituruka ku ruhande rw’Imana, ibi bisobanura ko tudashobora kubona ishusho yose, tubona uruhande rumwe gusa rwayo. Hari ikintu giteye ubwoba mu kugira intimba, dushobora kugifatirwamo kandi ntidushobore ba busa kucyisohoramo. Niba twarafatiwemo mu kugira intimba duta umutwe cyane. Twibona twuzuye kwiringira impuhwe no kwiciraho iteka.

Kwiciraho igihe cyemewe n’amategeko cyo kwirabura nyamara hakaba n’igihe cyo gukwiraho kwirabura. Sintekereza ko hari umuntu uwo ariwe wese wakwanga ibiturutse ku Mana akayemera gutanga umusaruro mu mibereho yabo ibyo ni umugambi wayo w’umwimerere wabayeho buri gihe kubwabo.

Ni gute twasaba Imana, ni ibihe bimwe na bimwe mu rugo by’ingenzi? Nderekana ko hari byinshi, nyamara muri iki gice tuzibanda kubyo niringira byaba ibya mbere, iby’ingenzi cyane, kimwe tutabura gutekerezaho ni umugambi w’Imana ku mibereho yacu, uko ni ukuba umunyakuri ku mana.

 

Icyo kirungo ni umurava

Hari ingingo ebriri z’ibanze z’umurava

Zaburi 85 havuga ngo: “Iyo ukuri kwacu kuzamuwe kuva ku isi twakira gukiranuka kuvuye mu ijuru. Mu yandi magambo, Yesu umurava aba ahari , nyamara mu rwego rwo gusabana tugomba kohereza ukuri kwacu kuri we.

“Imbabazi n’umurava birahuye, kukiranuka n’amahoro birahoberana. Umurava umeze mu butaka, gukiranuka kurebye mu isi kuri mu ijuru. Kandi Uwiteka azatanga ibyiza, igihugu cyacu kizera umwero wacyo, gukiranuka kuzamubanziriza, kandi kuzahindura intambwe ze inzira yanyurwagamo.”

Ingingo ya mbere y’ukuri ni ukuba umunyakuri ku Mana wowe ubwawe n’Imana .

1 Yohana havuga ko ukuri kwacu kuyobora ku kwezwa.

“Ubu ni bwo butumwa twumvise buvuye kuri we tukabubabwira  ko Imana ari umucyo kandi ko muri yo hatabamo umwijima na muke.

Ntituvuga ko dufatanyije nayo kutagendera mu mwijima, tuba tubeshye tudakurikiza ukuri, nk’uko nayo iri mu mucyo, tuba dufatanyije ubwacu kandi amaraso ya Yesu umwana wayo atwezaho ibyaha byose. Ntituvuga ko nta cyaha dufite twe, ariko nitwatura ibyaha byacu, niyo yo kwizerwa ikiranuka kutubabarira ibyaha byacu no kutwezaho gukiranirwa kose.

Nituvuga yuko ari ntacyaha twakoze tuba tuyise umunyabinyoma, kandi n’ijambo ryayo ntiriba riri muri twe.”(1 yohana 1:5-10).

Ntitwashobora guhakana cyangwa guhisha imyumvire yacu ubu, ibyo twabayemo n’amarangamutima tutishye ikiguzi cy’ubugome twagize. Mu gihe tudateganya kubaho mu myumvire igendanye n’inzira z’Imana cyangwa ngo tugombe kuyoborwa n’amarangamutima yacu, tugmba kubitanga ku Mana nk’ikintu cy’ukuri kubaho.

Ntiduhakana ko imyumvire n’amatrangamutima abaho, ariko duhakana ko ukuri kwabyo gutega imibereho yacu. Tubyatura  ku Mwami Yesu, agafata ibyo bice byose bitari ibye, icyaha, akababarira kandi akabikuraho.

 

Ibikurikira byakuwe mu gitabo Be real with God ( Ba umunyakuri ku Mana)

Umwimerere w’igishushanyo cy’Imana cy’imibereho yawe byari ukubaho usabana n’Imana. Intego y’iki gitabo ni ukugufasha kubona ubwo busabane no kubugenderamo. Si ukongera mu ruhare dufite Mu mubereho, by’umwihariko uwihaye Imana hari uruhare afite kandi uwihayimana akagira ikindi akora.

Ndasaba Imana ngo iki gitabo kizagutere umwete wo guhinduka ukorere mu mucyo ku Mana, umuremyi wawe kandi kuri uko gukora mu mucyo wo kwimenyereza urukundo rw’Imana rutangaje n’ubuntu bizatuma umera neza ugendere kuri gahunda.

 

Buri wese muri twe yishyire mu nzira nk’uko my by’ukuri turi abo turi bo.

Nyuma dukuza imyifatire itandukanye yabo dushaka kuba bo.

Gushaka kuba bitera kugira uruhare tuzagira. Rimwe na rimwe mu buryo bwuzuye ibi byemezo bifatwa mu buryo butatekerejweho. Byose muri iyi mimaro yubaka ahasa n’igice cy’umwihariko cy’igitunguru mu mibereho yacu. Ni umugambi w’Imana kongera kudufata kuba turi bo mu by’ukuri kuri wowe” wo Imana ishobora gukorana nawe kugira ngo igwuhindure wese ikuzuze no mu mibereho.

Dutinya guhishurirwa abo turi bo muby’ukuri

Imyaka myinshi twubatse ibice by’umwihariko cyo kwica integer hejuru yacu ubwacu bisa na cya gice cy’umwihariko cy’igitunguru. Dufite uburyo bwinshi bwo kwihisha inyuma y’imibabaro y’abandi cyangwa ubwacu twubatse. Iyi mimaro ni ukwica intege maze turagenda dutakara cyane inyuma yabyo ntitwashobora kwitabara.

Mbere yuko tubimenya turi guhungira inyuma ya bya bice by’umwihariko bya bindi ducikiraho intege zigashyira tukabicumbagiriramo Yeremiya yavuze: “umutima urusha ibintu byose gushukana, kandi ufite indwara ntiwizere gukira. Ni nde ushobora kuwumenya uko uri?”

Kwishima by’ukuri mu mibereho ni ukumenya ko wowe w’ukuri wemerwa. Ni ukumenya ko ushobora kuba uw’ukuri ku Mana. Ni ukumenya koutazi uko waba mu buryo bw’ukuri mu gihe kimwe gikuru kibaho, nyamara nk’uko wambuka mu mibereho imana izatuma ibyo bice by’umwihariko bikurwaho buhoro buhoro nk’uko ushobora kubabarira kandi ukacyemera.

Uzahishurirwa ko Imana ikwemera mu nzira urimo, nyamara irashaka guhataho igishishwa kuri bya bice bys’umwihariko ngo igere kuri wowe w’ukuri. Uzamenya ukuri kw’Imana mu mpande zose. Uzahishurirwa ko mu buryo bwuzuye ubugwaneza bushobora kukuzanira umubabaro. Aho hashobora kwihishamo ikintu mu mibereho yawe yuko udashaka umuntu uwo ariwe wese, by’umwihariko Imana, ikabishyira ku mugaragaro. Urabizi ko byatera umubabaro cyane.

Nyamara Imana yakubwira iti: “Komeza unyizere ukore kuri uriya mubabaro w’igihe kimwe. Nshobora gutera umubabaro mwinshi mu mibereho yawe nyikozeho, nyamara nyuma y’ibyo gukira kukaza. Bifite akamaro bisa n’umuganga ubaga uburwayi ubaza ati: “Bifite akamaro kwihanganira umubabaro w’icyuma cyanjye niba bisobanura gukata ugakuraho uburwayi?”

Hari itegeko ku mubumbe w’isi rikora buri gihe ibiba ribiba risarura (Abagalatiya 6:7-8). Ubiba byishi azasarura icyo aricyo cyose iri tegeko rikoreshwa na none ku kuri. Niba ubiba uzasarura. Niba ubiba guca intege no kutaba umwizerwa, uzasarura umwijima , kandi umurava  ntuzashashagira mu bugingo bwawe, “uw’ukuri wese yumva ijwi ryanjye” (Yohana 18:37b).

Umwami Dawidi yavuze ibi bikurikira muri Zaburi 32:2-3 nyuma yo kugerageza guhisha ibyaha bye biteye ubwoba. Dawidi ntiyigeze yibeshaho ubwe. Nyamara yahishuriwe ko Imana yubaha ukuri kandi ko ukuri ariko kuzabohora umuntu.

“Hahirwa umuntu utabarwaho gukiranirwa , umutima we ntubemo uburiganya. Ngicecetse amagufwa yanjye ashajishwa no kuniha kwanjye umunsi ukira” (Zaburi 32:2-3). Ntekereza ko uri busome Zaburi Yose ya 32.

Hari ikiguzi kubw’abantu baba abiringirwa mu buryo  bw’ukuri(Imigani 23:23 havuga ngo: “Gura ukuri ntuguranure, gura cubwenge no kwigishwa n’ubuhanga.” “Ikiguzi kimwe ugomba kwitegura kwishyura ni uguca bugufi”.

Nizera ko ikibi gikomeza gutambuka mu isi yacu kandi gikomeza kubaho gikorwa n’umuntu utari umwizerwa iki gishushanyo kiri hasi kirabyerekana. Ku rwego uteri umunyakuri ni urwego rw’ikibi gishobora cyangwa umwijima ubaho mu bugingo bwawe.

 

 

 

 

Kuba umunyakuri ni ingingo ya mbere y’ukuri, ingingo ya kabiri ni Yesu.

Ijambo rye ni ukuri guheruka, nyamara ijambo rye ntirizahishurwa ku Bantu badashira ukuri imbere, ni intera y’umuyoboro kuba abizerwa kuri bo ubwabo imbere y’Imana.

Yesu yitwa “ukuri”

Yesu arambwira ati: “Ninjye nzira n’ukuri n’ubugingo ntawe ujya kwa Data ntamujyanye” (Yohana 14:6).

 

freekr02

Izina ry’umwuka wera ni umuri “umufasha naza, uwo nzaboherereza ava kuri Data, ariwe mwuka w’ukuri ukomoka kuri Data ukomoka kuri Data azampamya (Yohana 15:26).

Umudendezo ugira ibintu bimwe na bimwe bikurikizwa, bimwe muri byo ni ukuri. Iyo ingingo z’ukuri zavuzwe haruguru zikoranaho, Imana irakora. Ibindi bigenderwaho byavuzwe hasi muri Yohana ibice 8 ni ugutura mu ijazmbo ryayo, kuba umwigishwa wa Yesu, kumwubaha. No kutigenga mu mibereho yawe bwite.

Nyuma muzamenya ukuri, aribyo kugirana ubusabane na we, ukuri ko gucengera mu muntu kukamuha ishusho agomba kuba!

“Nuko Yesu abwira Abayuda bamwemeye  ati : “Nimuguma mu ijambo ryanjye muzaba abigishwa banjye nyakuri kandi ukuri niko kuzababatura” baramusubiza bati: “ ko turi urubyaro rwa Aburahamu, akaba ari ntabwo twigeze kuba imbata z’umuntu wese, none uvugiye iki ngo tuzabaturwa?”  Yesu aramusubiza ati: “ Ni ukuru, ni ukuru umuntu ukora ibyaha ari imbata y’ibyaha.

Imbata ntiba mu rugo iteka, ahubwo mwene nyirarwo niwe urugumamo iteka. “Nuko umwana nababatura, muzaba mubatuwe by’ukuri” (Yohana 8:31-36).

Kugira intimba ugendera mu nzira z’Imana

Imana yasshyizeho intimba ku buryo bwacu , nyamara niba tudashishoza, twaba mu ntumba zitari iz’uburyo bw’Imana.

Hari inzego eshashatu z’intimba zikorera mu buryo bumenyerewe kuri ibi bikurikira, nyamara ni ibisanzwe kongera kugenda kwigira imbere muri izi ntambwe nk’uko dutera imbere;

  1. Uguhakana: Ntidukeneye kwemera ibitagira umumaro.
  2. Gucuruzanya n’Imana : Imana niba izasana cyangwa ikazahoza cyangwa ibyo tugiriramo intimba, dukore icyo ari cyo cyose ishaka.
  3. Uburakari: Ntidukwiriye rwose byabaye nyamara wumva utaritaweho neza, ibi bihamya uburakari bwacu.
  4. ukwera: Twebyemera ko byabaye kandi tukemera ko ntacyo  twakora kuri byo
  5. Intimba zo gutakaza: Tuba abiringirwa kubera ibyo twiyumvamo, gusangira ibyo twiyumvamo n’abandi tukiyemerera kugira ngo dukire.
  6. Igisubizo: Dukemura ikibazo dutora ibice kandi tuzamuka mu mibereho.

 

Indi ntera y’ukuri

Dushaka na none kuba abiringirwa kubirebana n’imitekerereze y’ibyaha byacu kubyatubayeho. Hari amahame atatu ashobora kuba, twarishe twarishe mu mitekerereze yacu  byo abantu baba baradukoreye cyangwa kubyo imibereho yacu yatubohoye.

  1. Urubanza, twabwiwe mu byanditswe ko tugomba guca imanza dutinya ko twacirwa imanza.
  2. Kubaha ba data nab a mama, nitutabikora, imibereho yacu ntingana neza kuri twe.
  3. Kubiba no gusarura, iyo duteye imbuto tugomba kwizera gusarura umubabaro.

 

Inkuru nziza!

Yesu yikoreye intimba zacu

 

“Ni ukuri intimba nizo yishyizeho, imibabaro yacu niyo yikoreye, ariko twebweho twamutekereje nk’uwakubiswe n’Imana, agacumitwa nayo, agahetamishwa n’imibabaro” (Yesaya 53:4)

Iyo turetse ukuri kw’intimba zacu kugahunga, nyuma dusarura ukuri ko gukiza kwe. Yafashe umwanya wacu! Yesu yafashe imibabari n’intimba za buri muntu ubaho igihe yapfiraga ku musaraba. Yabifashe kubwawe kugira ngo ubohoke!

 

Icyazanye Yesu ni  ukugira abantu imbohore, gukiza abantu mu mutima no kubohora abantu bakava mu byaha  bitubuza kuzuza amasezerano tutayatakaza .

Igitekerezo cya mbere Yesu yaje kuduha  ingurane, ikindi gitekerezo gikurikiraho ni amasezerano kuri bariya bemera impano ye. (Yesaya 61:1-11).

  1. “Umwuka w’umwami Imana ari kuri njye kuko Uwiteka yansize amavuta ngo mbwirize abagwaneza ubutumwa bwiza, yantumye kuvura abafite imvune mu mutima no kumenyesha imbohe ko zibohowe, no gukingurira abari mu nzu y’imbohe.
  2. Kandi hatumye no kumenyesha abantu umwaka w’imbabazi z’Uwiteka n’umunsi Umwami Imana izahoreraho inzigo, no guhoza abarira bose.
  3. Yantumye no gushyiriraho abantu itegeko ab’i Siyoni barira, cyo kubaha ikamba mu cyimbo cy’ivu, n’amavuta yo kunezezwa mu cyimbo cy’ubwirabure, n’umwambaro w’ibyishimo  mu cyimbo cy’umutima wihebye, kugira ngo bahere ko bitwe ibiti byo gukiranuka byatewe n’Uwiteka ngo bimuheshe icyiubahiro.
  4. Nuko bazubaka ahasenyutse, bazubura amatongo yabanje kubaho, kandi bazasana imidugudu yasenyutse yamaze ibihe ari imyirare.
  5. Abanyamahanga nibo bazabaragirira imikumbi, kandi abashitsi nibo bazajya babahingira inzabibu zanyu.
  6. Ariko mwebweho muzitwa abatambyi b’Uwiteka abantu bazabita abagaragu b’Imana yacu, muzarya ibyo abanyamahanga batunze kandi mu cyubahiro cyabo niho muziratira.
  7. Mu cyimbo cyo gukorwa n’isoni kwanyumuzagerera kabiri, mu cyimbo cyo kumwara kwabo bazishimira umugabane wabo. Nicyo gituma mu gihugu cyabo bazagabirwa kabiri, bazagira umuzero uhoraho.
  8. “Kuko njyewe Uwiteka nkunda imanza zitabera, nanga kwambura no gukiranirwa, kandi  nzabitura ibikwiriye iby’ukuri, nzasezerana nabo isezerano rihoraho.
  9. Urubyaro rwabo ruzamenyekana mu mahanga, n’abana bazamenywa mu moko, n’abazababobona bose bazamenya ko ari urubyaro Uwiteka yahaye umugisha.”

10.Nzajya nishimira Uwiteka cyane, umutima wanjye uzajya unezererwa Imana yanjye kuko yanyambitse imyambaro, y’agakiza, akamfubika umwitero wo gukiranuka nk’uko umukwe arimba akambara ikamba, kandi nk’uko umugeni arimbishwa iby’umwambaro bye.

Nk’uko ubutaka bumera umumero, kandi nk’uko umurima umeramo imbuto ziwuhingwamo. Ni ko Uwiteka Imana izameza gukiranuka n’ishimwe imbere y’amahanga yose.

 

Ni byiza kwita kuri Ibi byanditswe byo muri Yesaya 61.

  1. Yesu yaje gufata abantu bafite igihombo mu mibereho, abakene ab’imitima imenetse, imbohe n’abari mu nzu y’imbohe bahetamishijwe n’ububata bwo muri bo imbere.
  2. Nyuma arababohora kandi agahora ku barenganyijwe, yaba satani n’ingabo ze.
  3. Ahoza abantu, iri jambo risobanura kugira impuhwe ku ngingo ikirimo ibintu kwihana, bisobanura ko abari bahetamishijwe banona urukundo rw’Imana ikabumva kandi ikabayobora mu bugingo bushya. Siyoni ihagarariye 4. Ubwami bw’Imana, gushyira ku murongo kwigisha no guhindura. Imana ishaka kudukiza nyuma tukinjira  i Siyoni , Ubwami bw’Imana. Ubu ni uburyo  bwo kohereza  abatakaje n’abiraburiye.
  4. Byongeye itegereze umurongo 61:4-1 urebe amasezerano y’ibyo Imana izakorana na mwe no kuri twe

 

Ubuhamya

Mu mezi meke nyuma yuko Imana indokora muw’1979, nabaga ndi mu bwirabure bitewe n’ibi byinshi byaranze imibereho yanjye mbere y’uko mbona Yesu. Nabwiye Imana uko meze, nifuzaga ko nashobora ko nakwishima ko nakijijwe  ariko nkababazwa n’igihe cyatakaye. Naari nsinzeye ijambo ry’Imana nakurikiraga ababwirizabutumwa b’Abapantekote kuva ubwo ubutumwa bwabo bwaranejeje. Buri cyuma nakiraga amakasete atagaragaza amshusho yaturukaga mu Itorero The way in Calfornia. Pasitori Jeack Hayford yigishaga iteraniro ryo ku  cyumwero ajya mu butumwa bw’ubuhanuzi bwaganishaga kuri njye.

Natangaye kuva ubwo hari ku makasete kandi hari, nyuma ahantu bakoreraga iby’akazi kanjye Imana yavuganye imbona nkubone nanjye.

Parteri Hayford aravuga, mu buhanuzi, “Imibereho yawe imeze nk’ikizingo cy’urupapuro gifite gahunda y’imibereho yawe yanditswe kuri cyo, nyamara icyo kizingo cyatwikiriwe ku mbibi. Imbibi z’imibereho yawe cyahinduwe ivu barisuka ku kibuga. Ntiwakongera kuryegeranya hwamwe ngo usome umugambi w’imibereho yawe nyamara nshobora kuzura ivu nkongera nkarikoramo ikizingo cy’urupapuro rwawe ruriho gahunda y’imibereho yawe, uwo mugambo ukongera ukabaho.

Ni ukuri ndi Uwiteka ……… “Nzabashumbusha imyaka inzige yariye, nb’iyariwe n’ubusimba n’ubuzukirana kagungu, za ngabo zanjye zikomeye nabateje. Kandi muzarya muhage, muhimbaze izina ry’Uwiteka Imana yanyu kuko yabakoreye ibitangaza, kandi ubwoko bwanjye ntibuzongera gukorwa n’isoni ukundi. Muzamenya ko ndi mu Bisirayeli, kandi Ko arinjye Uwiteka Imana yanyu, nta yindi Mana ibaho. Ni ukuri ubwoko bwanjye ntibuzongera gukorwa n’isoni ukundi » (Yohana 2 :25-27). « Nzabikora nk’uko byari biri  nta gihe kizongera gupfa ubusa mu mibereho yawe »

Ku iyandika ry’iki gitabo, imyaka 29 irashyize navuga niringiye ko byabayeho. Nkurikije byinshi mu gihe cyanjye n’ibyo nabonye ! yampaye ubuzima kubw’ivu, amavuta y’ibyishimo kubwo kwirabura.

Niba utagira intimba z’ibyo watakaje ntuzabona ubugingo nyuma y’urupfu, ibitangaza by’umuzuko mu mibereho yawe y’ubu

Wite cyane ku byanditswe muri Yesaya ko dusezeranyijwe buri kintu, ibintu byose byo mu byiza , tubishyikirizwa mu buryo bw’ingurane : ubwiza kubw’ivu, amavuta y’ibyishimo kubwo kwirabura n’ibindi.

Iyo ngurane ni ihame ry’umusaraba, cyangwa mu yandi magambo, isezerano ry’amaraso n’Imana, buri kintu dufite kijya kuri we na buri kintu afite kijya kuri twe.

 

Iki nicyo yakiriye

« Yarasuzugurwaga akangwa n’abantu, yari umunyamibabaro wamenyereye intimba, yasuzugurwaga nk’abantu abandi bima amaraso natwe ntitumwubahe. Ni ukuri  intimba zacu nizo yishyizeho twamutekereje, imibabaro yikoreye, ariko twebweho twamutekereje nk’uwakubiswe n’Imana acacumitwa nayo, agahetamishwa n’imibabaro » (Yesaya 53 :3, 4).

 

Iki ni igisubizo cy’ibyo yakiriye

Azabona ibituruka mu bise by’ubugingo bwe bimwishimire, bimuhaze. Umugaragu wanjye ukiranuka azatuma benshi baheshwa gukiranuka  no kumenya kandi azishyiraho gukiranirwa kwabo (Yesaya 53 :11).

Gusuka intimba zawe hasi, uha Yesu igihombo wagize mu mibereho yawe bizamushoboza kugukuraho no kukwerekezaho umuzuko udasanzwe w’igiciro utarashobora kubyara uretse igihombo cyawe, urupfu rwawe n’umuzuko.

<top>

 

Igice cya 10

Imbabazi

 

Gukira kw’imbere mu mutima

Twaganiriye byishi ku birebana no gukira kw’imbere mu mutima no kugira ubuzima buzira umuze mu bice bibanza, nyamara intego y’imbabazi ni kimwe mu bintu bigize urufunguzo rwo gukira mu mutima. Iki ni ikintu cy’ingenzi cyane.

Imbabazi zari urupfu rwahushye gutsinda kwa satani ! kutababarira guha satani uburenganzira bwo gukorera mu gihombo bwawe ! Intumwa Paul iduhwiturira mu 2 Abakorinto 2 :10-11 havuga ngo : « Ariko uwo mu gira icyo  mubabarira nanjye mba nkimubabariye, kuko nanjye ubwanjye iyo ngize icyo mbabarira , nkimubabaririra kubwanyu imbere ya Kristo, kugira ngo satani atagira icyo adutsindisha kuko tutayobewe imigambi ye. »

Ikizanye Yesu nk’uko biboneka muri Yesaya 61, kandi nk’uko abivuga muri Luka 4, ni ukutubohora, binyuze ku mbabazi ziva mu bintu bitugira imbata.

« Bamuha igitabo cy’umuhanuzi Yesaya, arakibumbura abona ibice by’igitabo byanditswemo ngo : « Umwuka w’Uwiteka ari muri njye, nicyo cyatumye ansigira  kugira ngo mbwirize abakene ubutumwa bwiza. Yamtumye kumenyesha imbohe ko zibohorwa , n’impumyi ko zihumuka, no kubohora ibisenzegeri, no kumenyesha abantu iby’umwaka umwami Imana agiriyemo imbabazi !

Amaze kubumba igitabo agisubiza umwurizi w’inzu, aricara. Abantu bari mu Isinagogi baramutumbira, nuko atangira kubabwira ati : « Uyu munsi ibyo byanditswe bisohoye mu matwi yanyu.»

 

Umwaka wo kwemerwa n’Uwiteka bawukura kuri Yubile, ivugwa mu Barewi ibice 25. uyu wari isabato y’amasabato. Umwaka w’isabato wari buri myaka irindwi kugeza igihe abantu barekaga bwabo ntibuhingwe.

Buri mwaka wa 50 wari umwaka wa Yubile aha niho imbata zose zabohorwaga n’imirima tatanzweho ingwate n’imyenda bigaharwa. Muri make uyu wari « umwaka b’imbabazi zuzuye », na Yesu yavuze asoza iby’iri sezerano muri we. Uyu cmwaka wa Yubile utangira ku munsi wo gucungurwa , wari umunsi umwe buri mwaka umutambyi yinjiraga Ahera cyane n’amaraso yo gucungura n’imbabazi z’ibyaha.

Imbabazi ni ukubaga gukuraho ibyaha ni intamwe nkuru iganisha ku gukira

Bisa no kubaga mu buryo bw’umubiri. Ijambo kubabarira risobanura kongera gukuraho. Ni ijambo ry’umuzi w’urupfu, risobanura gutandukanya

.

Abantu bagerageza kuvura ibikomere by’imbere.

Ikibazo ni uko tutagaragaza ibitubaho inyuma ngo bibe igisubizo cy’ibikomere by’imbere muri twe, ahubwo tukagerageza ubwoko bw’imiti n’ibikorwa nta na kimwe cy’umurimo, rwose hakora ibintu bibi cyane. Imbabazi, nk’uko twanditse ibirebana nazo mu gice cya mbere cy’iki gitabo.

Gukira kw’imbere kuzana buri gihe gukira no kugubwa neza kuri biriya bivuka inyuma bitugomba. 3 Yohana havuga ngo: “Ukundwa ndagusabira ngo ugubwe neza muri byose, ube mutaraga nk’uko umutima wawe uguwe neza.”

Ibikomere byinshi by’imbere biterwa n’isoni, kwangwa, kubura urukundo no gucikamo kabiri k’ubusabane mu buryo bw’ibanze, mu buryo bw’umwihariko n’amashusho ya  ba se. Imana yaturemeye kubw’ubusabane no ku rwego rw’ubusabane bwacu bw’ibanze bwabaye uko bwakabaye ngo butungane, hakubiyemo abantu bose kuri  urwo rwego risa rutyo tugira ibikomere by’imbere mu mutima. Imbabazi ni uburyo Imana yaremye kugira ngo yimurire ibyo bikomere kuri Yesu.

 

 

Imbabazi mu buryo buhamye ni iki?

Abantu benshi cyane, naho baba abakristo basobanukiwe nabi imbabazi , ni ubwo buryo bagumye mu bubata. Imbabazi ni ukubohora bivuye mu rubanza , iyo tutabohoye anandi ngo bave mu rubanza no kureka uburenganzira bwacu ngo twungwe, tukishyira mu mwanya w’umuntu mukuru muri Matayo ibice 18 hasi utarashaka kubabarira umwenda umwenda w’imbata mugenzi we. Nutemera imbabazi z’Imana zikwiriye, ntuzaba ukwiriye kugirirwa impuhwe, ubwo rero uzasarura umubabaro. Dusarura ingaruka z’umubabaro w’imanza zitabera dushyira ku bandi. Kugundira kutababarira ni kimwe no gucira abandi urubanza, kubabarira ni ikinyuranyo cy’urubanza.

 

freekr03

 

Imbabazi ntacyo zigomba gukora ku myumvire mu buryo bwuzuye biterwa n’ububasha bwacu. Niba dutegerera kugeza igihe twumva dusa n’abagomba gutanga imbabazi, nti tuzigera tubabarira.

Uku ni ukuri mu buryo bw’umwihariko mu gihe aho ibikomere undi muntu yateye bicengera. Icyemezo cyo kubabarira gikorwa gifatwa ku bushake bwacu kandi tukerekana ibyo twumva muri twe ku Mana mu gihe gikwiriye.

 

 

 

 

Imbabazi ziboneka mu byerekezo bibiri

Ni kubw’ibyaha twakoze no kubw’ibyaha twakorewe.

Si ugusaba umuntu  imbabazi cyangwa icyaha cy’umuntu runaka. Ntibibabarira icyaha mu rwego rwo kubabarira icyaha umuntu agomba kwemera cko ikosa ritewe ubwoba ryakozwe. Byaba imbabazi zizana ugusaba kongera kwinjira mu gihe cyo  kunyuranya  n’amategeko n’ukuri kugira ngo utukwe, ugenzurwe cyangwa ukoreshwe n’abandi. Abantu benshi cyane bumva ko iyo bakoze icyaha bagomba kubabarirwa, nyamara ntibasobanukirwe mu buryo bwuzuye  ibijyanye no kubabarira abandi. Ishusho ikurikira yerekana ko Yesu ahagarara hagati yawe n’umuntu ugukorera icyaha. Yesu yikoreye ibyaha byawe, ibyaha byose ufite ugomba kubyeremera  noneho ukazabohoka.

 

Kubabarira bisobanura gutandukanya

Ni kimwe n’ijambo rikoreshwa mu isezerano rishya ry’urupfu. Gupfa ni ugutandukanywa. Kubabarira bisaba gutema icyaha ukagikura ku muntu maze ukagishira ku wundi. Imbabazi zisobanura : (ikigiriki)   aphiemi bisobanura kuvanaho, kwirukana, gukuraho, ubuntu bugirirwa umunyabyaha kubw’igihano kigomba imyifatire y’umunyabwaha, szi kuri wowe, ahubwo ni kuri Yesu, no kwemera ukemera icyaha n’igihano kigasigara hatriya na hariya cyonyine !

Icyaha ni umurimo urangizwa na Yesu

Twese icyo tugomba kwizera ni ukuri ko  ibyaha byose byamaze gushyirwa kuri Yesu. Iyo twemeye ko umurimo wakozwe, nyuma  uruhare rwacu rwaruzujwe,  kandi twarabohowe. Si byinshi cyane mu mikorrere yacu, nyamara byinshi mu kwizera kwacu no gufata igikorwa bisa n’ibyo twizera. Yohana 1 :29 havuga ngo : « Bukeye bw’aho abona Yesu aza aho ari aravuga ati : Nguyu umwana w’Imana ukuraho ibyaha by’abari mu isi. »

Yesu yaduhaye ubutumwa busobanutse n’icyo kwitondera muri Matayo 18.

Matayo 18 :21-35

21 Nuko Petero aramwegera aramubaza ati : « Databuja mwene data nangirira nabi nzamubabarira kangahe ? Ngeze karindwi ? »

22 Yesu aramusubiza ati : « Sinkubwiyeye ko ugeza karindwi, ahubwo yuko ugeza mirongo irindwi karindwi.

23 Nicyo gituma ubwami bw’Imana bugereranywa n’umwami washatse kubarana n’abagaragu umubare w’ibyo yababikiye.

24 Abanje kubara , bamuzanira umwe mur ibo bamwishyura italanto inzovu ijana.

25 Ariko ubwo yari  adafite ibyo kwishyura, shebuja ategeka kumugura n’umugore we n’abana be n’ibyo afite byose ngao umwenda ushyire.

26 Umugaragu aramupfukamira aramwinginga ati : « Mwami nyihanganire nzakwishyura rwose . »

27 Shebuja  aramubabarira, aramureka amuharira umwenda.

28. Ariko uwo mugaragu arasohoka asanga umugaragu mugenzi we yagurije idenariyo ijana, aramufata aramuniga, aramubwira ati : « Nyishyura umwenda wanjye »

29 Umugaragu mugenzi we yikubita hasi, aramwinginga ati : « Nyihanganire nzakwishura »

30 Ntiyakunda maze aragenda amushyira mu nzu y’imbohe, kugeza aho azamarira kwishyura umwenda. »

31 Abagaragu bagenzi be babonye ibibaye, barababara cyane cbaragenda babibwira shebuja uko bibaye byose.

32 Maze shebuja aramuhamagara aramubwira ati : « Wa mugaragu mubi we, naguhariye wamwenda wose kuko wanyinginze. »

33 Shebuja ararakara, amuha abasirikare kugeza aho azamarira kwishyura umwenda wose.

“Na Data wo mu ijuru ni ko azabagirira, nimutababarira umuntu wese, mwene so mubikuye ku mutima”

 

Muri uyu mugani umwami yarababariye, ariko umugaragu yanga kubabarira.

biragaraara ko umugaragu atizera ko yababariwe. Uwahaye abagaragu imyenda nta cyifuzo yari afite cyo gukusanya amafaranga. Uwabohowe ntiyashatse korohereza mugenzi we ngo bakemure ikibazo cy’amafaranga yari amurimo. Byaba ari kamere ku muntu waba wabohowe umwenda uremeye ari munini akaganda abyina inzira yose kurinda agera imuhira kurinda agera imuhira,  ntiyihanganire kubwira umuryango we iby’umudendezo babonye kandi bakitegura gufasha abandi imyenda isa n’iy’abo.

uyu mugaragu numbwo yasabye imbabazi, shebuja ngo agire umutekano maze agahakanirwa ntababarirwe. Gusa nyuma dukuraho imbabazi, twababarira abandi, iyo twanze kubabarira nitwe tubonramo ingorane.

Twishyura igihano cy’ibyaha buri gihe iyo tutababariye abandi.

Menya ko umugaragu w’umugome atagombye kwishyura umwenda we w’umwimerere ahubwo yarababariwe, bisobanura neza mu murongo wa 25, nyamara we yagombye kwishyura umwenda umuntu atababariye nkuko biri mu murongo wa 34.

Wakira ibyo ntababariye, wibuka, ibitekerezo, ibikorwa, uzabamo hano cyangwa iteka. Iri ni itegeko ry’Umwuka. Menya neza ko igihano cyagombaga guhabwa abica abandi urubozo cyangwa abarenganya abandi, bisobanura abashyira abantu mu nzu y’imbohe. kutababarira bizatera kugirira nabi abandi. abica abandi urubozo twatanze, kuba bakubiyemo abanyaburakari, abanyamujinya, ubwoba, ibicumuro, ukwihorera, urwango, usharirira abandi, isoni n’indi. Iyo tugendeye mu kutababarira imiryango yacu ni ukwigisha abana bacu ububata.

Ni iki kiguha uburenganzira bwo kwanga kubabarira.

“Nabambanywe na Kristo ariko ndiho, nyamara sinjye uriho, ahubwo ni Kristo uriho muri jye. Ibyo nkora byose nkiri mu mubiri, mbikoreshwa no kwizera umwana w’Imana wankunze akanyitangira (Abagalatiya 2:20).

Niba nk’ibyanditswe bigenzura, rwose wabambanywe na Kristo, kandi ubu aba muri wowe byongeye ukamutunga biturutse mu kubabarira? atunze kubabarira cyane. Uwo ni uriho! niba utababarira uramuhakana.

Ni ikibazo gikomeye.

Niba twibona mui urwo ruhande dufite umutima w’ubugome, twabyikuraho 1Yohana 1:9 nivugango, “ariko nitwatura ibyaha byacu. niyo yo kwizerwa kandi ikiranukira kutubabarira ibyaha byacu no kutwezaho gukiranirwa kose.

Imana yaduhaye impano z’ibimenyetso bimwe na bimwe byo kwitonderwa bidufasha kwibuza ingaruka ziteye ubwoba zo kutubabarira. Abantu benshi nibabona urwango n’uburakari nk’ikimenyesto cyo kwitonderwa, nyamara ni ibyo kwitonderwa.

Na none niba wisanga ukomeza kuvuga ibirebana n’igikomere cyakorerwe kuri wowe. Ni ikikwereka neza ko utarangije kubabarira. Niba wumva aya mabwiriza mu mibereho yawe, shaka Imana mu buryo bwihuse n’ibirebana no kubabarira. Ibimenyetso byinshi byihuta byo kwitonderwa bishobora kuba mu buryo bw’umwuka, mu mutima ndetse byaba no ku mubiri. birasobanutse neza muri Matayo ibice 18 ko inkuru yo kutababarira ko ikivamo ari ugutoteza.

Ubuhamya

Kuva nkimara guhura n’umwami nagiye nihutira kubabarira. Nyamara ntibyagiye byoroha. Hari igihe nagombye kwiramburira hejuru y’ibibi byankorerweho, nkababarira ibyankorewe ku  bushake bwanjye. Singira kamere yo gusuzugura ikinyoma cyavuzwe kuri njye, nyamara byabaye ikigeragezo, gikomeye cyane kuri njye mu kubabarira habayeho igihe natambutse, uburyo bw’imbabazi z’imyaka mbere yuko ushobora kumva “itsinzi”. Nibuka igihe cy’itsinzi yuzuye yuko mbabazwa biteye ubwoba n’Umwami bitewe no kubabarira abantu bamwe.

Ubwo narimo ntembera umunsi umwe, mpagarara kuri resitora ngirango ngire ico mfata. Ako kanya nibuka ko ndi muntera ngufi z’aho uyu muntu aba. Numva Umwuka Wera akorera kuri njye, nuko icyo gitondo ibindimo biherako bikira ndabohoka. Nyuma uyu muntu aza kuri njye yanditse ibyo agomba kunsabaho imbabazi.

Ibabarire ubwawe

Byavuye mu gitabo Reaching Towards Heights (gera ku tumunga) – Richard  Wurmbrand

“Bene data, si nibwira yuko maze kugifata, ariko kimwe cyo nibagirwa ibi inyuma, ngasingira ibiri imbere “(Abafiripi 3:13).

Shema Israel, Adonai, Eloheiner, Adonai, Ehad.

“Umva Isirayeli we, Umwami Imana yawe ni Imana imwe. Iri ryari isengesho (amagambo yo hejuru ni igiheburayo cyabo cy’umwimerere) ryabaga mu minnsi y’Abayuda benshi bajyanwaga ku byumba bifite gaze ya Eichman akabareba amwenyura.

Imyaka ishize ari makumyabiri afashwe n’ibiro by’ubutasi bya polisi ya Isirayeli muri Buenos Aires.  Mu nzu y’imbohearimo yatangajwe n’abarinzi basubiranamo., iri sengesho rimeze nk’iryo bariya b’Isirayeli basengaga bagiye kwicwa, ibi byarantangaje cyane avugako adashobora kuba umwizera na gato.

Namenye neza ko isi arimo abicanyi n’abanyabyaha. Indangamuntu itangaje ni abakorerwa ibyaha byabo biba mu mitima yabo, iba mu mitima yabo. Abicanyi benshi b’Abayuda  bakozwe n’isoni kuruta uko umuyahudi wese yari amaze icyo gihe.

Ababiri umwuga wo gukuramo amada bazakozwa isoni n’isi y’abana bazatungwa agatoki, babaza bati “Kuki wanyishe?” umuntu wateye bombe atomike kuri Horoshima, igihe yabazwaga n’abanyamakuru bati “Ese ubyumva ute? “ nawe arasubiza at “ Ahubwo bo babyumve bate?

Dufite benshi bagwa mu mibereho. Yesu yabaye icyitegererezo cy’ababugwamo, Umwana w’Intara utagira inenge wagambaniwe, aratukwa, agirirwa nabi, yicwa k’ubwibikorwa byacu bibi. Kandi yapfanye ijambo, “Data, bababarire kuko batazi icyo bakora.”

Nyuma atwireherezaho avuga ati, “Njye, ubabajwe, ndakubabariye. Abawe bose bari mu isi aho imbabazi zitegeka , Ni wowe gusa utibabarira. Ukorwa n’isoni z’ibyo wakoze, emera imbabazi. Ibabarire indangamuntu itari iy’ubuzima kubantu wakoreye nabi uyireke, uzagira ubuntu bushya.

Sobanura imbabazi nk’urupfu, kandi uzigereranye n’urupfu rw’umwana uvukira ahantu hashya. Kubabarira ni urupfu rw’Ibyaha, Ibyaha byinjira mu bundi bwami bukurwa muri wowe buhya muri Yesu.

Ibuka uwo uriwe !

Uri urwabya rwuzuye Imana, urusengero rw’Imana.

Isengesho

Yesu, njye, ku gikorwa cy’ubushake bwanjye n’amagambo yanjye, kangera kumenya ko icyaha cyangiriye nabi ku bw’abandi, byikorewe nawe. bifate si njye, kandi ndabohotse mvuye mu bikorwa by’ibyo byaha.

Na none njye, ku bushake bwanjye n’amagambo yanjye nongeye kumenya kandi naturiye ibyaha byanjye kuri wowe Mwami.

Amagambo yawe avugako iyo natuye ibyaha byanjye ari ;uwo kwizerwa kandi utunganira kumbabarira no kunyezaho gukiranirwa kose (1 Yohana 1:9).

Dunklin yanditse ibi bikurikira abikuye mu gitabo Inner Healing (Gukira imbere mu mutima).

Imbabazi si :

  1. Ugusuzugura ibibi twakorewe : Dusuzuguye dukunda kwizera ko iyo dusuzuguye ikibi twakrewe, gikurwaho.  Mu by’ukuri si byo. Ikintu gusuzugura  si imbabazi, ni ishusho yo guhagarika igikorwa cyangwa ugusuzugura ikintu.

bwamwe muri twe bakomerekejwe n’ibyo abantu bavuze cyangwa bakoze nk’uko twakuraga kandi tugerageza gusuzugura ibyo bintu. Nyamara ukuri ni uku, byagize ingaruka ikomeye ku mibereho yacu.

Guhagarika igikorwa no gusuzugura ibicumuro ntibivugako twababariye. Niba hari umubabaro w’imbere mu mutima ukomeje kubaho, ni ikimenyetse cy’uko hari ukutababarira gukomeje kuba muri wowe imbere.

  1. Gusaba imbabazi z’ibibi twakorerwe

Iyo tugerageza kwisabisha imbabazi no kwigandika mu bicumuro, tuba tugerageje kwivuga ko mu by’ukuri nta kibi na none cyabaye gisa gityo. Ibi ni ukwemeza cyangwa kumaramaza, nyamara si imbabazi.

  1. Isesengura rikorerwa mu bwonko bw’umuntu kamere y’umuntu igomba gusobanura impamvu yadukoreye ikibi.

Ni ingirakamaro ko dusobanukirwa mu buryo budasubirwaho ibyabaye, nyamara ukubisobanukirwa n’imbabazi ni ibintu bibiri bitandukanye. Igihe Yesu yari k’umusaraba yaravuze ati “Bababarire kuko batazi icyo bakora” nk’uko dusohora iby’ubutabire by’inyongera, dushobora gusesengura ibikorwa byacu ariko mu byukuri ntidushobora  kubisobanura iyo ibo bikorwa bisa.

Kumenya kwakanguriye umuntu kwitara neza mu buryo afite bizadufasha kubabarira uwo muntu. Ariko kumenya si kimwe no kubabarira. Dushobora kumenya ibirebana n’umuntu , kandi na none dushobora kumenya impamvu yitwaye atyo, nyamara nta gukomeza ku mubabarira. Ugusobanukirwa Imnyitwarire y’umuntu ntibisobanura ko twamubabariye.

Icyaha ni ubugoryi bwo mu mategeko agenga abantu mu mibanire yabo. Ntibisobanutse neza intumwa Paul yavuze ati “ Sinzi ibyo nkora ahubwo ibyo nanga bikaba aribyo nkora” (Abaroma 7:15). Ubwo rero tugomba kumenya ko tudashingira imbabazi zacu kumyumvire. Bivuga ko tutagomba gusobanukirwa kugirango tubabarire.

Abantu benshi bamaze imyaka myinshi mu kwifashisha no mu matsinda yo kugaburira abana bagize ikibazo cy’Imirire mbibi, bagerageza gusesengura ubwana bwabo no gusobanukirwa impamvu ababyeyi babo bafata nabi. Rimwe na rimwe bagatakaza ibyiringiro byo kubona. Si byiza kubitakaza nyuma y’umwete wabo uruta uwa mbere batangiranye. imbabazi ni urufunguzo rudukingura tukava mu manza z’agahato twagize mu mibabaro yacu yak era. tugomba kwireba imbere yuko dusogongera gukira. Birashoboka kuri twe gukira kuvuga ngo”nsobanukirwe impamvu data yakoze muri ubu buryo. Nsobanukiwe aho yari aturutse ariko sinshobora kumubabarira”.

Niba tudashaka kurenga imyumvire yacu maze ngo dufate icyemezo cyo kubabarira, ntituzigera twakira gukira kwimana mu mibereho yacu.

Nyamara nyuma dushobora gusobanukirwa impamvu  y’imyitwarire myiza y’umuntu, nyamara niba tudafite ubushake bwo kubabarira, ntakubabarira kuzabaho ku ruhande rumwe cyangwa urundi.

Kwamagana ikibi twakorewe, ibi bibaho rimwe na rimwe mu bitutsi by’umwnana. kwamagana  si kimwe n’imbabazi. Ni umwihariko kuri twe kutemera imyifatire yacu yuko tubayeho. Niba twarafashwe kungufu mu buryo bw’umubiri, ubwimitekerereze cyangwa ubw’imibonano mpuzabitsina duhohoterwa nk’abana. Nti byari ikosa ryacu. Niba tutararyemeye icyo si imbabazi. Benshi mubafashwe kungufu bafite ikintu  cy’umuziro kuri bo. Abana benshi baguye muri uwo mutego babwire ko ari ikosa ryabo, niba barabyemeye bafite uruhare muri byo maze bakumvako kutemerwa bitari ugukomeza kuba kimwe nk’imbabazi. Byarema imyumvire y’imbabazi biganisha k’uwahohoteye cyangwa uwafashe ku ngufu, nyamara ni icyo gusa kuko uburakari bwasubijwe imbere.

Imyifatire yose ntihwitse, aribyo bitera ibibazo by’imbere no kutumvikana. dutera ibibazo kubyo Imana ishaka kuzuza muri twe, niba tugerageza kwishyira mu mwanya y’iyi myitwarire iyo ariyo yose y’imbabazi.

Imbabazi ni :

Gukoma imbere ikibi kizwi kuri twe. Dushobora kukibabarira cyangwa kutakimaramaza. Tugomba kuba abiringirwa. Hasi hari amagambo atandatu. Fata ijambo muri ubu buryo wigengaho, uhombeke amaso yawe n’ishusho yo mubitekerezo byawe byabayeho bivugwa kuri yo.

 

  1. a) Kwangwa

Ibintu byabayeho bifite ishusho ushobora kuba warumvise ibyifuzo by’urukundo no kwemerwa nyamara wari ubihishwe, washatse kwitonda ariko urasuzugurwa.

 

  1. b) Agasuzuguro

Urugero rufatika  rw’agasuzuguro mu muryango w’abasinzi ni igihe ababyeyi bapfusha ubusa amafaranga ku bisindisha aho kugura ibyo kurya cyangwa ibindi by’ingenzi.

 

  1. c) Kurenganywa

Iki ni igihe igihano kidahwanye n’icyaha umuntu yakorewe. Niba warigeze umenya umenya niba brugiye gukanyangwa, bishobora kuba bitarakoroheye gusobanukirwa ibyateye imyifatire itandukanye.

  1. d) Kwishimira kurenganya abandi cyangwa   ubuhubutsi

Ibi bishobora kuba byarabaye mu buryo bufatika cyangwa mu magambo. Amagambo ababaza arakuranga  n’ibikorwa bwawe. Urugero, ntiwabwiwe gukora ikintu runaka cy’uburyo, wabwiwe ko uri injiji bitewe n’uko wakoze

Urupapuro rw’ibanze

Kora urutonde rw’abantu baguteye umubabaro mu mibereho yawe.

Kora urutonde rw’abantu wagiriye nabi nabi maze ubababarire.

Andika mu magambo yawe bwite, biturutse mu myumvire yawe uko wumva ibirebana n’abantu. Ba  umwizerwa ntubeshye ibyo udakora.

Nk’igikorwa cy’ubushake ubu, bidaturutse mu myumvire yawe, vuga, “Mbabariye …………………… mpisemo kubona ibyaha byanyanduzaga bijye kuri Yesu nk’uko yikoreye ibyaha byanjye. None Data ndasaba ushyire imyumvire yanjye ku murongo hamwe n’icyemezo cyanjye cyo kubabarira. Ariko nimutababarira, na  So nawe ntazababarira ibyaha byanyu (Matayo 6:15).

Noneho kora urutonde rw’ibyaha wakoze mu mibereho yawe. Byature ku Mwami, kwatura ibyaha bisobanura kuvuga, nyamara na none kwemerana na Yesu uko abibona. “Ariko nitwatura ibyaha byacu , noyo yo kwizerwa kandi ikiranuka kutubabarira ibyaha byacu no kutwezaho gukiranirwa kose” (1 Yohana 1:9)

Data uyu ntazigera agusiga!

“Uko ubwayo yavuze iti: “Sinzagusiga nahato, kandi ntabwo nzaguhana nahato.” (Abaheburayo 13:5b) ntiwongere gutinya na hato. Imyifatire awe ntitunganye, uzakomeza gukora ibyaha buri gihe., ntazigera agusiga na hato  cyangwa ngo agutererane. Imana iri hafi ngo igukebere kandi yongere ikuzane.

Richard Wurmbrad-Reaching  For the Heights.

Living Sacrifice Book Copmpany. Bartles Ville, ok., 1979, pages 221 – 223./

<top>

 

 

Igice cya 11

Urukoko n’igisebe n’inkovu

 

Mu gice cyacu cyabanje ku mbabazi twanditse ibirebana n’imbabazi uko zikuraho  ibyaha byacu, muri ubwo buryo zigakiza ibikomere byacu bidakurwaho ahubwo bihindurwa bivanwa mu rukoko rw’ibisebe bijyamwa ku nkovu. Birahagije kumenya ko Yesu arinda inkovu ze. Yohana 20:27 havuga ngo:

“Maze abwira Toma ati: “Zana urutoki rwawe urebe ibiganza byanjye, kandi uzane n’ikiganza cyawe ugishyire mu rubavu rwanjye kandi we kuba utizera ahubwo ube wizeye.”

Ibikoko by’igisebe bitwikira igikomere n’amaraso yanyu. Ashobora kugikuraho mu buryo bworoshye. Inkovu ni aho igikomere cyari kiri, ariko ntibabaza inkovu ntivamo umubabaro iyo ikozweho.

Ubuhamya

Mu gice cyabanje kirebana n’imbabazi, natanze ubuhamya bugufi bujyanye n’umubabaro udashobora kwihanganira ku Mwami birebana n’ibikomere bisohoka mu mbabazi. Ubu mfite intsinzi hejuru y’ibyo byari bikomeye, nyamara sinigeze mbyibagirwa. Ku gutungurwa kwanjye, iyi bibuka abo bantu n’ibyo byabaye, nshima Imana kubw’ibyo byabaye, mbaha ukunu ubwo buzima bubabaje bitafashije kuzuza imiterere mu mibereho yanjye.

Nyamara ubu iyo nongeye kwibuka ibyo bihe bibabaza ubwo abantu bambabaza, nta mubabaro mwinshi wari uhari. Ndashima Imana kubw’ibyo kuko byamfashije cyane, byari inkovu ubu mfite ubushuti  n’ubusabane kuri buri muntu nababariye. Ubu barakora kubw’inyungu zanjye, nk’uko inkovu za Yesu zahishuye ubushake bw’Imana butunganye kuri wowe nanjye.

 

Ibikoko by’igisebe n’inkovu biterwa n’imibereho ikomeye umuntu yabayemo.

Niba warafashe cyangwa icyemezo cyo kuba mu bwami bwa Yesu ntibizakubuza guhura n’ibibazo, niba ubona basa n’ibishoboka uribeshya mu mibereho yawe. Byaba iby’ubukungu, iby’isano , ubuzima, ugushinga urugo cyangwa ibintu ibyo aribyo byose.

Impamvu zibi ni byinshi kandi ziratandukanye. Mu kwizera ubu buryo bw’ibikomeye tuzana mu busabane butugenga ku Mana, bukatwerekeza ku mwuka w’urugamba, bizana umugambi n’amasezerano by’Imana mu mibereho yacu, bikaganisha ku gutwika kamere yacu ishaje maze bikadukuza mu ishusho ya Kristo.

Uko dusubiza kuri ibi bikomeye dufite igikorw cy’umumaro ku mibereho yacu. Abantu bahinduka abasazi kubwo kubyemera ko biba, abandi Bantu cyangwa ibigo by’imishinga ibihe byabo bikomeye, urugero, abantu bikomeza kuri Guverinoma y’ibihugu byabo  kubw’ibihe bikomeye by’ubukungu, abandi bashobora gushinga iby’ubukwe bucitsemo kabiri kubw’abana bigomeka n’ibindi bintu bisa bityo.

Kwiringira Bantu byakudanisha mu bubata kazndi byatera ibikomere kuba bisigara ari nk’inkoko z’ibisebe. Mu byukuri ntawe wo kubabarira, nyamara birakomeye kubahaka , ikintu cy’amatsiko, naho cyaba ikintu kibi cyakiriwe gishobora gutera igikomere. Mu maraso y’Imana nyacyo bitwaye ufite icyo  yitaho. Yifuza  kukwereka imbaraga zayo zikorera kuri wowe kugira ngo uneshe ntawe wishingikirizah. Hari inzira eshactu zo kuburuka ukava mu bigeragezo no mu mibabaro. Dushobora kugira umutima winangiye kumwe ugushakaho ugomba gukora ni ukugendana n’Imana, dushobora gukuza umutima umenetse, kimwe cyo cyica imitekerereze kandi ntiyigere ikira.

Gupfa kubw’ubugingo binezeza benshi, cyangwa dushobora  gukuza uburinzi bw’umutima. Uburinzi bw’umutima bwakoreshejwe hejuru  y’amabwiriza y’Imana kandi yuburukanye kwizera ahindukirana ibikomere byose mo imigisha.

Igisubizo ni ukugira ibyiringiro ko ubusabane bwawe n’Imana nzima, niba uri gukorana nayo uganisha ku mwuka wera, nyuma izakugendesha mu bihe by’imibereho n’amasezerano, izakweraka uburyo wagendera ku mibereho ifite intsinzi

Bukuriyemo:

  1. Gukomeza ubushobozi bwawe n’ubusabane ugakomeza kubaho ku Mana.
  2. Kuyumva ikuvugaho ibijyanye n’uko ubu umeze
  3. Kumva ikuvugaho ibijyanye n’uwo uriwe muri, indangamuntu yawe
  4. Kugendera mu mwuka, bikubiyemo kwihana inzira zawe ukerekeza ku bugingo
  5. Gukomeza urugamba rwawe rw’umwuka urwana n’imbaraga z’abadayimon

i

Imibabaro ishobora kuba inyungu

Nshobora kuvuga niringiye nte ndashimira buri wese kubw’ibigeragezo byanjye byinshi kandi bikakaye. Nshobora kubibona inyungu ibivamo. Byerekeza kuri ayo masezerano y’Imana yazanywe n’imibereho yanjye. Aya masezerano yatanze igisubizo mu migisha y’ikirenga bitari gushoboka nta kubabazwa.

Umusaraba, ipfundo ry’imyizerere

Imana ntiyahanagura ibyaha byacu bya kera twibuka. Ibikiza yerekaza ku mbabazi, kuki? Dushingira kuri ibyo kandi tukerekana icyubahiro cyayo. Ikihe cyubahiro? Igitangaza gikomeye cyakoze umurimo w’umusaraba we w’umuzuko we. Kubamba Yesu ku musaraba cyari icyaha. Kibi giteye ubwoba bwinshi cyane cyabagaho buri gihe kirwanya ikiremwa. Nti byari gusobanurwa ko uwo muntu ari nta cyaha afite.

Nyamara reba uko cyahindukiranyemo igikoresho gifite imbaraga zikomeye ziganisha ku mbabazi. Yesu ntiyigeze yibagirwa umusaraba, nyamara ubu iyo yongeye kuwutekerezaho, abona agaciro kawo. Bitari icyo gikorwa kibi giteye ubwoba yakorewe n’umuzuko we utangaje njye nawe ntitwakizwa uyu munsi.

Abakolosayi 1:20 havuga ngo: “Kandi imaze kuzanisha amahoro amaraso yo ku musaraba we imwiyungisha n’ibintu byose ari ibyo mu isi cyangwa mu ijuru.” Mbega igitekerezo gitangaje?Ibintu byose uko byagenda kose icyaha giteye ubwoba byabaye inshuti binyuze ku musaraba wa Yesu.

Abaroma 16:25 havuga ngo: “Imana ibasha kubakomeresha ubutumwa bwiza no kubwiriza ko ibya Ysu Kristo nababwirije bihuza n’ibnga ryahishwe uhereye kera.”

Eleanor Roosevelt yagize ati: “Nturi uwo gupfa nta ruhushya rwawe.” Ibyo ntibyari ukuri igihe twari abana, nyamara ni ukuri ubu, ntitwari abo gupfa nk’abana, gusa ko dutanga uruhushya rw’ibyo bikomere, gusa na none tugahata ngo dukureho ibikoko by’igiseba.

Copyright 1992 by Dunklin Memoral Church used by permission ISOB

<top>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Igice cya 12

Ikimwaro-igicumuro

 

Twese twumvise iby’igicumuro. Abakristo benshi cyane bumvise ko igicumuro Atari ikintu  runaka ko ari ufite ubuzima bwiza, nyamara benshi bakomeje kubirwanya.

 

Igicumuro ni iki?

Hari ibitabo biranga ibisobanuro by’igicumuro nka:

Enochos: Icyongeye gufatwa, kuzitirwa na, kuzanwa ku igeragezwam munsi y’ubutabera.

Igicumuro na enochos mu kigiriki bisobanura ikintu  “kigira nabi ” “Icyongeye gufatwa kuri kuba bahatite umuntu icyo asabwa gukora, ufite icyo ashinzwe” inshinga y’ibanze isobanura nka: kuzitira, gushiraho icmbago, imbibe, imipaka, ububata busa n’ubw’umuntu udashobora kubona ingwate mu gihe cy’igeragezwa, ushyirwa mu nzu y’imbohe. Imana ntiyakoze ikosa igihe haza igicumuro, igicumuro gituruka ku bintu bibi tuba twakoze, gucamo kabiri amategeko.

Igicumuro ntikiduciraho iteka nk’abantu babibabi ahubwo kitumenyesha ko turi abanyabyaha ko ibyo dukora ari bibi.  Byerekanwa no kwitondera amategeko y’Imana kandi bikatwumvisha ibyo tugomba  gufafwa iyo tubishyikiye.

Iyo twishe itegeko dusabwa kumva igicumuro kugira ngo dushobore kuza kuri Yesu maze ngo twezwe. Imana ishyira amategeko mu mitima yacu , Adamu yarabikakaje , Yesu arabigarukana. Niba twishe itegeko, twumva ko ducumuye. Twishe itegeko Umucamanza n’urukiko bizatubwira “igicumuro”

97 Ikimwaro ni iki?

Igicumuro, nk’uko byerekanwa n’Imana, biteganywa nko kwimenya ko uri umunyabyaha bivuye ku mutimanama bijyana n’icyaha kandi bikakuganisha kwihana kugira ngo ubushuti nyakuri n’Imana busanwe. Igicumuri ntikigaba igitero ku muntu, ahubwo ni ibyo umuntu yakoze. Ikimwaro kigaba igitero ku ndangamuntu yawe cyane kandi kiguha ubutumwa ko utari mwiza na buza, si icy’agaciro, biri kure kwiyubaka no mu kubaka nta byiringiro.

 

Isoni ntizihindurwa mu buryo bwa kamere nk’igicumuro, zitangukanye n’igicumuro giterwa na satani

Abantu babi ni ingabo za satani bize uko bakoresha igicumuro no kudukoza isoni. Niba satani adashobora kuduhagarika biturutse ku kuza kuri Yesu , tukabona imbabazi z’ibintu twakoze bibi, nyuma igikoresho gikurikiraho azakoresha ni ugukoza isoni.

 

Abantu bakoresha ikimwaro kugira ngo bagere ku ntego yabo

Njye n’umugore wanjye twembi twabonye ibi mu bikorwa. Satani, abantu babi, abadayimoni badutera ikimwaro, kandi bakadutera kwizera ko tutari ab’igiciro

Isoni zubaka igikuta cy’icyaha giteye ubwoba cyane hagati y’Imana natwe nuko bigatera igicumuro, ntidushobore kugira ubushuti n’Imana, umutimanama wacu wumva uciriweho iteka. Twumva dutandukanyijwe n’Imana kandi ntikorere muri twe. Ntitwakumva ukuboneka kwayo, tutizera ijambo ry’Imana. Kandi dutekereza ko tutari ab’igiciro, ntacyo turi cyo ko turi abanyabyaha, twararemaye.

Pasteri Jack Hppyford wok u Itorero “On the in van Nurys California, yabwiwe inkuru y’umugore wari warihebye ashaka umubatizo w’umwuka nyamara ntiyacogora, igihe yamukoreraga  umurimo wo kwezwaho ikimwaro, atangira gushima Imana avuga indimo.

“Umuntu wese witondera amategeko agasitari kuri rimwe, aba acumuye yose (Yakobo 2:10)

Mu isezerano ry’Abaheburayo, igicumuro cyabagezaga ku munsi wo gucungurwa n’ibyishomo kugira ngo ibyaha byabo bisibanganywe. Iki cyagombaga gukorwa n’igitambo cy’amaraso cyapfaga  mu cyimbo cyabo nk’uko babonaga abatambyi bica inka, ihene, n’izindi nyamaswa.

 

Ni gute kandi ni hehe ucumurira, gikorerwa he?

Umutima wacu ufite imirimo itatu, ubushake, ibitekerezo cyangwa ubwenge n’amarangamutima. Mu buryo bwinshi busa umwuka ufite imirimo itatu, iyo kuba umutimanama , kumenya ukuri ako kanya hatabayeho gutekereza n’ubumwe ( n’Imana  cyangwa n’isi y’umwuka) 1 “Ndavuga ukuri muri Kristo simbeshya kuko umutima wanjye uhamanya nawe mu mwuka” (Abaroma 9:1).

Igicumuro gikorera ku mirimo y’umwuka wacu, gitera guhura kw’iyo mirimo itatu kandi bigashyiramo ukuri kuzuyeigakomera,

1 Timoteyo 4:2 havuga ngo bayobejwe n’uburyarya bw’abigisha b’abanyabinyoma, bafite inkovu z’ibyaha mu mitima yabo nk’iz’ubushye”

Tito 1:15 havuga ngo: “Byose bibonereye ababoneye, nyamara ntakibonereye abanduye batizera, ahubwo bononekaye ubwenge no mu mitima yabo.”

Abantu benshi baribwa n’ibicumuro byabo byo mu bihe byashize

Niba utababarira ubwawe, cyangwa mu yandi magambo, akira mu kuri cyangwakandi ukore iby’imbabazi z’Imana z’ibyaha byawe bya kera uzaba imbohe ku ngaruka z’ibyaha biteye ubwoba kubw’ibisigaye by’imibereho yawe. Ku ruhande rumwe umurimo wa Yesu, ku musaraba, amaraso ye byari bigagije. Ntakirimo hagati, ntushobora gufata kwishyura kubw’ibyaha byawe bya kera wigirira nabi Yesu yakoze umurimo. Niba warihannye warababariwe nta kindi gishobora gukorwa.

Zimwe mu ngaruka zo kutemera igitambo  cyuzuye cy’amaraso ya Yesu nuko ushobora gucibwa curubanza n’abandi ntuzashobora guhimbaza Imana niba wuzuye umwuka wera ufitanye nayo ubushuti nyakuri, ntuzigera winjira mu muhamagaro wawe no mu bugingo, ntuzashobora gukunda abandi , abandi ntibazagukunda, ubugingo bwawe buzaremera, wabaho uri umukene, amarangamutima yawe  n’umwuka w’ubuzima bizagira ingorane nyinshi.

Abajyanama ba kera mu by’ibibazo n’uburwayi bwo mu mutwe bemeza ko umugabane munini w’ibibazo, biterwa n’uburwayi bo mu mutwe ari agicumuro. Ijambo ry’Imana rivuga ko yakubabariye ibyaha byawe byari biteye ubwoba ntacyo bigutwaye, mu kutemeranya n’Imana niba utakira impano itangaje. Nsobanukiwe ko bishobora kuba ukuri bisa neza cyane, nyamara Imana ikunda kuguha ibintu mu buryo n’ibyiza cyane ngo bibe iby’ukuri.

Ikimwaro gihagarika ubushuti nyakuri mu bashakanye

Ikimwaro ntigihagarika ubushuti nyakuri n’Imana gusa ahubwo gihagarika n’ibindi bisa bityo. Mu bashakanye ni ikintu cy’ingenzi cyane kugirana ubushuti nyakuri.

Bimwe na bimwe  mu biranga ikimwaro

Ikimwaro kiragoye kugikemura kuko gishingiye ku kwireba uwo wizera uwo ariwe. Isoni ni igisubizo cyo kudahura no kwiringira Imana, kumvikana abandi, kurebesha amaso hasi urebana n’abandi.

Isoni zivuga ngo: “Wivuga kandi ntugire icyo ubwira umuntu, ntiwakwizera.”, isoni zikubwira ko utari uw’umumaro, udakwiriye, utagira ubukire, utagira agaciro, wanduye utari mwiza bihagije, utari mwiza uhejejwe, utandukanye n’abandi, uba wenyine cyangwa  ucecetse.

Rimwe na rimwe utangazwa nuko abantu benshi batari abizerwa kandi badashobora kwivugisha bo ubwabo. Niyumvisha ko ahari ibyinshi bituruka ku myifatire yizwe yo kugumana “ibintu bihishwe n’isoni”

 

Isoni ni ibyerekeranye nabo twizera turi bo, si ibirebana n’ibyo twakoze

Isoni ni ukwizera kurebana naxwe ubwawe ko hari ikintu kibi warazwe, wumva umeze nk’uwaremwe nabi ntigire ibyiringiro.

Isoni zizana kwiyanga

Abantu batuma tugira isoni bitangira kare bwana, rimwe na rimwe ku mugambi, rimwe na rimwe mu buryo bwo kuba intungane. Waba warigeze wumva izi nteruro z’isoni?

Isoni kuri wowe

Wirakara

Wirira

Ba mwiza cyane

Ba umugabo, kora ibisa n’iby’umugore urimo ukora ibintu bisa bityo na none ntuzigera uhindura? Nti washobora kugira uburyo bwo kuba umwizerwa, kora ibisa n’iby’umukobwa mwiza cyane, wibesha umuryango, bonwa ntiwumvwe, wakoze ibyo nyuma ya byose nagukoreye? Urandwaje.

Kimwe mu bintu bikuru  bitera isoni ni ukuba  mu bwigunge  mu rugo. Njye ndi umwana nabonaga abandi bana bakora umwe umwe ba se babaganiriza mu mibereho yabo, bakavuga bo ubwabo ko njyewe, singomba kuba mwiza bihagije. Kuki nakoze ibibi? Kuki ntabishobora gusa n’abandi bana? Ibi bizana umuzi muremure ucengera mu isoni.

 

Isoni zishobora guterwa no gufatwa ku ngufu.

Ifatwa ryo ku ngufu ntibigombera, gufatwa ku ngufu ngo ukoreshwe imibonano mpuzabitsina kukubuza ibyo mumva byazana isoni. Nyamara umugizi wa nabi yiba ubutware bw’ugirirwa nabi. Ugirirwa nabi afata ibyo ashinzwe kubw’uko byabayeho.

Ubusambanyi bw’abahuje ibitsina buzana igicumuro n’ikimwaro, biraboneka kuko ibi bikorwa n’abatagira umutimanama.

Ikimwaro gishobora gusunikwa n’abagabo bayobora imiryango

Umwe agomba kwiga uko yafata abantu neza mu isoni kuo yafashwe neza  cyangwa kubera ko yize kubaha cyangwa biturutse ku babyeyi be.

Abantu bamwe ni inzobere mu byo gufata neza abantu mu isoni cyangwa igicumuro

 

Babikora nta mutimanama, basa n’abazimya uburyo bumwe na bumwe bw’amavuta y’umwuka ari hose uwuvuga uti: “Ntubona ko ndi mubi? Cyanga ntubona uko naremwe?” Mbese wahindutse imbata yabo, ubikorera hanze y’impuhwe zabo, bigira gukora ibintu ku ruhande rwabo utagakoze. Umwamikazi  Vigitoriya, Umwamikazi w’Ubwongereza mu gihe cya 1800 yize uko abantu bagenzura abandi yanzuyeko abantu bafite imitima mibi, bamenya kuyobora abantu neza abantu b’umutima mwiza baracumura barakorwa n’isoni.

Ni iki igicumuro n’isoni byatera niba bitagize icyo bikorwaho ?

Niba bidakozweho n’umugambi w’Imana, igicumuro n’isoni byubaka igikuta kigatangira ubusabane bwawe n’Imana. Birakomeye kuyumva ivuga, birakomeye gusenga, ijambo ry’Imana risa   n’uburyo bw’imibereho, niba usoma ijambo ry’Imana ryose wumva riciraho iteka.

Igicumuro kinaniza umutimanama wacu uburyo bwahawe bwo kumva icyaha n’ubumwe bwacu

Niba tugiye kunesha tugomba gukomeza kumva Imana ivuga, tugomba kugira ubwo bumwe buryohereye nayo. Ntidushobora kumenya mu bundi buryo abo turi muby’ukuri muri Kristo, ntitwashobora kugendera mu nzira z’Imana, ntitwashobora guhangana na satani.

Igicumuro cy’imibereho myiza cyatuyobora ku kwihana no kuri Yesu kubera ko tubona ibyifuzo byacu kubw’igitambo cy’amaraso no gutungana kwayo, (2 Abakorinto 7:10) havuga ngo: “Agahinda ko mu buryo bw’Imana gatera kwihana kuticuzwa na ko kuzana agakiza, ariko agahinda ko mu buryo bw’isi ni imibabaro ituruka mu isoni, kandi iherezo ry’imibereho iterwa n’isoni  ni urupfu  cyangwa mu yandi magambo gutandukana gudukura ku Mana.

Urupfu rusobanurwa buri gihe mu buryo bumwe na bumwe bwo gutandukana. Igicumuro n’isoni bigira irari ry’ibizinga mu mutima wawe no mu mwuka wawe kandi rimwe na rimwe ushobora kubyumva mu mubiri wawe, Adamu yasogongeye igicumuro igihe yasuzuguraga ijambo ry’Imana.

 

 

Inkuru nziza ku Bantu babiri, twaratsindishirijwe.

Abaroma 5:9 havuga ngo: “Nkamwe none ubwo tumaze gucindishirizwa n’amaraso ye, ntituzarushaho gukizwa umujinya w’Imana nawe?”

“Gutsindishirizwa n’ijambo rikoreshwa mu nkiko. Ni ikinyuranyo cyo gutsindwa. Yesu yafashe isoni zawe n’igicumuro kandi arakubohora agukura mu nzu y’imbohe.”

Yesaya 53:11 havuga ngo: “Azabona ibituruka mu bise  by’ubugingo bwe bimushimishe, bimuhaze. Umugaragu wanjye ukiranuka azatuma benshi baheshwa gukiranuka no kumenya, kandi azishyiraho gukiranirwa kwabo.”

Nubwo Yesu yadutsindishirije, ntitwashobora guhagarara mu gihe cy’ibigeragezo byacu niba turi munsi y’igicumuro n’isoni. Satani agerageza kuturindira mu gucumura cyangwa no mu isoni kugira ngo tutabasha kurangiza uburyo bwo kwera imbuto no guhagarara ku ijambo ry’Imana.

Umurimo wacu ni ukuyobora urugamba rw’umwuka twerekeza ku kwatura ibyanditswe bikwiriye no gukomeza mu bitekerezo kongera kugira mu buryo bushya.

Gutsindishirizwa na Yesu byizeza umutimana nama wawe.

Inkuru nziza y’ubutumwa bwiza isobanura kutuyobora tukava mu gicumuro no mu kimwaro kugira ngo tubashe guhimbaza Yesu kuba mu kuboneka kwe no mu ijambo rye nibwo buryo bwonyine ashobora kutwezesha. Bihanwa ko twese dufite inzego zose aho dukomeza kwica amategeko mu nzira imwe cyangwa indi, nyamara aho kuduciraho iteka, Yesu arashaka ko tumuzaho kugira  ngo adukureho imyifatire ya kamere kandi ashobore kyduhishurira imiterere ye muri twe.

Yesu adahumagarira mu mucyo nk’uko yabikoreye umugore muri Yohana ibice 8 wari wafashwe asambana. Yohana ibice 8:11-12 havuga ngo: “Ntawe Databuja” Yesu aramubwira ati: “Nnjye singuciraho iteka, genda ntukongere gukora icyaha. Yesu yongera kubabwira ati: “Ninjye mucyo w’isi, unkurikira ntazagendera mu mwijima na hato, ahubwo azaba afite umucyo w’ubugingo”.

Pasteri wacu Emeritus, wo mu Itorero rya Mount Paran Chuch of God, Dogiteri Paul Walker, bakoresha umurimo w’Imana buri gihe uburyo bwo kwerekana abantu bayo ko Imana itabaciraho iteka, ashinga agati ku butumwa bwiza. Izi ko niba ikuyeho igicumuro cyabo n’isoni zabo bishobora kuduhuza n’Imana kubwabo kandi Yesu yarangiza umurimo mu bugingo bw’umuntu.

Ibyo ntibyabaho niba waremejwe n’igicumuro cyangwa isoni. Niba ari igicumuro ubukurikiraho  kihane, icuze ibyaha byawe usabe Imana igufashe kwanga ibyaha byawe kandi irabikubabarira. Nyuma urabohoka wumve kuboneka kwayo muri wowe maze igukuze.

Yesu yitanzeho igitambo cyo gukozwa isoni kubwanjye kugira ngo dushobore kubohoka.

Abaheburayo 12:2 havuze ko Yesu yafashe isoni kubwacu, gusuzugurwa, kwiheba nk’ikintu yaremewe gukora kubwacu. Amanikwa yambaye ubusa umwicanyi imbere y’abantu benshi bamuzungurizaga umutwe biteye isoni, isoni z’ubwoko bwinshi butandukanye ubwo gutandukana bwashyizwe kuri we.

Abaheburayo 12:2 havuga ngo: “Dutumbira Yesu wenyine ariwe Banze ryo  kwizera kandi ariwe ugushoboza rwose, yihanganiye umusaraba kubw’ibyishimo byamushyizwe imbere. Ntiyita ku isoni zawe, yicaye  iburyo bw’Intebe y’Imana.”

Kimwe mu bintu byazanye Yesu ku isi, nk’uko byanditswe muri Yesaya 61 byari ugukuraho isoni. “Mu cyimbo cyo gukorwa n’isoni kwanyu muzagererwa kabiri, mu cyimbo cyo kumwara kwabo bazishimira umugabane wabo, nicyo gituma mu gihugu cyabo bazagaburirwa kabiri, bazagira umunezero uhoraho.”

(Yesaya 61:7)

 

Niba ari isoni, amaraso aboneye, arakuhagira wese nk’urubura.

Byose ni ibijyanye n’indangamuntu yacu,

Mu by’ukuri niba uzi uwo uri we nk’uko Imana ikubona mu isoni.

Mu by’ukuri niba uzi uwo uri we nk’uko Imana ikubona isoni zizakurekura.

Humeka neza kandi urebe uwo uri we mu by’ukuri werekeje ku maso y’ukuri. Ni ijambo ry’Imana  ry’ukuri ryonyine rizi igihe cyawe cy’uwo uriwe. Niba uzi uko uri , ntuzitwara bisa n’uwo utari we. Ukuri ni intwaro ifite imbaraga nyinshi ccyane ku isi.

Yesu  yikoreye isoni zacu ku musaraba kandi aduha indangamuntu ye yejejwe.

« Abakubita nabategeye umugongo n’imisaya nyitegera abamfura uruziga, kandi mu maso yanjye sinabahishe gukorwa n’isoni no gucibwaho amacandw ».(Yesaya 50 :6)

Ijambo ry’Imana ni ikintu cyonyine gishobora kongera kugira bundi bushya ibitekerezo byacu kuri yo1 Iga kandi wongere usubire muri uku kuri, wature ibyanditswe, umaramaze ntacyo umutimanama wawe ukubwira kugeza igihe kukugira bushya mu bitekerezo byawe.

Nyamara ntiwazagira urangiza ibitekerezo byawe byongera ku kugira bundi bushya ku kuri kw’ijambo ry’Imana kugeza igihe mu by’ukuri uha Imana ku kuru kukureba ubwawe. Ugomba gukingura ibyumba byawe byose, ukora ibi mu buryo bworoheje ubwira Imana isa n’inshuti nyanshuti. Yibyire imyumvire yawe yose, ibyaha, ibiguhangayikishije, kudatanga imbabazi n’uko ugira urukundo ruke, ntugire icyo uhisha ! Ntishobora kukwereka uwo uriwe muriyo kugeza ubwo  uyeretse uwo uriwe yo idahari, udakoze ibi bizaguheza mu bubata.

Duteganyirijwe kunguka ukuri, indangamuntu yacu y’ukuri ku Mana yerekera ku ijambo ryayo.

Ndakwingingira kwiga inkuru iri mu Kubara ibice 13 na 14 ivuga ku Bisirayeli no ku batasi cumi na babiri, Yosuwa na Kalebu, bari bafite kwizera guhagije mu ijambo ry’Imana bibona ubwabo nk’abanesheje abanzi babo.

Abandi cumi baravuga bati : « Kandi twabonyemo abantu barebare banini. Twibona tubamezeho nk’inzige nabo bakabona tumeze nkazo » (Kubara 13 :33).

Satani abiba imbuto zera ishusho isa n’ibibi muri twe.

Muri Matayo 13:1-23 Yesu yabwiye abigishwa be umugani ijyanye n’ijambo ry’Imana riterwa mu mitima yabo nk’imbuto babiba. Yasobanuye uko rikora n’uko satani agerageza kuririnda akaribuza gukora, nyuma asobanura ko Atari satani gusa ugerageza kwiba ijambo ry’Imana arijyana hanze y’imitima yabo, nyamara ko satani nawe ari umubibyi w’imbuto.

“Nuko abacira undi mugani aravuga ati: “Ubwami bwo mu ijuru bugereranywa n’umuntu wabibye imbuto nziza mu mutima we, nuko abantu basinziriye umwanzi araza abiba urukungu mu masaka, aragenda.” (Matayo 13:24-25).

Ibikurikira ni ibikorwa bimwe na bimwe ushobora gusubiramo.

Ibi bikorwa ni imbuto nziza, zizabyara imbuto nziza mu bugingo bwawe.

1. Wari warazimiye nta byiringiro ufite?

Ibyo bisobanura ko undi muntu yagombye kugushaka. Abefeso 2:12 (a & b) havuga ngo: “Mwibuke ko icyo gihe mwari mudafite Kristo mutandukanijwe n’ubw’Isirayeli, muri abashyitsi ku masezerano y’ibyasezeranyijwe, ari nta byiringiro mufite by’ibizaba ahubwo mwari mu isi mudafite Imana Rurema.”

2. Mwari mupfiriye mu byaha byanyu.

Ntihari gusohoka ku muntu wapfiriye, uretse kwakira ubugingo. Abefeso 2:1 havuga ngo: “Namwe yarabazuye, mwebwe abari bapyuye muzize ibicumuro n’ibyaha byanyu”.            Amaraso ya Yesu yamenetse ku musaraba yakoze byinshi cyane biruta gukuraho no kubabarira ibyaha byawe. Menya neza ko mu Byanditswe gusa twe dufite imbabazi n’ugucungurwa “Muri We” Abakolosayi 1:14 havuga ngo: “Niwe waducunguje amaraso ye ngo tubone kubabarirwa ibyaha byau.” Abedesi 1:7 havuga ngo: “Niwe waduhesheje gucungurwa kubw’amaraso ye, ariko kubabarirwa ibicumuro byacu nk’uko ubutunzi bw’ubuntu bwayo buri.”

3. Imbabazi zacu z’umwimerere rimwe na rimwe zumvwa nabi.

Abantu benshi bumva ko bari umuntu umwe  nyamara ubu Yesu yarangije akuyeho,   abababariye ibyaha byabo.

Bibi! Wabambanywe na Kristo.

Ikintu cya mbere Imana yakoze kuri wowe cyari “ukugushyira” muri Kristo ngo ubane nawe mu rupfu. Kamere yawe ishaje ya Adam, yawe ya mbere, nta shingiro yari ifite byo kwezwa, wagombye gupfa. Ibihembo by’ibyaha ni urupfu. Inkuru nziza ni uko wapfuye wari warangije kuba “ muri Kristo”  igihe yabambwaga wifuje kubihishurirwa, urizera kandi urabyemera.

4. Wari wamaze kuba “muri Kristo” igihe ibi bikurikira byabaye

“Nabambanywe na Kristo ariko ndiho, nyamara sinjye uriho abubwo ni Kristo uriho muri njye. Ibyo nkora byose ndi mu mubiri, mbikoreshwa no kwizera umwana w’Imana wankunze akanyitangira (Abagalatiya 2:200

5 .Wapfanye na Kristo

“Ubwo wateranyijwe nawe gusangira urupfu nk’urwe, niko tuzaba duteranijwe nawe gusangira gusangira kuzuka nk’ukwe” (Abaroma 6:5).

6. Mwahambanywe na Kristo

“Nuko rero kubw’umubatozo twahambanywe nawe mu rupfu rwe kugira ngo nk’uko Kristo yazuwe n’ubwiza bwa Data wa twese, abe ari nako mu bugingo busha” (Abaroma 6:4). “Kuko mwahambanywe nawe mu mubatizo kandi ni mo mwazuranywe nawe, kubwo kwizera imbaraga z’Imana yamuzuye mu bapfuye.” (Abakolosayi 2:12). Niba ufiye ibihe bikomeye ku ndangamuntu, ndatekereza ko wafata mu mutwe Abaroma ibice 6. Nkoze ibyo byagize icyo bikora kinjiye mu bugingo bwanjye.

7. Wagizwe muzima na Kristo

Abakolosayi 2:13 havuga ngo: “Kandi ubwo mwari mupfuye muzize ibicumuri byanyo no kudakebwa kw’imibiri yanyu, yabahinduranye bazima nawe imaze kutubabarira ibicumuro byose”(Abefeso 2:5 havuga ngo: “Kubw’urukundo rwinshi yadukunze, ubwo twari dupfuye tuzize ibicumuro byacu (ubuntu nibwo bwabaki.

8. Mwazanywe na Kristo mwicazwa na

KrisTo.

Abefeso 2:5-6 havuga ngo: “Kubwo urukundo rwinshi yadukunze, ubwo twari dupfuye tuzize ibicumuro byacu (ubuntu nibwo bwabakijije) nuko ituzurana nawe, itwicazanya nawe mu ijuri  mu buryo bw’umwuka turi muri Kristo Yesu.” Uku ni uguhagarara kwacu kwemewe n’amategeko ku Mana kandi uyu munsi urufatiro rw’uburenganzira bwacu bwemewe n’amategeko kugeza ku mwuka w’isi urebwa, uruhande rwawe ruri kumwe na Kristo mu ijuru. Uri mu cyicaro cy’ubutware. Satani n’ibitekerezo byawe bizakubwora ko uticazanywe na Kristo mu ijuru, nyamara icyo ni ikinyoma Ukeneye kumenya ko Imana yakwicazanya na we igihe wari umunyabyaha

9. Uri icyaremwe gishya

2 Abakorinto 5:17 havuga ngo: “Umuntu wese iyo ari muri Kristo aba ari icyaremwe gishya, ibya kera biba bishize, dore byose biba bihindutse bishya.”

Kandi imaze kuzanisha amahoro amaraso yo kumusaraba we n’ibintu byose aribyo kw’isi cyangwa ibyo mwijuru .

Kuki ntatekereza kunzira

Nejejwe cyane n’uko mwabajije,kiriya kibazo ni girakamaro.

Byagutwaye imyaka kugirango ubone isi “nindi imana”wowe ubwawe. Kandi ibyasigaye kubyo Kristo yababarijwe mbishohoje ubwanjye mu mubiri we, ariwe torero

nkurikije ubusonga Imana yampaye k’ubwanyu kugirango mbwirize abantu, ijambo ry’Imana ryose, aribwo bwahishuwe uhereye kera kose uheeye kera kose ariko none bukaba bwarahuishuriwe abera bayo, abo Imana yishimiye kumenyesha kumenyesha ubutunzi bwiza bw’ubwo bwiru, bageze mu banyamahanga aribwo Kristu uri muri mwe aribyo byiringiro.

1Nigute twakwemera iyi mpano

. Urema kwiyemeza kwizera ijambo wumvise kuva wavuka kugeza no mu bukuru bwawe, ugomba kwiyemeza kubaha ijambo mu buryo bwose wanyizeyemo.

Abaroma 10:9-10

havugango niwatuza akanwa kawe yuko Yesu ari Umwami ukizera mu mutima wawe kuko Imana yamuzuye uzakizwa kuko umutima ariwo yizeza ukabarwaho gukiranuka   kandi akanwa akaba ariko yatuza agakizwa.

2. Kuba inyangamugayo hamwe n’Imana mu mibereho yawe

Ibintu byose bizaba bigaragara ari umucyo, ibintu byose bizaba biri munsi mu mwijima, ugomba kuzana imibereho yawe mu mucyo muri Yesu winyangamugayo. Niba ushobora kubyemera hamwe n’abandi Bantu mushobora kuba abanyambaraga nyinshi kuri wese ashobora kubagirira icyizere mu bandi.

3. Babarira abandi kandi nawe wakire kubabarirwa nawe

4. Enera uko uri wowe ubwawe nuko Imana yakuremye kuba

Uzi yuko Imana yakuremye uko uri n’umurimo wawe uhambaye ni ubuhe busobanuro bw’umuvugo cyangwa isoko cyangwa ub umwe mu muryango bw’uwo muvukana.

Imigani 14:35 “Ineza y’umwami ayigirira umugaragu ukorana ubwenge, ariko umujinya wo awugirira ibiteye isoni.

Dukeneye kwitondera cyane, tugomba kuyoboramo ducyeneye kuyobora abandi munzira izaba izabafasha kubabarirwa  (kutabarwaho) icyaha, mugihe tubonako icyaha giteye isoni kizagaruka gikurikirana abagikoze, birashoboka ko Uwiteka ashobora kudukoresha kugirango dufashe k’ubw’urukundo yakunze umuntu. Abantu bamwe bumva ko ibyabo ari byiza akaba ariyo mlpamvu nashakaga kubabwira yuko mfite uburambe ku mibereho y’abantu bakeneye gufashwa.

Cannery Row.

Mugitabo cya Cannery Row harimo  uburyo twakwirinda icyaha ndetse no gukorwa n’isoni (ikimwaro). DOC yari umusore w’umukinnyi kandi yari umusore w’umukinnyi kandi yari umuhanga naje kumusaba yuko twajya dukinana muri uko gukina kwacu naje kwibagirwa izina rye nkajya mwita Joe yakundaga gutekereza ( kwibaza) cyane kubijyanye no kuba kunkombe z’amazi kuko yumvaga ariho ubuzima bwe bwagenda neza, ari nyamara aho hantu hatumaga akora icyaha ku buryo bumworoheye.

I           gihe cyimwe nagerageje kumwegera no kumwitaho. Igohe kimwe donc yubatse kubwato akajya ajya no kuroba amafi, noneho igihe kimwe,

Doc ari mu mujyi aho bagomba kunywera mu minsi mikuru ako  kanya yahise abona inzozi (inzozi ze zahise zirotorwa) ako kanya yaranyoye arasinda ahita agwa mu cyaha. Ako kanya yahise asaba Imana imbabazi kuko yari aguye mu cyaha ariko agira isoni kuko abantu bari bamuzi bamubonye anyway inzoga ndetse akora n’ibindi byaha bituma abamubona babona ari ibintu bidasanzwe kandi biranabababaza cyane mugihe nawe yari ababaye cyane, yari ababajwe cyane nuko yari atakaje inzozi z’ubuzima bwe. Byaramubabaje cyane kandi yagize isoni mubandi k’ubw’icyaha yari yakoze. Mu byukuri niba mugenzi wawe aguyemu cyaha ukabona kimuteye isoni mufashe kuva muri icyo cyaha no mungaruka zacyo.

 

Gusenga (isengesho) Mushorera w’ubugingo bwacu ni nihe twakura umugenzi, twakugize uwambere Uwiteka ndemera ibyaha byanjye, ndarizwa n’umubiri wanjye n’umwuka wanjye, rwose mbabarira  kandi unyuhagire ibyaha byanjye byose, kandi Uwiteka nkuragije inzira zanjye zose z’imibereho yanjye n’imitekerereze yanje, unyiyoborere uko usha no mu nzira ushaka, Mana undinde inzira igana mu irimbukiro, kandi Mana ndifuza ko wampa ibitekerezo bishya ugahindura imitekerereze yanjye ukayingirira mishya.

“Yesu” uri Uwiteka wanjye nkuzaniye ibyaha byanjye, ndakereka n’ibyo abandi bankoreye, ese ni iki nakorera abandi? kuko njyewe nari umunyabyaha imbere yawe, urakoze Uwiteka kubw’amaraso yawe wamennye kugira ngo mbabarirwe ibyaha byanjye kandi nawe wari umuziranenge njyeweho nari umunyabyaha, ubu kandi nizeye ijambo wivugiye ubwawe uti: “Sinzigera mbabaraho icyaha kuko ibya kera ntazabyibuka.”

Ni inde izazamuka umusozi w’Uwiteka?

Ni inde uzahagarara ahera he? Ni ufite amaboko atanduye n’umutima uboneye, utigeze kwerekeaa umutima we kubitagira umumaro, ntarahire ibinyoma. (Zaburi 24:3-4)

 

Umutima mu mwuka

2. Hari uburyo bwinshi bugaragara bwaremwe buri mu nzibutso z’insengero. Turashimira abanditsi b’iki gitabo kubyo twumvisemo turabashimira mu buryo mwitanze (mwatekereje). Kuri Minisiteri iri kuri Florida USA kugira ngo natwe tugire icyo dukora ku  buzima bw’umukristo benshi mu bayobozi bacu babigezeho bafashijwe n’Uwiteka Yesu Kristo.

Byanditswe * 1992 na Dunklin Memorial Church bwakozwe mu burenganzira bwa ISOB

 

Appendix A

Ubusobanuro bwanjye nyakuri.

 

Ndizera yuko muri Yesu ariho nababariwe ibyaha byanjye bya kera ari n’iby’ubu, ibyo mu gihe kizaza kuko ahorana imbabazi, nkaba narakiriye kubohoka nta kintu nshobora kumuburana kuko naboneye byose muri we kandi yambereye byose mu buzima bwanjye.

Muri Yesu nabonyemo ubuzima nyakuri sinkiri uwo kwa Adam, ubu ndi icyaremwe gishya Yesu ari mu mucyo kandi yabonye ko ari ingenzi kuri njye, sinzakorwa n’isoni kandi azanjyana mu ijuru kuko arankunda. Mu gihe satani angeragea kinjyana mu byaha cyangwa kunyibutsa ibya kera, mpita nibuka ko ndinzwe, nkahita menya ko ngomba kwita kuri ejo hanjye nkibuka Imana inkunda. Muri Yesu sinkiri umunyabyaha nahinditse icyaremwe gishya nkibuka iby’Imana yamvuzeho iti: “Ibemeze kuba abana b’Imana bazahinduka ibyaremwe bishya, ibya kera ntibizibukwa ukundi kandi umwuka wera uzabana nanjye iminsi yose.

Muri Kristo niho ubuzima bwanjye bwibera kandi niho butunganirizwa, niho hari ubugingo burambye. Ubuzima bw’imbere, ubuzima nyakuri, ababyeyi banjye nyibampaye ubuzima bwo muri Kristo na data wankundaga, muri Kristo hari ubuzima bw’iteka kandi singitinya ngo ngire ubwoba kuko ibyo byose ntabikiriho. Kuva nava kwa satani nibwo natangiye kugira ubuzima nyakuri, mu batangiye kugereranya mu buzima nyakuri mba narapfiriye mu byaha iyo nguma kwa satani ariko ubu Yesu ni byose nta muntu, ni ubuzima bwanjye, ni byose Amen.

<top>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Igice cya 13

Urugamba k’ubwimibereho yawe y’Ibitekerezo

 

Abaroma 12: 2, havugango “Nuko bene data ndabingnga k’ubwimbabazi z’Imana ngo mutange imibiri yanyu ibe igitambo bizima bera bishimwa n’Imana ariko kuyikorera kwanyu gukwiriyekndi ntimwishushanye n’abikigihe, ahubwo muhinduke rwose mugire imitima mishya kugirango mumenye neza ibyo Imana Ishaka aribyo byiza bishimwa kandi bitunganye rwose.

Uburyo nateguye bwo gusoma Bibiliya “ mu ijwi kandi mbishimira Imana” n’ibyo Paulo yandikiye abaroma mug ice cya 1-8 no mug ice cya 9,10 na 11,12, aho Paulo agira ati : “Paulo imbata ya Kristo wahamagariwe kuba intumwa, kandi watoranirijwe ubutumwa bwiza bw’Imana. Uwo yasezeranije kera mu kanwa k’abahanuzi bayo mubyanditswe byera bavuga iby’Umwana wayo wavutse mu muryango wa Dawidi k’umubiri, yerekanwe n’ubushobozi ko ari Umwana w’Imana mu buryo bw’Umwuka wera bigahanywa no kuzuka kwe. Kandi si ibyo gusa a Rebeka uburyo yari afite inda atwite,Isaka sogokuruza yabwiwengo umukuru azaba umugaragu w’umuto nkuko byanditswe ngo Yakobo naramukunze Esawu naramwanze.

Nuko bene data ndabinginga k’ubwimbabazi z’Imana ngo mutange imibiri yanyu ibe ibitambo bizima byera bishimwa n’Imana ariko kuyikorera kwanyu gukwiriye Abaroma 12:2. Risobanura kimwe n’ijambo ridusaba kwitandukanya cyangwa se guhinduka n’abikigihe. Kwitandukanya n’abishushanya.

Intwaro zacu zirinda kwizera kwacu n’ubugingo bwacu kandi zirinda ubwihisho bwacu n’umucyo

Nubwo tugenda dufite umubiri w’umuntu nti turwana mu buryo bw’abantu kuko intwaro z’intambara zacu Atari iz’abantu ahubwo imbere y’Imana zigira imbaraga zo gusenya ibihome no gubikubita hasi impaka n’icyintu cyose cyishyira hejuru. Kumenya Imana bifata mpiri ibitekerezo byose mu mitima ngo twinjire muri Kristo.

Dukeneye impinduka mu bitekerezo byacu

Na nyuma yuko tubyarwa bwa kabiri tukaba abana b’Imana, ibitekerezo byacu bya kera bigomba guhinduka tukabona Imana yaturemeye kubaho. Ishaka ko tumenya ko turi ibyaremwe bishya muri Kristo, igice cy’ubwoko bushya bw’abantu. Ubu Kristo aba muri twe kandi yatumye tubyarwa ubwa kabiri mu bwoko bushya dufite ubutware bw’ikirenga bukandagira satani. Twasubiranye ishusho y’umwimerere Imana yari yaremanye umuntu. Ubu nyamara dufite Umwuka uzura wa Kristo, ikintu Adamu na Eva batishimiye.

Kuki dukeneye imoinduka mu bitekerezo byacu ?

Dukeneye impinduka mu bitekerezo byacu tukava mu kinyoma tujya mu kuri. Ukuri ni intwaro ifite imbaraga nyinshi cyane mu isi. Ni iby’igiciro cyane kurindwa n’umurinzi ibinyoma.

Ibyo dukeneye bizakora k’ubyo tuvuga, kandi n’ibyo tuvuga bizakora ku mibereho yacu

Luka 6:45, havugango, “umuntu mwiza atanga ibyiza abikuye mu butunzi bwiza bwo mu mutima we, n’umuntu mubi atanga ibibi abikuye mu butunzi bwe bubi, kuko iby’uzuye mu mutima aribyo akanwa kavuga. Yakobo 3:4-6, havugango kandi n’inkuge nubwo zaba ari nini zite, zikagendeshwa n’umuyaga uhuha cyane ingashya ntoya cyane niyo izeekeza aho umwerekeza ashaka, n’ururimi narwo niko ruri.

Hari intambara z’ubugingo bw’ibitekerezo

Imana yatugize abami n’abatambyi. Umwami aremesha urugamba n’abatambyi bahagararira umuntu ku Mana n’Imana ku muntu, cyangwa mu yandi magambo umurimo w’Imana. Ntitwagira ibyzuye mu mibereho yacu cyangwa umurimo w’Imana ku bandi nta kwiyemeza urugamba rufite intego mu bitekerezo byacu.

 

 

 

Kumenya Imana ni buri kintu

 

Isezerano ry’amaraso n’ibijyanye no kurimenya.

Kumenya ni igitekerezo cyo kugira umubano n’ubushuti nyakuri bw’umuntu. Nyamara turi mu ntambara kubw’ibyo. Intamabara iri mu bitekerezo byacu kandi ihari kubw’ibitekerezo byacu dukoresheje intwaro Imana yaduhaye.

Yesu yamaze kunesha satani ku musaraba. Yamaze kuduha isezerano ry’amaraso rishitse. Intambra yacu si ugutsinda satani, ahubwo ni ukurwanira umugabane wacu utunganye, byongeye Yesu ni umuhuza w’amaraso y’amasezerano. Ahari ari uwo kutwiringiza ko twakira isezerano ry’amaraso riduhesha ubuntu, nyamara ibuka yitwa Jambo. Iyo urimo “umenya” “Yesu’ igihe cy’ubu, umubona ariho ku isi n’imigambi ya satani yaratangiwe ngo idashika. Nyamara umugambi niba ashobora kugenzura ibitekerezo byawe ntuzamenya Yesu n’imigambi y’umwanzi satani  ishobora kukugeraho. Ibuka Yesu yambiye bamwe muri Matayo 7:23 “Sinigeze kubamenya.”

Urukundo rw’icyaha nicyo kitwemerera kumumenya, Yeremiya yarabikamuye

Yeremiya 24: 7 na 31:34 havuga ngo: “Nzaba umutima wo kumenya ko ari njye Uwiteka, bazaba ubwoko bwanjye nanjye nzaba Imana yabo , kuko bazangarukira n’umutima wabo wose.” Kandi ntabwo bazigisha ngo buri wese yigishe mu genzi we, n’umuntu wese bava indimwe ati: “Menya Uwiteka kuko bose bazamumenya uhereye kuworoheje inyuma y’abandi ukageza ku ukomeye. Kurusha bose, niko Uwiteka avuga kuko nzababarira gukiranirwa kwabo kandi icyaha cyabo sinzakibuka.

 

 

 

 

 

 

Niba utagisabana n’Imana ubaho nk’uri wenyine, nttagaciro k’ibitekerezo byawe, nukora wahindura ubusa buri kintu yashaka kuguha binyuze ku bushuti nyakri bwayo.

Gutekereza k’umunyabyaha kushobora kudukura  mu kuyimenya Abefeso 4: 1 “Nuko ndabingiga njyewe imbohe y’umwami Yesu ngo mugende uko bikwiye uko mwahamagariwe.” Abefeso 4:23 havuga ngo: “Mugahinduka bashya mu mwuka w’ubwenge bwanyu.”

Pawulo yasengeye Itorero ngo arimenye kandi rimenyere kubana n’Imana.

Abefeso 3:16-20 havuga ngo: “Ngo abahe nk’uko ubutunzi bw’ubwiza bwe buri gukomezwa cyane mu mutima wanyu kubwo umwuka we, 17 kandi ngo Kristo ahore mu mitima yanyu kubwo kwizega kugira ngo ubwo mumaze gushorera imizi mu rukondo mukaba mushikamye, 18 muhabwe imbaraga zo kumenyera hamwe n’abera bose ubugali n’uburebure bw’umurambararo , n’uburebure bw’igihagararo, n’uburebure bw’ikijyepfo bwarwo ubwo ari bwo, 19 mumenye n’urukundo rwa Kristo ruruta uko rumenywa, ngo mwuzuzwe kugeza ku kuzuzwa kw’Imana, 20 Nuko ibasha ibasha gukora ibiruta cyane ibyo dusaba, ndetse n’ibyo twibwira byose nk’uko imbaraga zayo zidukoreramo.”

Gutoza ikinyabupfura imitekerereze yacu ni uruhare rukuru. Kuba umutwe mu bintu by’Imana muri ubu bugingo byadushyirisha mu rupfu rw’iteka ryose, menya rwose ko tutari kugerageza gupfobya imbabazi n’ubuntu bw’Imana, umurimo warangijwe na Yesu ku musaraba, atekereza uburyo bumwe na bumwe bw’agakiza abikoresheje gahunda y’imirimo cyangwa yemewe n’amategeko. Ntituri gutanga igitekerezo ko Imana yicajwe no kureba ko turi gukora neza. Oya! Ibikorwa byose.

Nyamara itwihaningiriza ko tunesha ariyo mvugo ikoreshwa mu rugamba kuvuka kwacu kupfa kuba kubohowe nyamara tuguma dushyizwe mu bugingo bw’Imana. Tubumbatiye igihe cy’ubushuti nyakuri nayo, bituma itwuzuza, kudukoresha kubw’icyubahiro cyayo no kuzana imigambi y’ubwami bwayo kuri iyi si. Urugamba rw’umwuka n’ikinyabupfura birakenewe kugira ngo turinde ibitekerezo by’ubugingo bwacu bihujwe mu ijambo rye no kwihanganira ibitekerezo by’amabombe ya satani. Igishishikaje satani ni ukujyana ibitekerezo byacu kugira ngo acagagure imiyoboro iduhuza n’ubugingo bw’Imana . ibitekerezo ni inyungu za satani n’aho aremeshereza urugamba hera imbuto nyinshi cyane.

Imana yamaze guteganya igisubizo.

Tugomba gusanisha ibitekerezo byacu n’ukuri kwayo. Ugomba kumenya ukomeje, ko Imana ibwayo yakoze ki kintu gikenewe kugira ngo ikize ibikomere byawe mu buryo bwuzuye  binyuze mu murimo wa Yesu, ubugingo, urupfu, umuzuko no kujyanwa mu ijuru kwe byuzujwe kugira ngo ugaragare ushitse utabuzeho na gato. Uruhare rwacu ni ukwizera ukuri.

Kongera kugira gushya kw’ibitekerezo byacu ku kuri ni uburyo bushobora gufata igihe. Ni iby’ukuri nubwo byaba bidasa n’ukuri. Mu by’ukuri ibitekerezo byacu bishobora guhinduka, iri hinduka rikora ku bugingo bwacu bwuzuye. Nahamya ko ukuri mu mibereho yanjye bwite no mu mibereho ya benshi. Umwanditse wanteye inkunga Michael Vincent avuga uko yanesheje ibyamuhuriragaho byo ku mva amaze nk’ikigoryi, adakwiriye, Atari mwiza bihagije. Igihe Michael yatangiraga ishuri bamubwiye ko kuva ku munsi wa  mbere ko atakwiga asa n’abandi bana. Buri munsi akajya ku ishyri maze ikinyoma kirakomezwa kigira imbaraga, kirongera kigira imbaraga, ibyamuhurizagaho birubakwa. Umwaka ku wundi yazaga yacitse intege zo kwiga. Nyuma y’imya 20 kunywa ibiyobyabyenge, alukore Michael yabonye ukuri ko mu bukristo gushingiye kuri gahunda y’ibiyobyabwenge na alukolo.

Igihe kimwe mueri gahunda yo gutangira gufata mu mutwe ibyanditwe. Ubwa mbere “Gutungana gutangiye” n’umutima we wigometse washakaga gukomeza ikinyoma ko atashobora kubikora, nyuma yo gufashwa no guterwa umwete n’amasengesho y’abandi Bantu yari yaratangiye gufata icyanditswe ku gihe, igihe kimwe asenga yumva amenaguwe n’uburakari no kwicira urubanza rw’ibyo afite imbere kuko yizeraga ko yizeraga ko Imana yakoze amakosa igihe yamuremaga. Nyuma yo gusana guhabwa imbabazi z’Imana yanze icyifuzo atashobora kwiga.

Nyuma ashima Imana ko yamuremye yizera ko Imana itakoze ikosa kandi yaje mu mwanya ko nubwo atasoma igitabo ko ari uwo Imana yaremye kuba uwo ariwe. Imana yaturishije umutima we, imuha kwihanganira gusoma ijambo ry’Imana rimwe ku gihe runaka no gutangira gufata mu mutwe ibyanditswe byinshi. Ubu imyaka irindwi irashije amaze gusoma ibitabo 100 bya gikristo, asoma Bibiliya buri munsi kandi agendera mu buryo bwo kunesha ibyo ahura nabyo bibaho cyane mu mibereho ye.

 

Ukuri nyakuri ni igicumbi

Urugero, mu Bagalatiya 2:20 havuga ngo: “Nabambanywe na Kristo ariko ndiho, nyamara nyamara sinjye uriho ahubwo ni Kristo uri muri njye. Ibyo nkora byose nkiriho mu mubiri, mbikoreshwa no kwizera umwana w’Imana wankunze akanyitangira.” Abaroma 6:3-4 havuga ngo: “Ntimuzi yuko twe ababatijwe muri Yesu Kristu twabatirijwe no mu rupfu rwe? Nuko rero, kubw’umubatizo twahambanywe na we mu rupfu rwe, kugira ngo nk’uko Kristo n’ubwiza bwa Data wa twese ariho natwe tugendera mu bugingo bushya.”

Si ibyaha byawe gusa byakuweho, na none n’umuntu wacumuraga yashyizwe ku rupfu, maze uzuzwe na Kristo none wicajwe hamwe nawe mu by’icaro by’juru. Wavutse ubwakabiri winjizwa mu bwoko bushya bw’bwuzuye n’abantu. Iyo utangiye kwizera uku kuri, ibitekerezo byawe bigirwa bishya. Ibyo  bibaye uburyo bwo gukira imbere mu mutima, gushobora kugira umudendezo, wako bwite usendereye wo gukora umurimo wabo muri wowe. Ukuri ugucebgera cyane mu murimo kuruta gukira kw’amarangamutima. Naho baba abatizera bakwakira gukira kw’amarangamutima. Nyamara umwana w’Imana gusa w’umwigisha ashobora guhindurwa mu buryo budasanzwe!

Iyo ibitekerezo byawe bigize bishya ku kwizera by’ukuri, bitari mu mitekerereze, ahubwo kubw’ubwenge bw’ihishurirwa, ko mu by’ukuri wabambanywe na Kristo, uri muri we mu by’ukuri igihe yaterwaga imisumali ku musaraba, hanyuma uzamenyera umudendezo wawe w’ukuri.

Ingero zo kwangirika kw’ibitekerezo

Dushobora kwakira ibitekerezo:

  1. Birwanya imiterere y’ukuri y’Imana,
  2. Birwanya indangamuntu yacu y’ukuri muri Kristo,
  3. Birwanya abandi,

Imana ifite urukundo ibitekerezo byacu byacu byose ni itegeko. Yesu yavuze kuri: nawe aramusubiza ati: “Ukundishe Uwiteka Imana yawe umutima wawe wose n’ubugingo bwawe bwose, iryo niryo tegeko ry’imbere. N’irya kabiri rihwanye na ryo, naryo ngiri: “Ukunde mu genzi wawenk’uko wikunda.”

Ibitekerezo bidakwiwe biva he?

Ibitekerezo byinshi biza umuntu atabishaka biturutse mu busabane bwacitsemo kabiri, by’umwihariko biturutse kuri ba data. Uburyo bugenderwaho bwacu bwa cyera cyangwa bw’ubu bishobora kuduha ibitekerezo bitazana ibyiza, kwangirika kw’ibitekerezo na none gushobora guturuka na none ku nshuti zacu dufite muri iki gihe, cyangwa kukava kubyo duhanzeho amaso, amatwi n’ibyo tumaramarije gishyiraho ibitekerezo byacu. Iyo Yesu aturokore, ibitekerezo byacu biruzuzwa, iyo tujya mu ijuru imibiri yacu igirwa mishya kandi ikuzura. Nyamara igihe turimo ku isi tugomba gukira no kugubwa neza kw’imitima yacu, bikubiyemo ubushake bwacu, ibitekerezo n’amarangamutima. Abaroma 12:1-2 habisobanura neza cyane ko tugomba gukurikira ihindurwa rishya ry’ibitekerezo byacu.

Mu gihe ywavutse bwa kabiri,  twongera umubare w’ibyaremwe bishya, tumenya ibirari by’inzira za kamere z’umuntu wa kera mu mibereho yacu y’ibitekerezo, ntituri ab’indangamuntu ebyiri nk’uko bamwe babigerageza kubyigisha, nta Bantu babiri baba muri twe. Turi icyaremwe gishya cyizuye, ikiremwa gishya muri Kristo. Nyamara umuntu wakera yasize ibitekerezo bishaje mu bitekerezo byacu kandi aho  urugamba rukomerera, Imana ishaka ko bigirwa bishya, satani ashaka kubitugenzurisha.

Fata mpiri ibitekerezo byawe.

Iyo twumvise ijambo ry’Imana, imbuto iba itewe, icyo ni igikorwa cy’ubugingo.

Amagambo ahinduka ibitekerezo nyuma akabyara imbuto, satani we atera amagambo ahinduka ibitekerezo (Matayo13:25)

Dore uburyo bworoshye bwo gufata mpiri ibitekerezo byawe no kugira bundi bushya ibitekerezo byawe.

  1. Fata mpiri ibitekerezo byawe. Ibibiga bw’indege bigira abacunga umutekano n’ibyuma bibona buri muntu na buri gice cy’umutwaro cyagirira abantu nabi mbere y’uko bishyirwa mu ndege. Kora ibintu bisa n’ibyo. Niba wumvise igitekerezo, hagarara kandi ubaze: “Mbese iki gitekerezo nta kintu kibi gihetse cyagira ingaruka? Iki gitekerezo kiranyungura kubaho mu nzira z’Imana. Iki gitekerezo kiva kuri satani cyangwa kuri kamere yanjye?” kuri iyo ngingo, ufata icyemezo cyoroshye uvuga icyo gitekerezo”, “si ukwemera kwinjira. Nkugize imboye kandi ndakwirukanye mu izina rya Yesu”. Nyuma yo gushyira mu bikorwa uzongera umenye neza ko ibyo bitekerezo bituruka ku Mana, rimwe na rimwe ibitekerezo biza ku mana biza nk’ibijyanamo byikora.

Simbuza ibitekerezo byawe ibitekerezo byawe by’inzira z’Imana.

Ntushobora gutaha amara masa, ugomba kuzuza ibitekerezo byawe bimwe na bimwe ibintu byiza.

  1. Tangira gutekereza  ku ijambo ry’Imana. Saba Imana igufashe ubone icyanditswe, nyuma ucyandike ugifate mu mutwe, “Ryuzuze’ ubisubize umunsi wose. Tekereza ku nkuru yo muri Bibiliya, uyitekereze mu bitekerezo byawe. Amashusho amaze atya dutekereza, niyo mpamvu ibyanditswe byacu by’urufunguzo, 2 Abakorinto 10:3-5 byavuzwe hejuru kwirukana intwekerezo cyangwa intecyerezo cyangwa asobanura zimwe na zimwe ibitekerezo by’ijambo ryakoreshejwe. Ijambo rifitanye isano n’intekerezo, ibitekerezo byacu bikorera mu mashusho kuruta mu magambo.
  2. Vuga ijambo: Gira akamenyero ko kuva utera hejuru, usakuza ntiwatekereza ibitekerezo bibi ngo uvuge ibintu bitandukanye na byo bigerageze.

Incamake

Muri make Yesu yaduhaye isezerano ry’amaraso. Kimwe mu nyungu z’ingenzi n’uko ushobora kumumenya mu buryo bw’ubushuti nyakuri. Iyo  turi mu gihe cy’umucyo kumumenya, imbaraga zikora muri we kubwacu no kubw’abandi mu isi yatani aziko imibereho yacu y’ibitekerezo iturinda kuva mu mbaraga z’Imana, nyamara aho niho yegeranyiriza intwaro ze nini arashisha.”

Nagize imbohe ibitekerezo byanjye kubwawe.uzakora ibisa gutyo kubwanjye?

Abafilipi 2:5 havuga ngo “ Mugire wamutima wari muri Kristo Yesu  Imirongo kurikiraho ivugako ibitekerezo bye ari ubugwaneza no kwifuza kwikorera umusaraba we. Tugomaba kwikorera umusaraba wacu iyo twumvise dufite ibitekerezo bidakwiriye bigerageza kutugora.

Ibyavuye mu nyigisho ya buri munsi ni umugambi uyobora ubugingo bwawe.

Ku rubuga rwa Internet, warebera kuri www,purpose drivenlife.com a Ministry of Saddlebackchurch 1 scddlebackpkwy Lake Forest, CA 92630 Tel (800)633-8876

Rinda umutima wawe kuruta ibindi byose birindwa, kuko ariho iby’ubugingo bikomoka. Imigani 4:23

Kimwe mu bushakashatsi bukomeye bw’imiterere y’umuntu bwo mukinyejana cyahise ni uko ibitekerezo byawe bigenzura ibikorwa byawe. Niba ushaka guhindura inzira ukoreramo mbere na mbere ugomba gusha uko utekereza.

Ubu, imyaka ibihumbi irashize, Salomo yashumangiye ibi uwo yandikaga ati “rinda umutima wawe kuruta ibindi byose byose birindwa. Kuko ariho iby’ubugingo bikomoka

(Imigani 4:23). Bibiliya ivugako ibitekerezo byacu bihata inzego esheshatu z’imibereho yacu:

Gusobanura kwanjye guhata igihe ndimo. Si ibimbaho ntacyo bitwaye icyo nahitamo kubibona. Uburyi ntekerezamo buzamaramarizamo  niba ibyo ntegekwa kuzuza bingira mwiza cyane cynagwa usharira. Nabona buri kintu nk’inzitizi cyanwa umwanya wo gukura, gutera intambwe ahatanyurwa cyangwa ugana ahatari ibtare.

Bene data mwemere ko ari ibyishimo rwose nimugubwa gitumo n’ibibagerageza bitari bimwe, mumenye ko kugeragezwa ko kwizera kwanyu gutera kwihangana. Ariko mureke kwihangana gusohoze umurimo wako, mubone gutungana hatabuze na gato. (James 1:2-4).

Ibyo ngambiriye bihatira kunsha intege, muyandi magambo ibitekerezo byanjye bikora bikora ku mimerere yanjye, ibitekerezo byanjye bigaragaza ibyiyumviro byanjye . niba wumva ucitse intege kuberako mpisemo gutekereza ibitekerezoby’urucantege. Kubirebana n’umurimo wanjye, umuryango cyangwa ikindi kintu icyo aricyi cyose. Mugiheudashobora kugenzura ibyiyumviro byawe buri gihe, washobora guhitamo ibyo utekereza bizagenzura uko wumva umeze “Mana tegera ugutwigusenga kwanjye, ntiwirengagize kwinginga kwanjye” (Zaburi 55:2).

Kwizera kwnjye guhata imyitwarire yanjye buri gihe gukora ibijyanye n’imyitwarire yacu, nubwo ibyo bitekerezo byaba bipfuye. Urugero nk’umwana, niba warizeraga igicucu mu cyumba cyo kuraramo n’ijoro cyari gifite ishusho itameze nk’uko wari uri, umubiri wawe wagiraga ubwoba (binyuze mu mutwe) nyamara. Utekereza ibitari ibyo.

Niyo mpamvu ari iby’ingenzi cyane kwiringira ko uri gukorera ku makuru y’ukuri! Kwiyemeza  kwawe n’ibikureba ubwawe, ibereye amaso ubugingo , nibyo Imana ihatira imyitwarire yawe. “Nuko Yesu abwira abayuda bamwmeye ati “Ni muguma mu ijambo ryanjye muzaba abigishwa nyakuri” (Yohana 8:31)

Kwivugaho kwanjye guhata kwikunda kwanjye. Mu buryo bukomeye wivugaho wowe ubwawe nta kwigira inama. Iyo ugendeye mu icyumba cyuzuye mo abamyamahanga. Wumva witekerezaho iki ? ukibaza ku cyubahiro cyinshi ugiye guhagarika ukacyiyambura (Imigani 23:7).

Imyifatire yanjye ihata ubushobozi bwanjye. Abakina bizera gutsinda kurora kwawe kugenzura gukora neza kwawe. Mohamed Ali yatsinzwe kabiri mu mwuga we. Mbere yabo bombi bo muri bo, yavuze ikintu atigeze avuga mbere yundi mwana “iyaba batsindaga iyi ntambara “ byose bishobkera uwizeye”(Mariko 9:23).

Kwibwira kwanjye gushobora gusohoza  ibitekerezo byanjye. Muyandi magambo inzozi zawe zisohoza umugambi w’Imana kuri wowe. Kuzuza ikintu icyo aricyo cyose ugendereye, intego ibyiringiro, n’intumbero cyangwa ibishurirwa” Aho guhishurirwa kutari abantu bigira ibyigenge, ariko ukomeza amategeko aba ahirwa” (Imigani 29:18).

Gukuraho ibikurwaniraho byafata imyaka bigaterwa nuko igikomere cyacengeye kandi nuko wizereye muri ibibikurwanya.

Twahamya ko mu mibereho yacu bwite kubwo kugira imbohe ibitekerezo byacu bwite aka kanya dusubiramo ijamabo ry’Imana. Dufata mu mutwe ibyanditswe tureba nuko tugenda buri munsi ko wakorana n’Imana. Ibi bikurwaniraho bizarimburwa byihuse cyane. Uko ukurikira Imana cyane wemerera urukundo rwayo rugufashe kubona ukuri uzaneshesha aho Umwuka w’Umwami ari haba umudenzezo.

<top>

 

 

 

 

 

 

 

Igice cya 14

Baho ukurikije uwo uri we neza

 

Ntushobora kubohoka niba udasa n’uwo ariwe. Muri iki gitabo twateganyije umwanya kuri buri gice gikora ku gukira imbere mu mutima. Twibaze ku mbaraga z’umusaraba we kuby’ibyifuzo byo gukira kwawe no guhinduka k’ubugingo bwawe. Ubu muri iki gice dushaka gushingira kuri bimwe na bimwe by’inshingano zawe. Mu bice byacu byabanje twibaze ku kumenya uwo uriwe muri Kristo kubwo kwizera ijambo ry’Imana.

Twavuga ko kugira ngo uronke guhishurirwa kw’imbere mu mutima mu by’ukuri. Kuri ibi bizatangira guhindura ubugingo bwawe bw’inyuma. Na none twavuze ko ugomba gukorera mu mucyo mu buryo bwuzuye n’Imana kugiram ngo ugire ubwo bwoko bw’ukwizera  kubona no mu kwizera ko muby’ukuri wabambanywe na Kristo kandi ukaba waramaze kuzukana nawe.

Na none twavuze ku bitekerezo byawe bigomba guhindurwa, bikogera bikagirwa bishya ngo bibone mu by’ukuri uku guhishurirwa gutangaje. Nyamara twaburizamo imbaraga z’Imana “Kugendera mu mwuka” cyangwa mu yandi magambo kumaramariza kubaho imibereho y’urundo. Abagalatiya 5:6 havuga ngo: “Muri Kristo Yesu gukebwa ntacyo kumaze cyanga kudakebwa, ahubwo ikigira icyo kimaze ni ugukorera mu rukundo.”

Mwitondere ibikabije

Bisa n’ibyo mu mwuka bikorwa, kugendera mu mwuka bishobora kumvikana nabi biturutse ku bintu bibiri bitandukanye bikabije, byombi bizatera gutsindwa cyane mu mibereho yacu. Kimwe gikabije ni ukubaho imibereho yawe nk’uko buri kintu bigenda. Abantu bamwe na bamwe batekereza ko urukundo rw’Imana n’ubuntu bw’Imana bubabarira bamaze gukoresha imbaraga zabo zinesha no kwemera Kristo muri bo.

Baba bibeshye kuri iki kintu. Ikindi gikabije ni ukubaho “imibereho yawe mu myifatire  itunganye cyangwa idatunganye.” Abantu batekereza ko Imana ishaka ko bahindura,  nyamara iyo bakoze amakosa, ibyaha no kunanirwa guhindura, bacirwaho iteka, bumva barengewe maze bagacika intege.

 

Ukuri kuvugwa mu Baroma vibice 8

Mu Baroma ibice 6 Pawulo yanditse iby’umurimo utangajwe warangijwe na Kristo. Mu Baroma ibice 7 na none Pawulo na none yakomeje avuga ko atashoboraga kubaho iyaba umurimo wa Kristo utararangijwe. Nyuma  mu Baroma ibibe 8 haduha igisubizo.

Abaroma 8 :1-6

  1. Nuko rero noneho abari muri Kristo Yesu nta teka muzaciribwaho
  2. Kuko itegeko ry’umwuka w’ugugingo bwo muri Kristo Yesu ryambatuye ububata bw’itegeko ry’ibyaha n’urupfu.
  3. Kuko ibyo amategeko yananiwe gukora kubw’intege nke za kamere yacu, Imana yabishohoje ubwo yatumaga umwana wayo afite ishusho ya kamere y’ibyaha kuba igitambo cy’ibyaha, icira ibyaha bya kamere ho iteka.
  4. Kugira ngo gukiranuka kw’amategeko gusohozwe muri twe, badakurikiza ibya kamere y’umubiri, ahubwo bakurikiza iby’umwuka.
  5. Abakurikiza ibya kamere y’umubiri bita kuby’umubiri, naho abakurikiza iby’umwuka bakita kuby’umwuka.
  6. Umutima wa kamere utera urupfu, ariko umutima w’umuka uzana ubugingo n’amahoro.

Menya ko yavuze ngo: “Gendera mu mubiri cyangwa umwuka.

Kugenda ni inshinga nkora gukomeza. Bisobanura gukomeza kubaho mu buryo bumwe cyangwa ubundi. Ntibivuga niba ukoze iosa uzacirirwaho iteka, … Pawulo utarimo kuvuga ibyo gutungana, nyamara kutigera ucika intege, uzabibona mu busobanuro bwo kugendera mu mwuka aha hasi, ko tuzakora ikosa, nyamara kwizera kwanjye ni uko Imana ibona kugerageza kwacu, ibona imitima yacu igerageza kuyishimisha, kandi byinshi muri ibyo byose ibona kwihana kwacu iyo tunaniwe, maze ikavuga: “Ngwino, byuka ndakwishimiye, wabishobora.”

 

Iyo umubabaro w’icyo uricyo , irengeje umubaro wo guhindura, nyuma ushobora gukira.

Iyo ni imvugo numvanye rimwe na rimwe Michael na Karen Vincent inshuti zanjye n’abanditsi bagenzi banjye. Ubu icyo Imana iyo ariyo, tuziko Yesu yishyuye igiciro kubwo gukira kwacu imbere mu mitima, kandi tuzi Yesu watugize kuba muri we, dukeneye guhingura uburyo bw’imibereho kubisanisha mu by’ukuri n’abo turi bo.

Ntibihagije ko Imana yakoze ibi bintu byose bitangaje kubwacu, niba tudakora buri munsi, ku isaha, amahitamo yazagusanisha n’uburyo bwacu bwo kubaho ngo tugire indangamuntu yacu y’ukuri.

Ihinduka rikuru ugomba gukora ni ukumaramaza guhimbaza mu ijambo ryayo. Sindebera ku bijyanye no gusengera ibyifuzo byawe. Ndimo gutanga igitekerezo ko ugomba kujijuka, gusuka hasi umutima wawe kuri yo, gushyira mu bikorwa buri gihe cya buri munsi cy’amashimwe. Kandi mu buryo bumwe na bumwe  andika igihe cyawe nawe, bikunze wakwandika, aribyo twita gahunda ya buri munsi. Gusa kwizera kuza nyuma yo kumva ijambo ry’Imana. Iyo wumvise ijambo, ihishurirwa rigira umwanya wo kwinjira mu mutima nawe ibyo iyo bibaye umucyo ukora ibitangaza imbere cyangwa ku bwawe.

 

Icyitonderwa.

Abizera benshi ntibafata ubugingo bwabo ngo basenge, igihe cyabo cyo kugirana ubumwe n’Imana bakomeje. Nahishurira abo Bantu mu by’ukuri ko bari kugerageza kugendera mu mwuka. Basa n’abafite izamuka kuri bo, sindeba ku bizera bakiri abana kuby’umwuka cyangwa abizera bakiri bato mu myaka, cyangwa bariya batigishijwe mu ijambo ry’Imana mu buryo bwuzuye bashobora kugira ubumwe n’Imana nyuma bakaba abizera bakuze.

Fata akanya ko kwezesha umutima wawe no kugirana ubumwe n’Imana nibyo bizana ubugingo, kandi nicyo giha ubugingo gukungahara bukabaho. Nicyo bizatanga byose mu byifuzo byawe. Ni cyo gitanga umunezero wa Yesu.

Kristo akeneye kuremerwa muri wowe.

Iyo ukeneye umwuka wera cyane kuruta kuta imibereho ubwayo, Kristo azaremerwa muri wowe. Abagalatiya 4:19 havuga ngo: Bana nanjye bato abo nongera kuramukwa kugeza aho Kristo azaremerwa muri mwe” Uwitwa Oswaldi Chambers yanditse agira ati: “Inyigisho si Kristo ku bwanjye munsi yanjye kugira ngo Kristo waremrwe muri njye.”

Twakijijwe no kwizera

Abaroma 4:2-6 havuga ngo iyaba Aburahamu yaratsindishirijwe n’imirimo aba afite icyo yirata, ariko si imbere y’imana. Mbese ibyanditswe bimuvuga iki? Ntibivuhaga ngo: “Aburahamu yizeye, Imana, bikamuhwanirizwa no gukiranuka? Akora ibihembo bye ntibimuhwanirizwa no guherwa ubuntu, ahubwo abita ubwishyu. Udakora akizera utsindishiriza abanyabyaha , kwizera kwe kumuhwanirizwa  no gukiranuka Dawidi yeruye amahirwe y’umuntu, uwo Imana ibaraho gukiranuka atabiheshejwe n’imirimo”

Kwizera kwacu kuzuzwa kandi kugashyigikirwa.

Yakobo 2:14 havuga ngo: “Mbese bene data, . byavura iki niba umuntu avuga ko afiteb kwizera, none akaba ari nta mirimo akora? Bene data uko kwizera kwabasha kumukiza?”

Yakobo 2: 17-18 havuga ngo: “Ubwenge buva mu ijuru icya mbere buraboneye kandi ni ubwamahoro mwemera kugirwa Imana, kuzuye imbuto n’imbabazi, butarobanura ku butoni kandi butagira uburyarya”

 

Kubaha Umwami kurakenewe.

Yohana 4:21 havuga ngo: “Ufite amategeko yanjye akayitondera niwe unkunda, kandi ukunda azakundwa na Data , nanjye nzamukunda mwiyereke.”

Bibiliya ibisobanura neza ko twakijijwe tukavanwa ikuzimu igihe turi ku isi tugira Yesu nk’Umukiza. Kumugira Umwami bisobanura guca intege kwacu no kumwubaha cyane yigira uw’ukuri kuri twe. Hanyuma bigakomeza kuba nk’uruziga, arakora ubwe, hanyuma tukamubona cyane kandi tukamwubaha. Bidatinze, duhinduka umwe na we agahabwa icyubahiro biganisha ku mbuto twera.

Itondere gushaka Imana gusa kubwo gukomera kwawe.

Nzi abantu bagiye cbahura n’Imana, nyamara batekereza ko kuva Imana ari urukundo, ko nta kibazo twe n’Imana, ntacyo bitwaye uko twabayeho, ko kandi idukomeza mu buryo ubwo aribwo bwose kandi ko idashaka ko hari icyo twuzuza mu byo dusabwa.

Gukomera kuza nyuma yo gutinya Umwami

Ibyakozwe n’intumwa 9:31 havuga ngo: “Nuko itorero ryose ryari i Yudaya hose n’i Garilaya n’i Samariya bigira amahoro; rigakomezwa kandi rigenda ryubaha Umwami Yesu, rifashwa n’umwuka wera riragwira.”

Imirimo yacu mu by’ukuri si imirimo yacu ni imirimo y’umuntu ku bwa Kristo uyibeshaho kandi no kuri twe.

Abafiripi 2:12-13 havuga ngo: “Nuko abo nkunda, nk’uko iteka ryose mwajyaga mwumvira uretse igihe mpari             gusa, ahubwo cyane cyane ntahari, mube ariko musohoza agakiza kanyu, mutinya, muhinda umushitsi koko Imana ariyo ari yo ibatera gukunda no gukora ibyo yishimira.

Imiryango yo kwizera iganisha ku rukondo

Mu Bacamanza ibice 6-8 Gidiyoni n’Abirirayeli bari mu butayu uwo babaga mu gihugu cy’amasezerano. Imana iraza kandi yari ifite byinshi byo gukorana na Gidiyoni imutegurira kuba uzabohora Isirayeli. Imana yakujije ubushuti na Gidiyoni kandi imwereka isezerano ry’amaraso. Gidiyoni atangira guhindura ibitekerezo bye bikava mu kuba umukene w’umunyorogoto ushoboye byose w’Imana. Nyamara Gidiyoni yagombaga guhagarara agasenya ibigirwamana by’umuryango. Nusa na Gidiyoni ntuzashobora guhagarara ngo urwane n’abanzi bawe nubwo waba ugendera ku rukundo kandi ukareka inzira zawe za kamere

Kugendera mu mwuk

Abagalatiya 5:16 havuga ngo: “ Ndavuga ngo muyoborwe n’umwuka kuko aribwo mutazakora ibyo kamere irarikira.” Abefeso 4:1 havuga ngo: “Nuko ndabinginga , njyewe imbohe y’umusaraba Yesu ngo mugende uko bikwiye ibyo mwahamagariwe.”

Abaroma 8:1 havuga ngo: “Nuko rero noneho  abari muri Kristo Yesu nta teka bazacirirwaho.” Nusoma Abaroma ibice 8-8  idukomereza kugendera mu mwuka bitari mu mubiri. Avuga ko abari mu butware bwa kamere badashobora kunezeza Imana.

Abagalatiya 6:7-8 havuga ngo: “Ntimuyobe Imana ntinegurizwa izuru, kuko ibyo umuntu abiba aribyo asarura. Ubibira umubiri we uwo azasaruramo kubora, ariko ubibira umwuka, uwo  mwuka azasaruramo ubugingo buhoraho.” Kugendera mu mwuka niikintu gito, ariko uburyo butandukanye bwo kubaho kandi uburyo bworoshye cyane nziko ari ugutunganira Imana bikaba inshingano za buri munsi. Ni uburyo busa n’ubu:

  1. Ukomeza kurebera mu ijambo ry’Imana (indorerwamo) kandi ugasaba Imana ngo ikwereke uko wabaho. Uyisabe , ushake ibyo wifuza mu bugingo bwawe. Urugero, havuga kutabeshwa, gufata neza mugenzi wawe mu rukundo, kwiyerekana neza ku batware, ubugwaneza, kudasinda, kutikubira, kutarakara, buri munsi kutababarira, ntacyo bitwara n’ibindi.
  2. Ugambira kuba mu nzira z’Imana igushakaho, kumenya ko Imana iri muri wose ushobora kugendera mu bugingo butunze ubwami.
  3. Iyo uneshejwe kandi ukaba mu by’ukuri  uyiringira, Imana n’abandi baturanyi bawe. Ihane (hindukira)  vuba vuba isezerano. Nuko twihana, iyo twihannye (duhindukiye) ubwo bwami buba buri mu biganza byacu cyangwa tubwegereye.
  4. Atura ibyaha byawe ku Mana. Yohana 1:9 havuga ngo: “Ariko nitwatura ibyaha byacu, niyo yo kwizerwa no kutwezaho gukiranirwa kose.”
  5. Atura ibyo ijambo ry’Imana rivuga kubirebana nuko uri mu nzira zikuzanira inyungu, ibyo ni  Abagalatiya : “Nabambanywe na Kristo ariko ndiho, nyuma si njye uriho ahubwo ni Kristo uriho muri njye. Ibyo nkora byose nkiri mu mubiri mbikoreshwa no kwizera umwana w’Imana wankunze akanyitangira.”
  6. Nkuko ukomeza kubaho ubu buryo bw’imibereho ya kera n’inzira za kera z’ibyaha bitangira kuzimira.ntiwakiranutse mu bintu wakoze, gukiranuka kwawe kuracyakomeje kuba hariya, kuracyafite ikizinga kuri  bwo.

Ubuntu bw’Imana butwara kandi bukaguha imiterere y’Imana aho kugira ngo ugumane imiterere yawe ya kamere ishaje

  1. Ubuntu bw’Imana bubangamira  icyaha muri wowe, ntuwakiranuka kubera ibyaha, ubukiranutsi bwawe buracyahari nyamara bufite ikizinga kuri bwo. Iyo ugendera mu Mwuka Imana ikugirira ubuntu k’ubwibicumuro byawe, igafata igihano cy’ibyaha ikaguha imbraga zinesha, zikora kungaruka izarizo zose z’ibyaha wakoze no mubyo wakirira mu mugisha w’ibyo udakwiriye kubona.
  2. Si ubuntu gusa burwanya icyaha muri wowe, si Imana iguha gusa umugisha utari ukwiriye, nyamara ubuntu wakira ubu ni imbaraga zikuraho kicyaha (cyangwa ikibazo) mbere nambere urimo kwifashisha. Itegereze zekariya 4:7 ibyo uvugango wamusozi munini we, wiyita iki, imbere ya Zerubaberi uzaba kibaya. Azazana n’ibuye risumba ayandi, barangurure bati “Nirihabwe umugisha! Nirihabwe umugisha! Nirihabwe umugisha. Imana ivuga umugisha ku mibereho yawe kandi umusozi ugakurwaho!

Ifate neza ni inkuru nziza muri iki gice

Iyo watura ibyaha byawe ku Mana, bijya kuri Yesu ku musaraba, bikava aho ngaho bijya ku mva. Wibuka ibyabaye aho ngaho inyuma y’imva? Habayeho umuzuko ibyo ni ukuri.

Igihe ubibye ibyaha byawe birangirira mu mva  nuko nuko Imana ikabizura mu bintu byiza bifite gusa n’imiterere yayo.

1 Abakorinto 15:42, haravuga ngo “No kuzuka kw’abapfuye ni ko kuri : umubiri ubibwa ari uwo kubora ukaazuka ari uwo kutabora”.

Abagaratiya 6:8, havugango ubibira umubiri wemuri uwo mubiri ubora azasaruramo kubora, ariko ubibira umwuka muri uwo mwuka azasarura mo ubugingo buhorago”. Pawulo yagaragaje ibyo dushobora kwimenyereza mu mibereho yacu. Izi mbaraga zizura kugirango umubiri wacu ukomeze ubeho.

Abafiripi 3:10-11: kugirango mumenye n’imbaraga zo kuzuka no gufatanya imibabaro ye no kujya nshushanywa no gupfa kwe ngo ahari ngere ku muzuko w’abapfuye”.

Uyu murimo ukoreka ute ?

Ukoreka mu buryo bwinshi butandukanye mu mibereho yacu hakubiyemo kuwukora binyuze mu mubabaro, kunesha ibikomeye, kubabazwa, n’ibigeragezo mu mibereho yacu. Nyamara hano dushaka ku kwereka uburyo wagendera mu mwuka ukoresha imbaraga z’umuzuko z’Imana ku bw’ibyaha byawe n’imyitwarire y’umunyabyaha!

Dore urutonde, dukoresha ubu mu nyigisho yacu umugezi nk’umuyoboro wo kwemerera Imana ngo ihishure myifatire n’ibikorwa muri twe bitari ku murongo n’imiterere n’Imana.

 

 

 

 

 

 

Igenzura ry’Umwuka

Ibiteye isoni: ucumuzwa no guterwa irari utashobora huhaza mu buryo bwo gukiranuka? Ubuhehesi, ibibi byose, n’ibinyuranije n’umubiri wawe bwite:

 

Igira imbere kandi ubibe imbuto zimwe na zimwe zo kwatura ibyaha  no kwihana nyuma wizere gusarura ubugingo buzuka buva kuri Yesu!

Ahandi warebera ibyo gucengera iby’umwuka reba ibyandikwa buri munsi na Dunklin

 

Reba umurongo wa Internet

http://www.isob-bible.org/freetobe2008/dailymoralnew.pdf

 

<top>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Igice cya 15

Urugamba rw’umwuka

 

Ntushobora kubohoka niba utazi uburyo satani akoresha arwana.

Tugomba kumenya ko dutuye imbere mu isi.

Isi tubona iranwa n’umwijima gusa y’ukuri ku isi kutaboneka yo dushobora kubona n’amaso y’umwuka Imana ihumuye kubwacu.

Imbere muri iyo si y’umwuka y’ukuri hari Imana abadayimoni, imyuka mibi iterwa n’abadayimonin’abamalayika. Hari ikirere cyangwa uburyo bw’isi butegekwa na satani.iki nicyo cy’ukuri niba dukomeje kugerageza, tukagenzura tugaha umurongo isi ifatika ,………………………mu mihati yacu. Tugomba kumenya ko dutuye mu isi y’umwuka.

Muri iyo si y’umwuka imbere twese tubanzira nvk’abaturage b’isi y’umwijima, y’ubwami bwa satani. Nyamara Imana iduha amahitamo yo kuba abaturage b’ijuru kandi tukinjira mu bwami bw’ijuru. Igihe duhindutse abaturage b’ubwami b’Imana, nyuma tugomba:

1. Kumenya abo turibo (kwicara, Abefeso 2:6)  2.Kubaho dusa nabo turibo (kugenda, Abefeso 4:1)

3. Noneho birangira, kumenya uko twakongera gukora kuri satani umwanzi w’iby’umwuka (guhagarara, Abefeso 6:11). Niba tugerageza gukuraho icyo ari cyo cyose cyo muri bimwe bihejwe hejuru, ntuzabaho nka Yesu wacgie icyifuzo kubwacu ngo tubeho. Intego y’urugamba rw’umwuka , ubwami bwa satani n’abadayimoni buragutse, nta buryo buhagije bwo kuizavuga kuri iki gice, ahubwo turashaka gutanga ishusho y’ibikorwa bimwe na bimwe twese dukeneye dushobora. Hari ukwicisha bugufi k’umwana twifuza kuvugaho.

 

 

 

 

Ibyavuye mu gitabo Watchaman Nee , ameza mu butayu.

Mwambare intwaro zose, kugira ngo mubashe guhagarara mudatsinzwe n’uburiganya bwa satani. (Abefeso 6:11)

Hari inshinga: “guhagarara” isobanura “kwihangana”. Si mu mvugo  nshya y’igihe. Itegeko ryo kugenda ukigarurira igice cy’igihugu cy’amahanga kugira ngo uyibemo uyitsinde. Imana ntiyatubwiye gukora ibyo , guhagarara byumvukana ko ubutaka bugirwaho Impaka n’umwanzi mu by’ukuri ari ubw’Imana, kubw’ibyo ni ubwacu. Ni umwami Yesu wajyanye ibyaha mu bwami bwa satani, turonke kubw’urupfu n’umuzuko instinzi ifite ubushobozi. Uyu munsi turwanira gufata no gukomeza instinzi Yesu yaronse, niyo mpamvu hari intwaro isobanurwa ari intwaro yo gukoma imbere igitero mu buryo bugari, kubw’ibyo ubutaka ni ubwayo, ntiturwanira gufata ubutaka. Tugomba kubufata turwanya ababitera.

Ibi bikurikira ni urutonde rw’inzira rusange nyinshi za satani akoreramo na zimwe na zimwe mu ntambwe zoroshye, cyane ushobora gufata ngo wirinde udahubuka ibyaturuka mu buryarya bwe.

1. Dutuye muisi yangiritse

Imana ishaka ko wera imbuto. Ntizagusiga nk’imfubyimu bigeragezo byawe niba muby’ukuri ugerageza kuyishaka n’umutima wawe wose.

2. Niba tutagenda uko bikwiriye abo turibo tuzabaho dutwazwa igitugu na satani.

Mu gice kibanza twahishuriwe “ukugenda kwacu” n’Imana. Ntitwumva dushaka gucirwaho iteka niba tudatunganye, nyamara Imana ishaka ko tugira umutima wa kera kandu utunganye imbere yayo. Niba  twaraje imbere yayo kubw’imbabazi, tuba abana bumvira, tuyisaba kweza imitima yacu, twumva dufite ibyiringiro no kuruhuka muri we.

3. Satani agerageza kwiba ijambo ry’Imana nyuma y’uko riterwa nk’imbuto.

Iki ni igitero cyo kubuza gihagarara kw’ijambo ry’Imana. Na none ushobora kwita kuri iki gitero cyo gukiranuka. Imana ishaka guteganya ibyifuzo byacu byerekeza kugutera ijambo ryayo mu mitima yacu kandi ikaribona ryera imbuto zayo, iyi niyo ngabo satani arwanisha. Satani yashoboye kumvisha Adamu na Eva ko bashobora gukora mu mibereho yabo badafite ijambo ry’Imana (Intangiriro ibice 3). Satani agerageza Yesu mu buryo busa butyo muri Luka ibice 4. azakoresha amayere asa n’ayo kuri wowe . niba satani ashobora kukugeraho ngo ukorere hanze y’umudendezo wawe udaha ijambo ry’Imana umwanya wa mbere mu bugingo bwawe, satani aba atsinze. Satani ashaka ku marangamutima yawe no mu bitekerezo byawe bibi urutisha ijambo ry’Imana.

Gushidikanya ku ijambo ry’Imana ni intwaro ya satani. Uku ni ukubaho ku rugamba rw’umwuka. Nta gukomeza ibintu, mu buryo bw’ishingiro, urugamba rw’umwuka rwerekeza ku kwizera cyangwa ku gushidikanya ijambo ry’Imana. Imana ishaka ko twizera ijambo ryayo kuruta ibindi byose. Rimwe na rimwe biragoye kwizera ukuri ko kudashobora kubona kandi twakumva n’ibyumviro byacu bitanu bya kamere. Yesu yigishije abigishwa be muri Mariko ibice 4:9-11 havuga ngo: “Arababwira ati: Ufite amatwi yumva niyumve, yirereye abari kumwe na new cumin na babiri, bamusobanuza iby’uwo mugani. Arabasubiza ati: “Mwebweho mwahawe kumenya ubwiru bw’Imana, ariko abo hanze byose babibwirwa mu migani.”

Ubwami bw’Imana bwuzuye buza busa n’umugani nk’uko bisobanura muri Mariko ibice bine.

Ibushize nakiriye ubutumwa buturutse kuri Internet ku mupasiteri w’Umunyafilipini urimo kwiga igitabo cyacu “Gukura no Gupfa” afite ibyo yongeraho bikurikira: ubu nsobanukiwe ku Imana ko ari umuhinzi ko turi ubusitani. Mbere sinarimfite igitekerezo ariko ubu ndacyungutse. Urakoze cyane, uku ni ugucengera cyane koroshye. (Mariko ibice 4:11).

Imana itera imbuto z’ijambo ryayo mu mutima wawe (Nta mahitamo ko umutima wawe umeze). Izi mbuto zihagarariye imigambi y’Imana y’imibereho yawe. Kuvuka bwa kabiri ni umugambiwa mbere. Ukurikiraho ni ukuzuwa umwuka wera, gukira mu buryo bw’umubiri, mu marangamutima no mu bitekerezo no kugira ibyifuzo wateganyirijwe n’Imana, ijambo rikuzane mu busabane bwawe buboneye mu mibereho kandi rikaguteganyiriza imigambi irenze, harimo gukora umurimo w’Imana. Imana ikoresha ijambo ryayo imenyesha imigambi yayo kuri wowe. Imbuto n’uko tugirwa inama yo kubaho.

Petero yavuze ko byose twifuza kubwo kugendera mu nzira y’Imana n’imibereho itangwa kuri twe kubw’amasezerano y’Imana, 2 Petero 1:3-4. Amasezerano ni imbuto y’ijambo ryayo ni ibintu bimwe. Adamu mbere y’uko acumura, Imana imubwira ko buri kintu yifuza cyaba mu nsi kandi ko azajya akibona abanje kwiyuha icyuya. Yesu rero afata umuvumo, none ubu twasibijwe aheza no kuba abantu bera imbuto.

Ibushize umuryangi w’Abamisiyoreri mu buryo bushinze imizi maze kwakira guhishurirwa guturuka ku gitabo cyo “Gupfa cyangwa Gukura, bahishuriwe uburyo imbuto ziterwa n’izera ku biti zabohowe mu buryo bw’icyubahiro.

Igihe gikurikiyeho bagiye babwiriza iteraniro, ntibabwiriza, bahagarara aho basaba buri wese kurimba, Yesu arigaragaza. Abantu cumi na babiri bari ku ruhimbi barabohorwa, abantu makumyabiri na batanu bari hasi bajya mu mbaraga z’Imana, Yesu yariyerekanye kubera ko abantu bane bari biyemeye kwera imbuto, kandi Yohana 15:8 yinjira mu gikorwa!

Hari ukwiyoroshya guhamye kw’uko ubwami bw’Imana bukora.

Nk’uko twemerera Imana kweza imitima yacu kandi tugahimbaza nayo, ikavuga. Nkuko ivuga ijambo ryayo kuri twe, iryo jambo rhinduka imbuto mu mitima yacu rishaka kwera imbuto. Imbuto ni k’ubw’imiterere yacu, ibyifuzo byacu, no kubwo kuba mu kuyihesha icyubhiro ku bandi. Yohana 15:8 havuga  ngo, “ibyo ni byo byubahisha Data, ni uko mwera imbuto nyinshi, mukaba abigishwa banjye. Iyo wezeimbuto aho ujya hose, Yesu azagirwa umunyakuri ku bandi. Iyo nshuti yanjye ifite imbaraga! Ntutangare ko satani arwana ngo yibe ijambo ry’Imana, imbuto, ngo abishyire hanze y’Imitima yacu. Ntutangare ko satani arwana inkundura ngo yitiranyishe abantu n’uburyo bwose bw’agahunda ziyobokamana babemo badasenga bibe amayobera y’ubwami bw’Imana

Menyako mu mugani w’umubibyi satani aza kwiba ijambo.

Mu by’ukuri iyi ni intwaro satani afite arwanisha arwanya umuntu, kwiba ijambo ry’Imana cyangwa kudutera ubuhumyi mu ijambo ry’Imana 2Abakoronto 4:4 havuga ngo: “Aribo batizera ab’imitima y’iki gihe hahumiye imitima, kugira ngo umucyo w’ubutumwa bwiza bwa Kristo, ariwe shusho y’Imana utabatambikira”

Igihe ijambo ritewe mu mutima wawe, ugomba “guhagarara”, cyangwa ugahagarara udatsinzwe kugeza igihe imbuto zikuriye. “Nuko rero mutware intwaro zose z’Imana, kugira ngo mubashe gukomera ku munsi mubi, kandi murangije byose mubashe guhagarara muzatsinzwe.”

Ibitero bikorwa imbere no guhagarara mu mwanya wawe, kurinda ubutaka ufite. Ukora ibyo ukomeza wongera gusubiza indangamuntu yawe muri Kristo, ukomeza kwihana inzira yawe werekera ubugingo nk’uko “ugendera mu mwuka” kandi no kubwo kuvuga ijambo ry’Imana mu buryo bwa’amagambo birwanya kubaho kwa satani.

Na none nizera ko Bibiliya itwigisha ko mu gihe cyo gutegereza, tugomba gukoresha ijambo ry’Imana nk’inbkota.

Abefeso 6:17b havuga ngo: “Mwakire n’inkota y’umwuka ariyo ijambo ry’Imana.”

Uku gutegereza igihe kwaba iminsi runaka, amezi, imyaka, imyaka mirongo. Igihe byamara si ikibazo. Kumara iki gihe hari imigambi myinshi isozwa, si mike yo kweza imiterere yacu. Imana ishobora kuduha isezerano mu rwego rwo kuba inzabya zikwiye kuzura iyerekwa.

Iyo tuvuga ijambo ry’Imana ararifata akarishyira Data akamusaba kuryuzuza.

Twabwiwe mu Baheburayo 3:1 “Nicyo gituma bene Data bera, abafatanyije guhamarwa kuva mu ijuru, mukwiriye gutekereza Yesu, ariwe ntumwa n’umutambyi mukuru w’ibyo twumva tukabyizera.” Yesu afata kwatura kwacu akabujyana kuri Data nk’umutambyi wacu mukuru na Data akabona ko kuzuye. Umwanzi nawe afata kwatura kwacu, guhakana Imana, agasohoza ibyo twabuze.

Iyo ijambo ryatuwe kandi igasengerwa ku muntu cyangwa mu gihe, ni iby’imbaraga Yesu yaremye buri kintu akoresheje ijambo rye, Yesu ni ijambo ry’Imana, Yesu yaduhare ubutware bwo gukoresha ijambo ry’Imana niba rimeze n’uko icyo gihe imeze abivuga!

Yohana 1:1-3 havuga ngo “mbere na mbere hariho Jambo; Jambo uwo yahoranye n’Imana kandi Jambo yari Imana. Uwo yahoranyen’Imana mbere na mbere. Ibintu byose niwe wabiremye, ndetse mubyaremwe byose nta na kimwe titaremwe na we.

Yohana 16: 23 havugango “uwo munsi nta cyo muzaba. Ni ukuri, ni ukuri ndababwira yuko icyo muzasaba Data cyose mu izina ryanjye azakibaha.

Dushobora kwinjira mu buruhukiro kandi tukareba ijambo ry’Imana rigakora umurimo.

Abaheburayo 4:1 havugango, “nukorero, ubwo isezerano ryo kwinjira mu buruhukiro bwayo rikiriho, dutuye kugirango ahari hatagira uwo muri mwe wasa nkaho atarishyikira.

Abaheburayo 4:12 havugango “kuko ijambo ry’Imana ari rizima, rifite imbaraga kandi tikagira ubugi buruta ubw’inkota zose, rigahinguranya ndetse rikageza aho rigabanya ubugigingo n’umwuka, rikagabanya ingingo n’umusokoro kandi rikabangukira kugenzura ibyo umutima wibwira ukagambirirwa.

Abamarayika bajya gukora iyo bumvise Ijambo ry’Imana

Zaburi 103:20 havuga ngo, “Muhimbaze Uwiteka mwabamarayika mwe, mwa banyambaragamwe nyinshi mwe basohoza itegeko rye, munkumvira ijwi ry’Ijambo rye. Abadayimobi bahunge!

Zaburi 149:5-9, havugango “abacunzi be bishimire icyubahiro abahaye, baririmbishwe n’ibyishimo, baririmbire ku mariri yabo. Ishimwe ryo gusingiza Imana ribe mu mihango yabo, n’inkota ibe mu ntuki zabo, yo guhoresha amahanga, no guhamisha amoko ibihano bakabohesha amoko yabo iminyururu n’abanyacyubahiro bacyo imihama kugirango babasohoze itekaryanditswe, icyo ni icyubahiro cy’abakunzi be bose Haleluya”

 

Guhamya Imana k’ubwo kwizera

TGIF Today God Is First by OS Hillman

“Kugirango Abisirayeli bibihe byose bamenyerezwe intambara, kuko muri bo harimo abari batazi uburyo bwazo”.

Imana yazanye ubwoko bwa Isiraeli mu gihugu cy’amasezerano cy’I Kanani ikoresheje Yosuwa.  Nyuma ya Yosuwa haje abandi b’ikindi kigero bari bafite uburambe buke mu kurwana urugamba rusa n’urwananoranye ya Yosuwa. Amahugurwa no kugerageza abantu b’Imana ni imwe mu ngambi z’Imana ngo ishoboze abana bayo gutsinda intambara y’umwuka.

Iyi niyo mpamvu tutabaho ubuzima bw’umudendezo ahubwo tubaho mu bigeragezo. Ibi bigeragezo bidasanzwe byoherezwa kugira ngo harebwe niba ukwizera kwacu ari uku kurfi cyangwa se niba ari amagambo yacu yambaye ubusa nakiyarimo, turi ab’amagambo gusa.

“Ariko barekewe kugira ngo bagerageze ab’Ibisirayeli, kumenya ko bakwitondera amategeko Uwiteka yategekesheje ba sogokuruza ururimi rwa Mose” (Abacamanza 3:4). Imana yemera amategeko ngenderwaho kugira ngo ikuze ubugingi bwawe itange kwizera kwawe guhamye. Ni igihe gusa tugeragejwe mu rugamba ko duhinduka abarwayi babifitiye ubushobozi. Ugomba kumenya ushikamye ko Imana izemera ibigeragezo kuza mu nzira zawe binyuze binyuze mu bihe bisa n’abakire badatekereza, abacuruzi banga guhemba, ibitero bidasobanutse ku miterere yawe, ubusabane bukomeue bugoramye busaba urukundo  rutagira amategeko ndenderwaho.

Izi ntambara zoherejwe mu nzira zawe kugerageza kugerageza ibyo uzi mu bitekerezo mu rwego rwo kugira ngo bibe bishobora guhindura igice cy’umutima wawe. Uzahishurirwa niba  waranyuze mu bigeragezo cyangwa ugomba intambara nyinshi zizaguha uburyo bwo kwiga umwuga w’urugamba rw’umwuka. Imana yamaze kuguha intsinzi kera niba uhitamo kugerwaho n’Imana no kuyubaha, nyuma uzaba umwe mu barwanyi bakomeye cyane b’Imana, bafite ubushobozi mu rugamba rw’Imana.

 

Ushobora kureba ijambo ry’Imana rishingiye ku isengesho kuri http://www.isob-bible.org/abf/prayerbook.htm.

Nee Watchmana. A table in the wilderness. Tyndale House Publishers.

Wleeaton, ILL.1965. Pages from November 6th.

Excepted permission from the book TGIF Today Dod is First, by Os Hillmana. Copyright 2003. Reprinted by permission For free daily email subscription to TGIF Today God Is First jya ku rubuga rwa Internet www.todaygodisfirst.com cyangwa www.marketplaceleaders.org .

<top>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Igice cya 16

Igitare cyawe cyarahiritswe

 

Kuva dutangiye iki gitabo twibaze ku gukira kw’imbere mu mutima biturutse ku gukomera kw’ibihe byashize. Ibi bikomere byo gufatwa ku ngufu, igicumuro, gutinya, kwibonamo ubukene, kwangwa, kutababarira, ibyo byose bizitira ubugingo burumbutse bw’Imana itwifuriza. Kuri iki gice tuzareba kuri ibyo « bitare » by’inzitizi. Ibitare byawe byabaye ibikomere bikubika mu rupfu.

 

Tuzi inzira yafashe ku bugingo bwe bushya. Icya mbere yarabambwe. Nyuma arahambwa, igitare gishyirwa ku mva ye. Ubutegetsi bw’Abaroma bwari bufite ibyiringiro ko igitere kiremereye cyane gifunze imva ye kugira ngo hatabaho umuntu uwo ari we wese wakwiba umurambo we maze akavuga ko yazutse. Nk’uko tuzi igitare kiremereye nta mukino cyari giteye imbaraga z’umuzuko w’Imana, uwapfuye akaba muzima. Uburyo bw’isi butega ibitare ku mva zacu ngo tugume mu bubata. Niba warumvishe kandi warakomeresheje ukuri twerekanye muri iki gitabo, uri umukandida w’imbaraga z’umuzuko w’Imana ngo ikureho igitare cyawe maze bikuzane mubo Imana yageneye kugubwa neza mu bugingo.

 

Igisubizo cyo kugubwa neza

Nibwira ko kugubwa neza kumvikanye nabi ku bakristo benshi. Nibwira ko habaye ibintu birenze bifite imizi mu ibyerekezo bibiri bitandukanye. Bamwe bavuga ko Imana ishaka ko tugira ubuzima bwiza, abakire nti tugire imibabaro. Igihe nahuraga n’Umwami bwa mbere mu 1979 nizeraga ibyo. Bagerageza kubinsobanurira uko kugira neza kw’Imana ko kugubwa neza  n’ubusobanuro bw’isi kurumbukirwa. Abandi bavuga ko Imana ishaka ko tuba abarwaneza ikatureka tukaba abakene.

Ibyo byose ni ukubeshya Imana yifiza ubwami bwo kugubwa neza bwayo kuri twe. Kugubwaneza k’ubwami kuratandukanye cyane, kandi rimwe na rimwe ubusonauro byabyo umuntu uko yabisobanukirwa.

Nibwira ko ubukene budatekerezwa ko bwaba iherezo ryacu, nyamara ni aho twinjirira tujya kugubwa neza, ubwoko bw’uruzi rugana kucyo tuganaho. Kugubwa neza nta rupfu n’umuzuko bizayobora umuntu uva ku Mana.

Zimwe mu ngingo zo kugubwa neza mu nzira z’Imana.

Imbuto z’umwuka.

Nizera ko kugubwa neza k’ubwami, icya mbere bikubiyemo imikorere y’imbuto z’umwuka. (Abagalatiya 5 :23) havuga ngo: “No kugwa neza no kwirinda ibimenyetso bityo nta mategeko abihana.”

Ibitunga umubiri

Hanyuma ntekereza ko hakubiyemo ibitunga umubiri bw’Imana mu mibereho yawe mu isi, hakubiyemo ubukungu, icyo Imana yaguhitiyemo mu mibereho yawe kigutunze, ubusabane bw’ubuzima bwiza n’ibindi bikorerwa mu mibereho yacu yo mu isi. Na none nizera ko hakubiyemo byinshi birengeje ibiduhagije ngo dukomeze kubaho ndetse duhe n’abandi. Tugomba guha abakene, ibigo bikora umurimo w’Imana n’amatorero akomeza isezerano ry’Imana no gufasha Isirayeli mu buryo bumwe na bumwe. (Gutegekwa kwa Kabiri 8:18 havuga ngo: “Ahubwo uzibuke Uwiteka Imana yawe, kuko ariyo iguha imbaraga zikuronkesha ubutunzi, kugira ngo ikomeze isezerano yasezeranije indahiro na ba sekuruza banyu nk’uko irikomeza muri iki gihe.”

Ndashaka kubisobanura neza, iyo ndebye neza ku bukungu n’ibyo kurya, nta rufatiro nashingiraho rwo kugubwa neza mu buryo bw’ubukungu ku Bantu benshi, mu moko amwe n’amwe bishobora gusobanura mu buryo bworoheje kugira ubusitani buto n’imboha bashobora kurya kandi ahari bakazikoresha bazigurisha, bakazikoresha rimwe bagaburira abakene, uku ni ukugubwa neza kuri bamwe. Ku bandi Imana yashyiraho imiyoboro y’amafaranga abageraho kubw’imishinga migari kubw’ubwami bw’Imna, ntiwakwigereranya n’abandi.

3 Yohana 1:2-4 havuga ngo: “Ukundwa ndagusabira kugira ngo ugubwe neza muri byose, ube mutaraga nk’uko umutima wawe uguwe neza, kuko nishimiye cyane ubwo bene Data bazaza, bagahamya uburyo ushikamye mu kuri ukakugenderamo. Nta cyantera umunezero cyaruta uwoc kumva ko abana bagendera mu kuri.”

Yohana yahuje kugubwa  neza n’ibintu bitatu.

  1. Ukuri ko kuba  mu bigishwa be
  2. KKKo abigishwa nabo bagendera, cyangwa babeho imibereho yabo no kugubwa neza kw’imitima yabo. Yaravuze ati: “Ugubwe neza muri byose, ube mutaraga nk’uko umutima wawe uguwe neza.”
  3. Yohana yasanishije kugubwa neza kw’imbaraga zabo no kugubwa neza kw’imitima yabo, yaravuze ati: Ugbwe neza muri byose, ube mutaraga nk’uko umutima wawe uguwe neza.”

 

Ijambo  ry’Imana kugubwa neza ni enodoo (yoo – od –o’o):

Kugubwa neza ufute ubugwaneza mu rugo, gutangana ubugwaneza, urugero rwa vuba vuba gutsinda. Zaburi 35:27 havuga ngo: “Abakunda ko utsinda nk’uko bikwiriye ntibavuze impundu, bishome, iteka bati: “Uwiteka ahimbanzwe, wishimire amahoro y’umugaragu wawe.”

Ijambo kugubwa neza mu giheburayo bisobanura: Shalown (shaw-lome’) cyangwa shalom (shaw-lome), kugubwa neza, gusuhuza, kuba ahantu hatuje h’umubiri w’umwuka, kwizura, (mu mwibare) umutekano, ubuzima bwiza, (mu mubiri), ubuzima, gutuza, ukwishima, amasano y’ubunt, no mu buryo bw’umwihariko w’Imana mu isano y’isezerano.

Imana ishobora ku kwiringira kubwo kugubwa neza igihe umutima wawe ukize.

Iyo ubushake, ibitekerezo n’amarangamutima byawe bihura n’ishusho ya Kristo, Imana ishobora kukwiringira kubwo kugubwa neza kwayo. Kubera iki? Kubera ko iziko nyuma ushobora kugubwa, aho kugira ngo ugubwe neza kukugire. Kugibwa neza bituruka ku buryo bw’isi mu buryo bworoshye bisobanura kukurinda kuva mu bushuti nyakuri n’Imana, kuzabangamira kwigenga kwawe kuru yo. Iyo Atari wowe ubaho nyamara Kristo aba muri wowe, Imana izatuma ugubwa neza.

Ni iki cyo kugubwa neza mu nzira z’Imana?

Ubusobanuro bwo kugubwa butandukanye n’ubusobanuro bw’isi. Imana ifite uburyo butangaje  bwo kubika amabanga amwe n’amwe kuri yo ubwayo. Nashobora kuvuga byose ko niba mu buryo bwuzuye bitanga byose byo mu mibereho kuri Yesu nk’umwami, nta cyerekana ukuri, no gukuraho iyo mibereho mu kubaha kwiza ushoboye, ko Imana izazana ubusobanuro bwayo ko ko kugubwa neza kuri wowe bitazaguteza urujijo. Abefeso 3:20 havuga ngo: “Nuko ibasha gukora cyane ibyo dusaba, ndetse n’ibyo twibwira byose nk’uko imbaraga zayo ziri zidukorerano.”

Ntitwacika intege niba twaramaze gutunganya ibyo kugubwa neza nk’ubukungu. Ikintu gikuru cyo kwitabwaho kugubwa neza k’umutima wawe, bisa n’ibya Yohana aho yavuze 3Yohana, kwemera ukuri kukaba muri wowe, na none no kugendera mu kuri. Emera Imana ikize ubushake  bwawe, ibitekerezo n’amarangamutima nk’uko  twabiganiyeho mu gitabo.

Ntunanirwe kwihangana, ntiwite ku kugubwa neza kw’ubukungu, nyamara wite ku busabane bwawe nayo. Ibuka, nizeraga ko kugubwa neza mu nzira z’Imana kuza kunyuze ku muryango “w’ubukene”. Iyo mvuze ubukene mba mvuze ubwoko ubwo aribwo bwose  ko kugomwa ibintu, kubura cyangwa ibyifuzo bikuru.

Kubwa bariya bari muri mwe mu mahanga Atari ay’amajyaruguru bamenyereye ibura by’ibibatunga biturutse ku bukungu bukennye cyangwa imiterere ya Politiki ifite ibitekerezo bimwe na bimwe. Ntuzashake gishingira kuri bakristo bamwe bo mu bihugu bikize mu majyaruguru haturuka amoko aguwe neza ngo bagufashe, uko ni ugusenga ibishushanyo. Hanga amaso ku Mana kubwo kugubwa neza kwawe, izaguteganyiriza ibyo byifuzo.

Guha Imana icyubahiro

Kandi ndangiza, nizera ko kugubwa bikubiyemo gukoreshwa n’Imana kubirenze ubwami bwayo mu bwami bwacu bw’agahato. Gutanga icyubahiro bisobanura kudatwikira ibanga. Ibi byaba nk’umubyeyi uhagurutsa umwana, cyangwa umurimo w’Imana aho dutuye, n’ubundi bwoko bw’imihamagaro ikubiye mu Itorero no kuba intumwa.

Kugubwa neza ntibisobanura kubura imibabaro mu buzima cyangwa ibigeragezo no gusuzugurwa.

Hari ubwoko bwatandukanye bwo kugubwa neza Imana ifitiye abantu batandukanye. Abizera mu matorero arenganywa bagomba kubaho bafite ubusobanuro butandukanye bwo kugubwa neza. Nasuye abizera bo mu Bushinwa bashobora kukucbwira ko bari mu kigo cy’inzu y’imboye kubezra ibiryo bike, kuko babona ubwami bw’Imana bwagutse ku mibabaro yabo. Amatorero mu moko arenganywa arakura cyane akikuba.

Abizera bizeye kubwo gukira k’umubiri kandi bakaba batarabibonye, bakomeza gushaka Imana nyamara ku zgihe gisa gityo bumva baciriweho iteka cyangwa bari inyuma yuko batabona gukira kwabo. Imana ikorana n’abantu ku giti cyabo mu buryo butandukanye.

Uguhirikwa kw’ibitare gufatanye n’umuzuko.

Yesu yakugurishije umwana wok u musaraba ntiwagombye kubabazwa igihano cy’icyaha yishushanyije na byo kandi agushyira mu muzuko. Iyo igitare cyawe gihunitswe, ugira uruhare mu mbuto z’umuzuko hamwe n’umwami. Itegereze izi ngero zanditswe muri Yesaya  yerekana uko kugubwa neza ari imbuto zuzura zikagukura mu bukene. (Yesaya 35:1-10).

  1. Ubutayu n’umutwe bizanezerwa, ikidaturwa kizishima kirabye uburabyo nka habozeleti.
  2. Bazarabya uburabyo bwinshi, buzishimana umunezero n’indirimbo, buzahabwa ubwiza bw’i Lebabanoni n’igikundiro cy’i Karumeli n’ i Sharoni, bazareba ubwizwa bw’Uwiteka n’igikundiro cy’Imana yacu.
  3. Mukomeze amaboko atentebutse, mukomeze amajwi asukuma
  4. Mubwire abafite imitima itinya muti: “Mukomere ntimutinye, dore Imana yanyu izazana gukora, ariko kwitura kw’Imana, izaza ibakize.”
  5. Icyo gihe impumyi zizahumurwa, n’ibipfamatwi bizaziburwa.
  6. Icyo gihe ikirema kizasimbuka nk’impala. Ururimi rw’ikiragi ruzaririma kuko amazi azadudubiza mu butayu, imigezi izatembera mu bidaturwa.
  7. Kandi umusenyi wotsa utera ibishashi uzahinduka ibidendezi, nk’umutarwe uza hinduka amasoko. Mu ikubitiro aho ingunzu, aho zaryamaga, hazaba ubwatsi n’uruberanya.
  8. Kandi hazabayo inzira nyabagendwa, iyo nzira izitwa inzira yo kwera, abanduye imitima ntibazayicamo ahubwo izaba iya babandi. Abagenzi n’aho baba ari abaswa ntibazayiyoba
  9. Nta ntare izahaba, inyamaswa  yose y’inkazi ntizayigeramo, ahubwo abacunguwe nibo bazayinyuramo.

10. Abacunguwe n’Uwiteka bazagaruka bagere i Siyoni, bazaririmba ibyishimo bihoraho bizaba kuri bo, bazabona umunezero n’ibyishimo kandi umubabaro no gusuhuza umutima bizabahunga”

Yesaya 61 ni ubuhanuzi buvuga ibyazanywe na Yesu ku isi, bitagira byita ku bakene, gukingira abari mu nzu z’imbohe kubohora imbohe. Bikomeza bivuga urupfu no kugubwa neza mu buryo bw’umwuka ko gucungurwa kw’Imana, na none bikavuaga kunesha imivumo y’igihe. Bivuga kugubwa neza mu buryo bw’ubukungu bikarangirizwa ku gucungurwa kw’abantu b’Imana bayikorera nk’abatambyi b’isezerano rishya cyangwa abakozi b’Imana.

 

 

 

Yesaya 61:1-11

  1. Umwuka w’umwani Imana ari kuri kuko Uwiteka yansoze amavuta ngo mbirize abagwaneza ubutumwa bwiza, yantumye, kuvura abafite imvune mu mutima no kumenyesha imbohe ko zibohowe, no gukingurira abari mu nzu y’imbohe
  2. Kanti yantumye  no kumenyesha abantu umwaka w’imbabazi z’Uwiteka, n’umunsi Imana yacu izahoreramo inzigo no guhoza abarira bose.
  3. Yantumye no gushyiraho iegeko ab’I Siyoni barira, ryo kubaha ikamba mu cyimbo cy’ivu, n’amavuta yo kunezerwa mu cyombo cy’ubwirabure, n’umwambaro w’ibyishimo mu cyimbo cy’umutima wihebye , kugira ngo bahereko bitwe ibiti byo gukiranuaka byatewe n’Uwiteka ngo bimuheshe icyubahiro.
  4. Nuko bazubaka ahasenyutse, bazubura amatongo yabanje kubaho, kandi bazasana imidugudu yasenyutse yamaze ibihe byinshi ari imyirare.
  5. Abanyamahanga nibo bazabaragirira imikumbzi, kandi abashyitsi nibo bazajya babahingira, bakicira inzabibu zanyu.
  6. Ariko mwebweho muzitwa abatambyi b’Uwiteka, abantu bazabita abagaragu b’Imana  yacu, muzarya ibyo abanyamahanga batunze kandi mu cyubahiro cyabo niho muziratira.
  7. Mu cyimbo cyo gukorwa n’isoni kwanyu muzagereshwa kabiri, mu cyimbo cyo kumwara kwabo bazishimira umugabane wabo. Nicyo gituma mu gihugu yabo  bazagabirwa kabiri, bazagira umunezero uhoraho.
  8. Kuko njyewe Uwiteka nkunda imanza zitabera, nanga kwambura no gukiranirwa, kandi nzabbitura ibikwiriye iby;ukuri, nzasezerana nabi isezerano rihoraho.
  9. urubyaro rwawe ruzamenyekana mu mahanga, n’abana babo bazamenywa mu moko, n’abazababona bose bazemera ko ari urubyaro Uwiteka yahaye umugisha.

10.  nzajya nishira Uwiteka cyane, umutima wanjye uzajya unezererwa Imana yanjye kuko yamyambitse imyambro y’agakiza, akamfubika umwitero wo gukiranuka, nk’uko umukwe arimba akambara ikamba, kandi nkuko umugeni arimbishwa iby’umurimbo bye.

11.  Nkuko ubutaka bumara umumero, kandi nkuko umurima umeramo imbuto ziwuhizwemo, ni ko Umwami Imana izameza gukiranuka n’ishimwe imbere y’amahanga yose”.

 

Ibyishimo mu cyimbo cyo kwirabura bivuga umuzuko.

Zaburi 30:5 havuga, “kuko uburakari ari ubw’akanya gato, ariko urukundo rwe ruzana ubugingo. Ahari kurira kwararira umuntu, ariko mu gitondo impundu zikavuga.

Kugubwa neza mu nzira z’Imana, mu bitekerezo byanjye, ni igihesha Yesu icyubahiro cyangwa ikimumenyekanisha.

Yohana 15:8, havugango, ibyo nibyo byubahisha Data, ni uko mwera imbuto nyinshi mukaba abigishwa banjye.

Yohana 12:24 havugango, “ariko utankunda ntiyitondere amategeko ynjye, kandi iryo jambo mwumvise si iryanjye, ahubwo ni irya Data wantumye.

Nizera ko niba dukurikiza inzira yaciwe n’intumwa Paulo mu Bafiripi 3, ko tuzaba mu mahugurwa y’Imana twerekeza mu kugubwa neza Imana ishaka kuri twe.

“Kugirango mumenye, menye n’imbaraga zo kuzuka kwe no gufata imbabaro ye, no kujya nshushanywa no gupfa kwe, ngoa ahari ngere ku muzuko w’abapfuye. Si uko maze guhabwa cyangwa ngo mbe maze gutungwa rwose, ahubwo mbakurikira kugirango ahari mfate icyo Kristo yamfatiye (Abafilipi 3:10-12).

Ibyavuye mugitabo cyanditswe na Dr. Kirk Pasteur Umuyobozi w’Itorero Mount Param North Church of God.

Irashaka ko turangiza urugendo neza. Nubwo ibihe byinshi twibanda ku tuntu duto duto k’ubwurugendo rwacu rwo kugubwa neza, ibindi twavuga ni nk’amafaranga dufite muri banki cyangwa ubushobozi bwo gukora imishinga minini.

Imana yibanda mu by’ukuri ku shusho nini yo kugubwa neza.

Icyerekana urukuri ko gutsinda kwacu mi mibereho ni amategeko agenga imitima yacu. Yohana avugako dusenga dusenga kugirango tugubwe neza mu bintu byose, hakubiyemo ubuzima nyamara ahurizamo ibyo bintu ku ntera yo kugubwa neza mu mitima yacu.

Inshingano yacu ni ukubaho kandi tukizera mu buryo ubwo aribwo bwose kugirango kuiherezo ry’urugendo rwacu, tuzashobore kwirinda, tuti nguwe neza mu mutima wanjye!

Inshingano y’Imana, niba twarabayeho kandi tukizera neza, itwitegereza iri mu ijuru mu manza zitabera maze ikavuga iti “ wakoze neza mugaragu mwiza kandi ukiranuka!” Injira mu munezero wa Shobuja.

 

Amagambo asoza

  1. Umuntu w’umunyamwuka, umwanditsi Watchman Nee
  2. Ibyibanzweho byinshi byibanzweho n’itorero rya Dunklin Memorial Church. Twinjizamo n’ibindi byinshi byanditswe bivuye mu gitabo Inner Hialing (gukira imbere mu mutima). Turashimira cyane iryo torero rikora umurimo w’Imana ritangaje ryo muri Florida, muri Leta zunze Ubumwe za Amerika ryatanze inkunga yagaciro ku mubiri wa Kristo. Benshi mu bayobozi babo n’abanditsi ubu bitangiye abakorera Umwami Yesu Kristo.

Copyright *1992 by Dunklin Memorial Church.

Gikorrshwa n’uhawe uruhushya na ISOB.

 

 

 

 

Umugereka A

 

Indangamuntu y’ukuri yanjye

Nizera ko Muri Kristo Yesu ibyaha byanjye byose, iby’igihe cyashize, iby’ubu, n’iby’igihe kizaza byarangije kubabarirwa. Nakiriye mu buryo bworoshye impano ye ku buntu kubwo kwizera ntacyo nari kwigera nkora ngo nyijugunye. Urukundo rwe ruratangaje ntacyo rushingiraho.

Muri Kristo nahawe indangamuntu nshya, sinkiri muri Adamu. Ndi icyaremwe gishya ! Yesu yicaye iburyo bwa se aratuvuganira. Nta korwa n’Isoni n’ubwo nagwa akomeza nubwo nagwa akomeza kuntekereza ankunze mu byo ndimo byose. Satani nta mbaraga afite kuri njye kuko yatsinzwe rimwe kandi iteka ryose i Karuvariyo. Iyo Satani atangiye kuzikura ibyanjye bya kera ngo anshe intege ntekereza ako kanya kuri we nkibuka ahazaza he. Uwingenzi cyane ni uba muri njye kuruta utwara iyi ishaje irmbuka !

 

Muri Kristo rero nkiri imbata, ukuri kwanjye ni uko Imana ivuga. Sinshobora gukoresha  ihitamo kw’amarangamutima yanjye, guhera ubu mfite ibitekerezo bya Kristo si nghetamishwa n’icyinyoma cya Satani. Umwuka wera avugamu buryo bwanditse amayere ya satani. Buri gitekerezo cyerekanwa kuri njye kigomba kunyura mu kayunhiro ku kuri, bitari ibyo niba igitekerezo atari cyo cyera kandi kidahesha Imana icyubahiro, mu buryo busobanutse kiba kivuye ku mwanzi. Ndanga mu izina rya Yesu ibitekerezo bihabanye n’iby’Imana kandi satani agomba guhunga ! Muri Kristo nazuriwe kugendera mu bushyashya bw’ubugingo. Ubugingo burumbutse, ubugingo bw’iteka, ubugingo bwe ! nagizwe umuturage w’ijuru. Mbega ubwo Data ari kumwe nanjye iminsi yose, umubisha wanjye yaba nde ? ndakomeye kuruta undrwanya. Insinzi yamaze kuba iyanjye.

Muri Kristo hari ibyiringiro by’iteka. Guhangayika no gutinya ntibikiri inshuti zanjye. Ibinyoma bituruka ku mwanzi satani. Nta masezerano bifitanye n’ukuri kw’indangamuntu yanjye. Ubu ndi muzima ku bw’ukuri kandi napfuye ku byaha. Yesu ni we byose muri byose kuri njye. Si nzaramya ikindi kintu cyose cyangwa n’undi muntu. Ntawundi uri hehuri y’Imana. Niwe byose muby’ukuri nifuza, ni inzira yanjye, ni ukuri kwanjye, ni ubugingo bwanjye, arampagije.

 

Isengesho risoza ku bwawe

Abefeso 3 :16-21, havugango  “ubahe nkuko ubutunzi bw’ubwiza bwe buri gukomezwa cyane mu mitima yanyu, ku bw’Umwuka we, kandi ndo Kristo ahore mu mitima yanyu, kubw’umwuka we, kandi kristo ngo ahore mu mitima yanyu k’ubwo kwizera kugirango ubwo mumaze guhorera imizi mu rukundo mukaba mushikamye, muhabwe imbaraga zo kumenyera hamwe n’abera bose ubugari n’uburebure kw’ikijyepfo bwacyo ubwo aribwo. Mumenye n’urukundo rwa Kristo ruruta uko rumenywa, ngo mwuzuzwe kugeza ku kuzura kw’Imana . Nuko ibasha gukora ibiruta cyane ibyo dusaba ndetse n’ibyo twibwira byose nkuko imbaraga zayo ziri zidukoreramo, icyubahiro cyibe icyayo mu Itorero no muri Kristo Yesu, kugeza iteka ryose ry’ibihe bidashira, Amen.”